Lucas 13
Mam Comitancillo NT (MAM_COM) vs NVI
1 Texjo qꞌij anetziꞌn, iteꞌ junjun xjal i pon kanin lol Jesús. Xitzin kyqꞌmaꞌn te, a qa iteꞌtaq junjun xjal aj Galiley otaq chi kubꞌ bꞌyoꞌn tuꞌn Pilat, ex qa otaq txi smoꞌn kychkyꞌel tukꞌa kychkyꞌel aluꞌmj, a otaq chi kubꞌ kybꞌyoꞌnj xjal anetziꞌn te chojbꞌil il twutz Dios.
1 Naquela ocasião, alguns dos que estavam presentes contaram a Jesus que Pilatos misturara o sangue de alguns galileus com os sacrifícios deles.
2 Xitzin tqꞌmaꞌn Jesús kye kyjaluꞌn: ¿Ma man txi kynimin kyeꞌ, qa iky ma tzikyꞌ kyiꞌjjo ichin aj Galiley lo, tuꞌnpelaꞌ nimx chꞌintl kyil, tzeꞌnkuqeljo txqantl xjal teꞌ tnam anetziꞌn?
2 Jesus respondeu: "Vocês pensam que esses galileus eram mais pecadores que todos os outros, por terem sofrido dessa maneira?
3 Ok kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, qa mina, chi Jesúsjo. Quꞌn ikyqex kyejiꞌy, ok chi kyimil kyeꞌ, qa mina s-ajtz tiꞌj kyanmiꞌn tukꞌa Dios.
3 Eu lhes digo que não! Mas se não se arrependerem, todos vocês também perecerão.
4 Yajqetzin kye wajxaqlajaj ichin toj tnam te Siloé, ayej i kyim, tej ttzaj yuchꞌj jun ja, a jun tijxtaq tweꞌ, kyibꞌaj. ¿Tzeꞌntzinla chꞌin kyeꞌ toj kywutz? ¿Ma tuꞌnpetzilaꞌ nimxixtl kyil tzeꞌnqekuljo txqantl xjal, ayeꞌ najleqetaq toj Jerusalén?
4 Ou vocês pensam que aqueles dezoito que morreram, quando caiu sobre eles a torre de Siloé, eram mais culpados do que todos os outros habitantes de Jerusalém?
5 Twutzx kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, qa mina, chi Jesúsjo. Quꞌn ikyqex kyejiꞌy, ex ok chi kyimil kyeꞌ, qa mina s-ajtz tiꞌj kyanmiꞌn tukꞌa Dios.
5 Eu lhes digo que não! Mas se não se arrependerem, todos vocês também perecerão".
6 Kubꞌ tyolin Jesúsjo techil lo kywutzxjal. Chiꞌ kyjaluꞌn: Jun ichin kux tawaꞌn jun tqan iw kyxol tawal. Atzaj teꞌ t-xiꞌ jyol jun twutz te tloꞌ, ntiꞌ knet tuꞌn.
6 Então contou esta parábola: "Um homem tinha uma figueira plantada em sua vinha. Foi procurar fruto nela, e não achou nenhum.
7 Tuꞌnpetziꞌn, xi tqꞌmaꞌntz te xqꞌuqil awal kyjaluꞌn: Oxe abꞌqꞌe ma jawil wuꞌn, a kukx nchin uljiꞌy jyolte jun nloꞌy tiꞌjjo tze lo, me mix jun n-el jyet wuꞌn. Tuꞌnpetziꞌn, txꞌeminksa. ¿Quꞌn tiꞌqe tkubꞌ te tzqijsil txꞌotxꞌ?
7 Por isso disse ao que cuidava da vinha: ‘Já faz três anos que venho procurar fruto nesta figueira e não acho. Corte-a! Por que deixá-la inutilizar a terra? ’
8 Xitzin ttzaqꞌwin tej ichin, a tzuntaq nxqꞌuqin tiꞌj awal. Chiꞌ kyjaluꞌn: Taa, qꞌonk juntl abꞌqꞌela; kꞌaꞌ jaw waqꞌnin weꞌ tiꞌjile, ex kꞌaꞌ tzꞌok nqꞌoꞌn weꞌ tzꞌis t-xe tqan.
8 "Respondeu o homem: ‘Senhor, deixe-a por mais um ano, e eu cavarei ao redor dela e a adubarei.
9 Qapetla iky aku tzꞌele twutzjo; qatzin qa minatz, kꞌaꞌ jaw ttxꞌemintza.
9 Se der fruto no ano que vem, muito bem! Se não, corte-a’ ".
10 Jun majjo ikyjo, toj jun qꞌij te ajlabꞌl, otaq tzꞌok ten Jesús xnaqꞌtzil toj jun muꞌẍ ja te kynaꞌbꞌl Judiy Dios.
10 Certo sábado Jesus estava ensinando numa das sinagogas,
11 Ex antza, taꞌtaq jun qya, a otaqxi bꞌaj wajxaqlajaj abꞌqꞌe tyabꞌtlin. Otaq tzaj kꞌolpaj tiꞌj tuꞌn jun taqꞌnil tajaw il, ex ntiꞌxtaq tumil tuꞌn tjikyimix tzkyel tiꞌj.
11 e ali estava uma mulher que tinha um espírito que a mantinha doente havia dezoito anos. Ela andava encurvada e de forma alguma podia endireitar-se.
12 Atzaj teꞌ tiwle tuꞌn Jesús, bꞌeꞌxsin tzaj ttxkoꞌn, exsin xi qꞌmaꞌn te kyjaluꞌn: Ay qya, ma tzaqpaj te tojjo yabꞌil anetziꞌn.
12 Ao vê-la, Jesus chamou-a à frente e lhe disse: "Mulher, você está livre da sua doença".
13 Bꞌeꞌxsin i kubꞌ tqꞌoꞌn Jesús tqꞌobꞌ tibꞌaj, ex texjo paq anetziꞌn, bꞌeꞌx jikyimix tej qya tzkyel tiꞌj, ex bꞌeꞌxsin ok tentz nimsil tbꞌi Dios.
13 Então lhe impôs as mãos; e imediatamente ela se endireitou, e louvava a Deus.
14 Atzin tej kynejil xqꞌuqil muꞌẍ ja te kynaꞌbꞌl Judiy Dios bꞌeꞌx tzaj teꞌ tqꞌoj, quꞌn tuꞌn toj jun qꞌij te ajlabꞌl, kubꞌe tqꞌanin Jesúsjo qya. Xitzin tqꞌmaꞌn kyexjal kyjaluꞌn: Qaq qꞌij qꞌoꞌntz tuꞌn qaqꞌnin. Tuꞌnpetziꞌn, chi ul kyeꞌ qꞌanil kyibꞌa kyojjo qꞌij anetziꞌn, ex nya toj jun qꞌij te ajlabꞌl.
14 Indignado porque Jesus havia curado no sábado, o dirigente da sinagoga disse ao povo: "Há seis dias em que se deve trabalhar. Venham para ser curados nesses dias, e não no sábado".
15 Xitzin ttzaqꞌwin Jesús, a tAjaw Tkyaqil, kyjaluꞌn: Xmiletzꞌqe kyeꞌ. ¿Ma ntiꞌnajtzin jun kyeꞌ n-el tzaqpinte jun twakix mo jun tchej toj qꞌij te ajlabꞌl, tuꞌn t-xi qꞌiyit kꞌwal aꞌ?
15 O Senhor lhe respondeu: "Hipócritas! Cada um de vocês não desamarra no sábado o seu boi ou jumento do estábulo e o leva dali para dar-lhe água?
16 ¿Yajtzin teꞌ qyatz lo, a tzajnintzx tyajil tiꞌj qtzan Abraham, exsin wajxaqlajajtaq abꞌqꞌe otaq tzꞌok xkye yabꞌil tiꞌj tuꞌn tajaw il? ¿Ma nyapetzila iltaq teꞌ tiꞌj, tuꞌn tel tzaqpet tjaqꞌ tyabꞌil toj qꞌij te ajlabꞌl?
16 Então, esta mulher, uma filha de Abraão a quem Satanás mantinha presa por dezoito longos anos, não deveria no dia de sábado ser libertada daquilo que a prendia? "
17 Bꞌeꞌx i jaw txꞌixwe kyej tajqꞌoj Jesús, tej tbꞌaj tyolin Jesúsjo tyol kye. Ayetzin kyeꞌ txqantl xjal, a iteꞌtaq antza, bꞌeꞌx i jaw tzalaj kyeꞌ, tej kylon teꞌ tbꞌinchbꞌin Jesús, a nimxix kyoklin.
17 Tendo dito isso, todos os seus oponentes ficaram envergonhados, mas o povo se alegrava com todas as maravilhas que ele estava fazendo.
18 Xi tqꞌmaꞌnl Jesús kyjaluꞌn: ¿Tzeꞌnxsilaꞌ Tkawbꞌil qMan Dios, ex anqukꞌa aku tzꞌoke qmujbꞌine?
18 Então Jesus perguntou: "Com que se parece o Reino de Deus? Com que o compararei?
19 Ikytziꞌn tzeꞌnku jun tal twutz mistas, aj tkux tawin jun xjal toj txꞌotxꞌ. Ex ajtzin tchꞌiytz, kyinx njapine tweꞌ tzeꞌnku jun ma tij pujin tze, a jaꞌ n-okxi kybꞌinchin pichꞌ kypaqbꞌil kyxol tqꞌobꞌ.
19 É como um grão de mostarda que um homem semeou em sua horta. Ele cresceu e se tornou uma árvore, e as aves do céu se fizaram ninhos em seus ramos".
20 Xi tqꞌmaꞌn Jesús juntl majl kyjaluꞌn: ¿Anqukꞌa aku tzꞌok qmujbꞌineꞌ Tkawbꞌil qMan Dios?
20 Mais uma vez ele perguntou: "A que compararei o Reino de Deus?
21 Quꞌn iky te Diosjo Tkawbꞌil tzeꞌnkuꞌ ttxꞌamil wabꞌj, a nkux tqꞌoꞌn jun qya toj oxe malbꞌil jarin. Ex ajtzin tbꞌaj tsmoꞌn, tkyaqiljo tqꞌotjil wabꞌj ktxꞌamixil, ex nchꞌiy wen.
21 É como o fermento que uma mulher misturou com uma grande quantidade de farinha, e toda a massa ficou fermentada".
22 Tej t-xiꞌ Jesús tzma Jerusalén, ikyꞌ xnaqꞌtzil kyexjal kyojile jniꞌ tnam ex kyojile jniꞌ kojbꞌil, a nqayintaq iteꞌke ttxlajile tbꞌe.
22 Depois Jesus foi pelas cidades e povoados e ensinava, prosseguindo em direção a Jerusalém.
23 At jun xjal xi qaninte te. Chiꞌ kyjaluꞌn: Taa, ¿Me nyala ilaꞌ te kkletil? Xitzin ttzaqꞌwin Jesús kyjaluꞌn:
23 Alguém lhe perguntou: "Senhor, serão poucos os salvos? " Ele lhes disse:
24 Kyqꞌonk kyeꞌ tilil tuꞌn kyokxa tojjo tal tjpel ja tal muchꞌ te chwinqil. Ex twutzx kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, qa nimx xjal k-okil tilil kyuꞌn, tuꞌn kyokx, me nlay chi okx.
24 "Esforcem-se para entrar pela porta estreita, porque eu lhes digo que muitos tentarão entrar e não conseguirão.
25 Quꞌn pon kanin jun te qꞌij, jaꞌ tuꞌn tjpete ja wuꞌn, a ayiꞌn tajaw ja. Me ayetzin kyetza, a kchi kyjela peꞌn, oktzin k-okix kyqꞌolbꞌin, ex chi chilajiꞌy kyjaluꞌn: Taa, jqonkxa ja qeꞌy. Me atzin weꞌ k-elitz ntzaqꞌwin kyjaluꞌn: Nya bꞌiꞌn wuꞌn jaꞌ tzajninqe kyeꞌ.
25 Quando o dono da casa se levantar e fechar a porta, vocês ficarão do lado de fora, batendo e pedindo: ‘Senhor, abre-nos a porta’. "Ele, porém, responderá: ‘Não os conheço, nem sei de onde são vocês’.
26 Me ayetzin kyetza okla kchi okil teꞌn qꞌmalte kyjaluꞌn: Taa, ¿Ma nyatzin ma qo waꞌn, ex ma qo kꞌwaꞌn junx tukꞌiy? Ex ma qo bꞌaj t-xnaqꞌtziꞌn kyojjo jniꞌ bꞌe, a iteꞌ toj qtanima.
26 "Então vocês dirão: ‘Comemos e bebemos contigo, e ensinaste em nossas ruas’.
27 Me metzin weꞌ, a ayiꞌn tajaw ja, a k-elitz ntzaqꞌwiꞌn kyjaluꞌn: Ma txi nqꞌmaꞌn kyeꞌy, qa nya bꞌiꞌn wuꞌn jaꞌ tzajninqiꞌy. Tuꞌnpetziꞌn, kypaꞌmil kyibꞌa wiꞌja, ayiꞌy, bꞌinchil il.
27 "Mas ele responderá: ‘Não os conheço, nem sei de onde são vocês. Afastem-se de mim, todos vocês, que praticam o mal! ’
28 Aj kybꞌintejiꞌy jniꞌ yol lo, okxpetzin kchi oqꞌiltza, ex okxpetzin kchi juꞌchꞌil kystetza tuꞌn nimx kyixkꞌoj, quꞌn oꞌkqex Abraham, Isaac, Jacob ex kykyaqiljo jniꞌ yolil Tyol Dios ojtxe, ok kchi kylabꞌila tojjo Tkawbꞌil qMan Dios. Me ayetzin kyetza axsa kchi kyjela tzaqpiniy peꞌn.
28 "Ali haverá choro e ranger de dentes, quando vocês virem Abraão, Isaque e Jacó e todos os profetas no Reino de Deus, mas vocês excluídos.
29 Iteꞌ xjal kyjaꞌ kchi tzajile jawnix, kumnix, elnix ex oknix, ex ok kchi ul, tuꞌntzin kyoq qetz waꞌl tiꞌj meẍ tojjo Tkawbꞌil Dios.
29 Pessoas virão do oriente e do ocidente, do norte e do sul, e ocuparão os seus lugares à mesa no Reino de Deus.
30 Kyojjo qꞌij anetziꞌn, iteꞌ junjunkye, a njaw kynimsin kyibꞌ jaꞌlin, me nlay tzaj qꞌoꞌnljo kyoklin te tnejil. Ex iteꞌ junjuntl, a nyakuj ntiꞌ kyoklin jaꞌlin, me nimxix kyoklin ktzajil qꞌoꞌn kyojjo qꞌij anetziꞌn.
30 De fato, há últimos que serão primeiros, e primeiros que serão últimos".
31 Ex texjo paq anetziꞌn i pon kanin jun jteꞌbꞌin Parisey tkꞌatz Jesús, exsin xi kyqꞌmaꞌn kyjaluꞌn: Kux tzꞌexa tojjo tnam lo, quꞌn taj Herodes tuꞌn tkubꞌ bꞌyoꞌn tuꞌn.
31 Naquela mesma hora alguns fariseus aproximaram-se de Jesus e lhe disseram: "Saia e vá embora daqui, pois Herodes quer matá-lo".
32 Xitzin ttzaqꞌwin Jesús kyjaluꞌn: Kux cheꞌxa, ex kꞌaꞌ txi kyqꞌmaꞌn te Herodes, a sbꞌulxix tnam, qa jaꞌlin ex nchiꞌj ok kchi elitz taqꞌnil tajaw il wuꞌn toj kyanminxjal, ex qa ok kchi kꞌwel nqꞌaniꞌn yabꞌ. Ex kabꞌjxi japin bꞌaj wuꞌn.
32 Ele respondeu: "Vão dizer àquela raposa: ‘Expulsarei demônios e curarei o povo hoje e amanhã, e no terceiro dia estarei pronto’.
33 Me twutzxix, qa il tiꞌj tuꞌn t-xi wiꞌn wibꞌa, quꞌn tuꞌn il tiꞌj tuꞌn nkaniꞌn nchiꞌj mo kabꞌj tzma Jerusalén, quꞌn nlay kyim jun te xjal, a tok toklin te yolil Tyol Dios, toj junxil tnam.
33 Mas, preciso prosseguir hoje, amanhã e depois de amanhã, pois certamente nenhum profeta deve morrer fora de Jerusalém!
34 Ex chi Jesúsjo kyjaluꞌn kyiꞌjxjal te Jerusalén: ¡Ay! Jerusalén, Jerusalén, ay bꞌiyil kyiꞌj yolil Tyol Dios, ex nchi ok kyxoꞌnjiꞌy tsan qMan tukꞌa abꞌj; jteꞌlixla majxla ẍin bꞌaj labꞌtiy kyiꞌja, tuꞌn kytzaj laqꞌey nkꞌatza, tzeꞌnku jun ttxu ekyꞌ nchi kubꞌ tpaqin tal tal tjaqꞌ t-xikyꞌ, me mi xkytziyiy ikyjo.
34 "Jerusalém, Jerusalém, você, que mata os profetas e apedrejas os que lhe são enviados! Quantas vezes eu quis reunir os seus filhos, como a galinha reúne os seus pintinhos debaixo das suas asas, mas vocês não quiseram!
35 Kykaꞌyinktzinjiꞌy kynajbꞌila kyjel naj te jun majx. Twutzxix kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, texjo qꞌij jaꞌlin, mixla chin kylaꞌbꞌilix jun majla, qa nya ajxi tpon tqꞌijil aj kyqꞌmantiy: Kyꞌiwlinxix teꞌ, a tzul toj tbꞌi qAjaw.
35 Eis que a casa de vocês ficará deserta. Eu lhes digo que vocês não me verão mais até que digam: ‘Bendito o que vem em nome do Senhor’".
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.