Lucas 11

Mam Comitancillo NT (MAM_COM) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Jun maj, nnaꞌntaq Jesús Dios. Atzaj teꞌ tbꞌaj naꞌn Dios, at jun t-xnaqꞌtzbꞌin xi qꞌmante te kyjaluꞌn: Taa, qo t-xnaqꞌtzintza tuꞌn tbꞌant qnaꞌn Diosa, ikyjo tzeꞌnku oke tuꞌn Juan, tej kyxi t-xnaqꞌtzin jniꞌ t-xnaqꞌtzbꞌin.
1 Um dia Jesus estava orando num certo lugar. Quando acabou de orar, um dos seus discípulos pediu: — Senhor, nos ensine a orar, como João ensinou os discípulos dele.
2 Chi Jesúsjo kyjaluꞌn: Ajtzin kyok ten kyeꞌ naꞌl Dios, chichkujiꞌy kyjaluꞌn:
2 Jesus respondeu:
3 — ausente —
3 Dá-nos cada dia o alimento
4 — ausente —
4 Perdoa os nossos pecados,
5 Ex xi tqꞌmaꞌnl Jesús kyjaluꞌn: Qqꞌaknajtzin kyjaluꞌn: Atit jun kyeꞌ, at jun tukꞌa pon kanin nikyꞌjin aqꞌwil, exsintla xi tqꞌmaꞌntz kyjaluꞌn: Ay wukꞌa, qꞌontzin oxe tal wabꞌj ntxꞌexa,
5 Então Jesus disse aos seus discípulos:
6 noq tuꞌn at jun weꞌ wukꞌa tzajnin toj tbꞌe, ex luꞌ ma kanin njaꞌy. Me ntiꞌx chꞌin weꞌ at we, a tuꞌn t-xi nqꞌoꞌn te.
6 É que um amigo meu acaba de chegar de viagem, e eu não tenho nada para lhe oferecer.”
7 Bꞌalaqa a xjal, a tokx tuja, ktzajil tqꞌmaꞌn: Mitzin chin tyajiy nej. Ma jpet weꞌ nja, ex loqo qeꞌ ma qo kux kẍe kyukꞌa qalaꞌ. Me bꞌaꞌpetziꞌn, nlay chin jaw weꞌks weꞌ qꞌolte chꞌin tiꞌ tey.
7 — E imaginem que o amigo responda lá de dentro: “Não me amole! A porta já está trancada, e eu e os meus filhos estamos deitados. Não posso me levantar para lhe dar os pães.”
8 Kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, exla qa mi xjaw weꞌks, noq tuꞌn kyukꞌa kyibꞌ, me noq tuꞌn tzunxix nlabꞌte wen, kjawil weꞌks qꞌolte noq alkye ntqanin.
8 Jesus disse:
9 Tuꞌnpetziꞌn, kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy: Kyqaninxa, ex ktzajil tqꞌoꞌn Dios; kyjyoma t-xilin tajbꞌil qMan, ex knetil kyuꞌn; kyqꞌolbꞌinxa toj kynaꞌj Diosa, ex ktzajil ttzaqꞌwin kyeꞌy.
9 Por isso eu digo: peçam e vocês receberão; procurem e vocês acharão; batam, e a porta será aberta para vocês.
10 Quꞌn alkye nqanin jun tiꞌ, ok kꞌmetil tuꞌn; ex alkye njyoꞌnxix, ok knetil tuꞌn; ex alkye nqꞌolbꞌin, ex ok ktzajil tzaqꞌwin.
10 Porque todos aqueles que pedem recebem; aqueles que procuram acham; e a porta será aberta para quem bate.
11 ¿Ma attzin jun kyeꞌ, a ayiꞌy manbꞌajqiꞌy, aku txi qꞌonte jun kan te jun kykꞌwala, aj ttzaj tqanin jun tchiꞌ kyiẍ? ¿Mo akupela txi tqꞌoꞌn jun manbꞌaj abꞌj te jun tkꞌwal, aj qa ma tzaj tqanin kꞌwal jun twa pan?
11 Por acaso algum de vocês será capaz de dar uma cobra ao seu filho, quando ele pede um peixe?
12 ¿Mo qa aku txi tqꞌoꞌn jun sichil, qa ma tzaj tqanin jun tchiꞌ jos? ¡Nlayla! chi Jesúsjo.
12 Ou, se o filho pedir um ovo, vai lhe dar um escorpião?
13 Noqpe oꞌkx kyejiꞌy tbꞌanilxix kyaj te kykꞌwala, exla qa nya wenqiꞌy. ¿Yajtzin te Diostz, a at toj kyaꞌj? ¿Ma nlaypetzila tzaj tqꞌoꞌn teꞌ Xewbꞌaj Xjan qe, qa ma txi qqanin te?
13 Vocês, mesmo sendo maus, sabem dar coisas boas aos seus filhos. Quanto mais o Pai, que está no céu, dará o Espírito Santo aos que lhe pedirem!
14 Attaq jun xjal, minataql nbꞌant tyolin, tuꞌn otaq tzꞌokx jun taqꞌnil tajaw il toj tanmin. Me atzaj teꞌ tetz qꞌiꞌn toj tanmin tuꞌn Jesús, bꞌeꞌx bꞌantl tej xjal tyolin. Tuꞌnpetziꞌn, nimx i jaw kaꞌylajxjal tuꞌn ikyjo.
14 Jesus estava expulsando de certo homem um demônio que não o deixava falar. Quando o demônio saiu, o homem começou a falar. A multidão ficou admirada,
15 Me iteꞌ junjun xjal i qꞌmante kyjaluꞌn: Nchi etz teꞌ xjal taqꞌnil tajaw il tuꞌn, quꞌn tuꞌn a te Beelzebú, a tajaw il, o txi qꞌonte tipin, chi chi xjaljo tiꞌj Jesús.
15 mas alguns disseram: — É
16 Me iteꞌl txqantl xjal xi kyqanin te Jesús, tuꞌn tkubꞌ tbꞌinchin jun yekꞌbꞌil tipin toj kyaꞌj. Xi kyqanin ikyjo, quꞌn kyajtaqjo xjal tuꞌn tel kynikyꞌ te, a qa antza tzajniꞌn tipin Jesús toj kyaꞌj mo minaj.
16 Outros, querendo conseguir alguma prova contra Jesus, pediam que ele fizesse um milagre para mostrar que o seu poder vinha de Deus.
17 Me bꞌiꞌntaq te Jesús tuꞌn, tiꞌtaqjo nkybꞌisin xjal. Tuꞌntziꞌn, xi tqꞌmaꞌn kye kyjaluꞌn: Qa paꞌn kytenxjal toj jun nim tnam, ex qa kyajqꞌoj kyibꞌ, noqx aku chi kubꞌ naj tuꞌn qꞌoj. Ex ikyxjo toj jun ja xjal; qa kyajqꞌoj kyibꞌ, nlay chi el wen.
17 Mas Jesus, conhecendo os pensamentos deles, disse:
18 Ikytzin taꞌye te satanásjo, a tajaw il. Qa ma tzꞌetz tlajoꞌn tibꞌ tuꞌnx tibꞌx kyoj kyanminxjal, paꞌnla ttentz tiꞌjx, ex atzin tkawbꞌil nlay chꞌiy. ¿Ma man kubꞌ numjjo tipintz? Nxi nqꞌmaꞌn weꞌ ikyjo, quꞌn loqiꞌy nchi yolin kyxoliliꞌy aj qa noq tuꞌn tipin Beelzebú, a tajaw il, nchi etz nlajonjiꞌy taqꞌnil. ¿Ma akutzin tzꞌok meltzꞌaj tajaw iltz kyiꞌjxjo taqꞌnil?
18 Se o reino de Satanás tem grupos que lutam entre si, como continuará a existir? Vocês dizem que é Belzebu que me dá poder para expulsar demônios.
19 Ex noqit ikyjo tzeꞌnku nkyqꞌmaꞌn, qa tuꞌn tipin Beelzebú nchi etza taqꞌnil tajaw il toj kyanminxjal wuꞌn, ¿Yajqetzin kyeꞌ, a lipcheqek kyiꞌja? ¿Ankye kye tzaj qꞌoꞌnte kyipin tuꞌn tetz kylajoꞌn taqꞌnil tajaw il toj kyanminxjal, qa nya ax Dios? Tuꞌnpetziꞌn, ayexjo kyukꞌiy kchi qꞌmalte qa nya toj tumil kyyola tiꞌjjo lo.
19 Mas, se é assim, quem dá aos seguidores de vocês o poder para expulsar demônios? Assim, os seus próprios seguidores provam que vocês estão completamente enganados.
20 Me metziꞌn, qa a te Dios ntzaj qꞌonte weꞌ wipin, tuꞌn kyetzjo taqꞌnil tajaw il wuꞌn toj kyanmin xjal, tzꞌelkutzin kynikyꞌtza te, a qa ma tzuljo Tkawbꞌil Dios kyxola.
20 Na verdade é pelo poder de Deus que eu expulso demônios, e isso prova que o
21 Qa at jun xjal nimxix tipin, a at kxbꞌil te kolbꞌilte kywutz ileqꞌ, exsin tzunxix nxqꞌuqintz tiꞌj tja, nlay tzꞌex qꞌiꞌn a at toj, ex ntiꞌxla aku bꞌajte.
21 — Quando um homem forte e bem-armado guarda a sua própria casa, tudo o que ele tem está seguro.
22 Me tzulittzin juntl xjal, a nimxixtl tipin tzeꞌnku tnejil, bꞌeꞌx aku kubꞌ tuꞌnljo xjal anetziꞌn. Bꞌeꞌx aku chi el qꞌiꞌn jniꞌ qꞌuqle tkꞌuꞌj tiꞌj te kolbꞌil tibꞌ, ex a xjal anetziꞌn kqꞌmalte tzeꞌn aku chi oke jniꞌ at toj tja.
22 Mas, quando um homem mais forte o ataca e vence, leva todas as armas em que o outro confiava e reparte tudo o que tomou dele.
23 Ankye jun xjal nya taj tuꞌn tqꞌoꞌn te tibꞌ wukꞌiy, nqꞌojin wiꞌja. Ex ankye jun xjal mi n-onin wukꞌiy tuꞌn tel kynikyꞌxjal tiꞌj Kolbꞌil, noq nbꞌaj tchitin, tzeꞌnku jun aqꞌnil kyꞌaj, a tkyꞌeꞌ tuꞌn tmojin tuꞌn tjaw chmet twutz awal.
23 — Quem não é a meu favor é contra mim; e quem não me ajuda a ajuntar está espalhando.
24 Aj tetz jun taqꞌnil tajaw il toj tanmin jun xjal, a nya nimil, bꞌeꞌx nxiku jyolte tojjo tzqij txꞌotxꞌ, jaꞌ tuꞌn ttene. Exsin qa mi xjyet tuꞌn, kꞌwel t-ximin: Kchin meltzꞌajil weꞌ juntl majl tojjo njaꞌy, jaꞌ ẍin etziy.
24 Jesus continuou:
25 Ex ajtzin tkanin juntl majl tkꞌatzjo xjal, knetiljo xjal tuꞌn, tzeꞌnku jun ja, a ntiꞌ at toj, ex chebꞌe misoꞌn, ex nikꞌuꞌnxix wen.
25 Aí volta e encontra a casa varrida e arrumada.
26 Bꞌeꞌxsin k-okixtz toj tanmin xjal, me nya tjunalx jaꞌlin; qalaꞌ kyukꞌa wuql tukꞌa xininqexix toj il tzeꞌnku a. Ex kykyaqilx chi najal toj tanminjo xjal jaꞌlin. Atzaj xjal noqx kyja kxeꞌlix toj il tzeꞌnkuꞌ ttentaq te tnejil.
26 Depois sai e vai buscar outros sete espíritos piores ainda, e todos ficam morando ali. Assim a situação daquela pessoa fica pior do que antes.
27 Tzuntaq nyolin Jesús ikyjo, tej tjaw ẍchꞌin jun qya kyxolxjal. Chiꞌ kyjaluꞌn: ¡Kyꞌiwlinxix teꞌ qya, a xkubꞌ alintiy ex xjaw chꞌiysintiy!
27 Quando Jesus acabou de dizer isso, uma mulher que estava no meio da multidão gritou para ele: — Como é feliz a mulher que pôs o senhor no mundo e o amamentou!
28 Xitzin ttzaqꞌwin Jesús kyjaluꞌn: Ikypen teꞌ, me nimxixtl teꞌ tkyꞌiwbꞌil qMan kyibꞌajjo a nkubꞌ kybꞌiꞌn Tyol Dios, exsin nkubꞌ kynimin, chiꞌ.
28 Mas Jesus respondeu:
29 Me ayetzin kyeꞌ xjal, tzuntaq nchmet-xi kyeꞌ kybꞌaj tiꞌjile Jesús. Ex ante Jesús ok ten qꞌmalte kyjaluꞌn: Ayetzin xjal kyojjo tqꞌijil jaꞌlin, manyor aj ilqe. Nkyqanin jun techil wipiꞌn, me mi txi nyekꞌiꞌn jun techil, qalaꞌ oꞌkx jun techil tzeꞌnku te Jonás.
29 Quando a multidão se ajuntou em volta de Jesus, ele começou a falar e disse o seguinte:
30 Quꞌn ikytziꞌn te Jonás ok teꞌ te jun yekꞌbꞌil kyxol xjal te Nínive, ex ikyx wejiꞌy, a Tkꞌwal Ichin, ok kchin okila te jun yekꞌbꞌil kyeꞌ xjal tojjo tqꞌijil jaꞌlin.
30 Assim como o
31 Toj tqꞌijil paꞌbꞌin, ok kchi okil tkyaqil xjal atxix t-xe tnejil toj paꞌbꞌin twutz Dios, junx kyukꞌa ayeꞌ loqe nchi anqꞌin kyojjo tqꞌijil jaꞌlin. Ok kjawil weꞌksjo qya, a nmaq kawil tzajnin te najchaq te twutz txꞌotxꞌ, tuꞌn kykubꞌ tzꞌaqxjal toj kyil tuꞌn, ayeꞌ iteꞌ kyojjo qꞌij jaꞌlin. Quꞌn ajo qya anetziꞌn bꞌeꞌx xiꞌ bꞌilte tnabꞌlxix qtzan Salomón. Me ajo t-xilin nabꞌl wiꞌja jaꞌlin, nimxixtl toklin tzeꞌnku te Salomón.
31 No Dia do Juízo a rainha de Sabá vai se levantar e acusar vocês, pois ela veio de muito longe para ouvir os sábios ensinamentos de Salomão. E eu afirmo que o que está aqui é mais importante do que Salomão.
32 Ex ikyqex kyeꞌ xjal toj tnam Nínive kyojjo qꞌij te Jonás kchi jawil weꞌks toj tqꞌijil paꞌbꞌin, aj kyokxjal toj xjelbꞌil twutz Dios, ayeꞌ iteꞌ kyojjo qꞌij jaꞌlin, tuꞌn kykubꞌ tzꞌaq toj kyil kyuꞌn. Quꞌn ayetzinxjal toj Nínive bꞌeꞌx ajtz tiꞌj kyanmin, tej t-xi tqꞌmaꞌn Jonás Tbꞌanil Tqanil Dios kye. Ex ajo Tbꞌanil Tqanil wiꞌja jaꞌlin nimxixtl toklin tzeꞌnku toj tqꞌijil Jonás.
32 No Dia do Juízo o povo de Nínive vai se levantar e acusar vocês porque, quando ouviram a mensagem de Jonas, eles se arrependeram dos seus pecados. E eu afirmo que o que está aqui é mais importante do que Jonas.
33 Xi tqꞌmaꞌnl Jesús kyjaluꞌn: Mix aꞌl jun xjal aku tzꞌok txqonte jun tzaj, exsin bꞌeꞌx kxel tewiꞌntz, mo tuꞌn tkuꞌx tjaqꞌ jun kax; qalaꞌ tuꞌn tkubꞌ qꞌoyit jawnin twiꞌ jun xtankoꞌl, tuꞌntzin tspikyꞌbꞌajtz tkyaqil toj ja.
33 Jesus continuou:
34 Ajo kywutza tzeꞌnku jun tzaj te kyxmilila ex te kyanmiꞌn. Qa wen kywutza, at spikyꞌin toj kyanmiꞌn tuꞌn tel kynikyꞌa tiꞌj tkyaqiljo wen. Me qatzin ma txi kyqꞌoꞌn ambꞌil te kywutza noq tuꞌn tkaꞌyin tiꞌjjo nya wen, ex ikyx ok k-okil kyanmiꞌn te nya wen, ex toj qxopin.
34 Os olhos são como uma luz para o corpo: quando os olhos de você são bons, todo o seu corpo fica cheio de luz. Porém, se os seus olhos forem maus, o seu corpo ficará cheio de escuridão.
35 Kykaꞌyinktzin kyibꞌa tuꞌn mi qe kykꞌuꞌja tiꞌj jun kyanmiꞌn nya wen, quꞌn kchi kꞌwel sbꞌuꞌn tuꞌn, tuꞌn kyxi tiꞌn toj manyor qxopin.
35 Portanto, tenha cuidado para que a luz que está em você não seja escuridão.
36 Qatzin toj spikyꞌin taꞌye kyximbꞌitza exsin tkyaqiljo kychwinqila, ex ntiꞌ chꞌin qxopin toj; okpen k-elil kynikyꞌtza tiꞌj tkyaqiljo nya wen, tzeꞌnku tuꞌn kybꞌeta toj jun tqan tzaj.
36 Pois, se o seu corpo estiver completamente luminoso, e nenhuma parte estiver escura, então ele ficará todo cheio de luz como acontece quando você é iluminado pelo brilho de uma lamparina.
37 Atzaj teꞌ tkubꞌ qen Jesús tuꞌn tyolin, bꞌeꞌx xi txkoꞌn waꞌl tuꞌn jun Parisey. Atzaj teꞌ tkanin tzma tja Parisey, okxsintz tuja, exsin ok qetz waꞌl tiꞌj meẍ.
37 Quando Jesus acabou de falar, um fariseu o convidou para jantar na casa dele. Jesus foi e sentou-se à mesa.
38 Me atzin tej Parisey noqx jaw kaꞌylaj teꞌ, quꞌn tuꞌn mix i ele ttxjoꞌn te Jesús tqꞌobꞌ, tzeꞌnku nbꞌanttaq kyuꞌn, teꞌ tok ten waꞌl.
38 O fariseu ficou admirado quando viu que Jesus não tinha se lavado antes de comer.
39 Xitzin tqꞌmaꞌn qAjaw te kyjaluꞌn: Atzin kyeꞌ, a ayiꞌy Parisey, tbꞌanilx kykaꞌyajtza kywutzxjal, tzeꞌnku jun vas ex jun laq manyor txjonx tiꞌj, me atzin tojxi, manyor tzuꞌjx. Ikytzin kyejiꞌy toj kyanmiꞌn; nojnin iteꞌya tuꞌn nknet kyuꞌn tuꞌn kyelqꞌbꞌiꞌn, ex tuꞌn kybꞌinchbꞌiꞌn nya bꞌaꞌn.
39 Então o Senhor disse a ele:
40 ¡Ntiꞌ kynabꞌla! ¿Ma miꞌtzin bꞌiꞌn kyuꞌn, qa ikyqejiꞌy tzeꞌnku jun vas? Il tiꞌj tuꞌn tel txjetjo tojxi tzeꞌnkuxjo tiꞌjxi. Junchꞌin tumil at, quꞌn junchꞌinte xkubꞌ bꞌinchin teꞌ a qꞌanchaꞌl, exsin nya qꞌanchaꞌl, ex kykabꞌil il tiꞌj tuꞌn tel txjet.
40 Seus tolos! Quem fez o lado de fora não é o mesmo que fez o lado de dentro?
41 Tuꞌnpetziꞌn, tnejilxix, kyqꞌonxsinjiꞌy oyaj te mojbꞌil tukꞌa jun kyanmiꞌn txjonxix, ex noq tuꞌn ikyjo, tkyaqilx kychwinqila ok k-elil saqix.
41 Portanto, deem aos pobres o que está dentro dos seus copos e pratos, e assim tudo ficará limpo para vocês.
42 Bꞌisbꞌajilxla kyeꞌy, ayiꞌy Parisey. Quꞌn nxi kyqꞌoꞌn twutz Dios tlajajin tnej tal menta, tal rud ex tkyaqil wiq itzaj, tzeꞌnkuxjo ntqꞌmaꞌn toj ojtxe kawbꞌil. Me mi nxi kyqꞌoꞌn ambꞌil tiꞌjjo xnaqꞌtzbꞌil, a nimxixtl toklin toj kawbꞌil: A tuꞌn kynajaꞌn tzꞌaqle, ex tukꞌa tqꞌaqꞌbꞌil kykꞌuꞌja tiꞌj Dios. Atzin tuꞌn tbꞌantjo kyuꞌn, ex tuꞌn mi kyij kytzapinjiꞌy txqantl.
42 — Ai de vocês, fariseus! Pois dão para Deus a décima parte até mesmo da hortelã, da arruda e de todas as verduras, mas não são justos com os outros e não amam a Deus. E são exatamente essas coisas que vocês devem fazer sem deixar de lado as outras.
43 Bꞌisbꞌajilxla kyeꞌy, ayiꞌy Parisey. Quꞌn oꞌkx kyajiꞌy tuꞌn kykubꞌ qeꞌy kyibꞌajjo meẍ tbꞌanilqex wen, aj kyxiꞌy toj muꞌẍ ja te naꞌbꞌl Dios. Ex kyaj tuꞌn kyqꞌolbꞌinxjal kyeꞌy tukꞌa kymutxbꞌil kyibꞌ kyojile bꞌe.
43 — Ai de vocês, fariseus! Pois gostam demais dos lugares de honra nas
44 Bꞌisbꞌajilxla kyeꞌy, ayiꞌy Parisey. Quꞌn aye xjal mi naꞌn kyuꞌn tiꞌjjo kyanmiꞌn, a nya wen. Quꞌn ikyqexixjiꞌy tzeꞌnqeku kyjulil kyimnin, a nya qꞌanchaꞌlqe, a tzunx nchi bꞌetjexjal kyibꞌaj. Me mina n-el kynikyꞌ te, quꞌn tuꞌn nya qꞌanchaꞌlqe.
44 — Ai de vocês! Pois são como sepulturas que não se veem, sepulturas que as pessoas pisam sem perceber.
45 At jun te xnaqꞌtzil tiꞌj kawbꞌil, xi tzaqꞌwinte Jesús. Chiꞌ kyjaluꞌn: Xnaqꞌtzil, ex majqox qeꞌ ma qo ok tyisoꞌn, chiꞌ.
45 Então um mestre da Lei disse a Jesus: — Mestre, falando assim, o senhor está nos ofendendo também.
46 Me atzin te Jesús xi ttzaqꞌwin kyjaluꞌn: Ex bꞌisbꞌajilxla kyeꞌy, a ayiꞌy xnaqꞌtzil tiꞌj ojtxe kawbꞌil, quꞌn nxi kyqꞌoꞌn nimku nukꞌbꞌil, a kujxix wen, kyibꞌajxjal, nyakuj jun iqtz, a nlay kyꞌisje kyuꞌn. Ex ayenajtzin kyetza, nipe jun tal twiꞌ kyqꞌobꞌa n-ok aqꞌle tiꞌjjo iqtz anetziꞌn.
46 Jesus respondeu:
47 Ex bꞌisbꞌajilxla kyeꞌy, a tuꞌn njaw kybꞌinchinljiꞌy kyja kyimnin, a yolil Tyol Dios, aye i kꞌmonte Tyol ojtxe. ¿Ma nyatzin ayexjo ojtxe kychmaꞌn i kubꞌ bꞌyonkye?
47 Ai de vocês! Pois fazem túmulos bonitos para os
48 Tuꞌnpetziꞌn, ikyx kyximjiꞌy, ex ikyx kyaqꞌnbꞌinjiꞌy tzeꞌnqe bꞌyol xjal ojtxe, quꞌn aye kychmaꞌn i kubꞌ bꞌyoꞌnkye, ex ayetzinl kyetza njaw kybꞌinchiꞌn kyja te jun nabꞌlkye.
48 Com isso vocês mostram que concordam com o que os seus antepassados fizeram, pois eles mataram os profetas, e vocês fazem túmulos para eles.
49 Tuꞌnpetziꞌn, bꞌeꞌx tqꞌma te Dios, a nimx t-xilin tnabꞌl. Chiꞌ kyjaluꞌn: Ok kchi xel nchqꞌoꞌn weꞌ nyolila exqetziꞌn nxnaqꞌtzbꞌiꞌn. Me iteꞌ junjun kye kchi kꞌwel bꞌyoꞌn, ex iteꞌ junjuntl ok ktzyetil kylajche.
49 Por isso a Sabedoria de Deus disse: “Mandarei para eles profetas e mensageiros, e eles matarão alguns e perseguirão outros.”
50 Me ayetzin kyeꞌ xjal, a loqe nchi anqꞌin jaꞌlin, ok kꞌwel tzꞌaq tkawbꞌil Dios kujxix kyibꞌaj tuꞌn tpaj kychkyꞌeljo jniꞌ yolil Tyol Dios ojtxe, atxix t-xe tnejil,
50 Por causa disso esta gente de hoje será castigada pela morte de todos os profetas assassinados desde a criação do mundo,
51 tzeꞌnku qtzan Abel ex qtzan Zakariy, a kubꞌ bꞌyoꞌn tojx tnejil ja te naꞌbꞌl Dios ex twutz t-altar. Tuꞌnpetziꞌn, kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, aj qa kchi okila toj paꞌbꞌin twutz Dios tiꞌj kykyimliꞌn qtzan xjal lo, ktzajil tqꞌoꞌn Dios kujxix tkawbꞌil kyibꞌaja te chojbꞌil, a ayiꞌy iteꞌ tojjo tqꞌijil jaꞌlin.
51 começando pela morte de Abel até a morte de Zacarias, que foi assassinado entre o altar e o
52 Ex bꞌisbꞌajilxla kyeꞌy, a ayiꞌy xnaqꞌtzil tiꞌj ojtxe kawbꞌil, tuꞌn a ma kubꞌ kyetzinjiꞌy tumiljo tzeꞌn tuꞌn tela kynikyꞌxjal tiꞌj Dios. Me majqexpe kyeꞌ, mi n-el kynikyꞌ te tumil, ex nchi ok kymeqoꞌnjiꞌy txqantl, a kyaj tuꞌn tel kynikyꞌ tiꞌj Dios.
52 — Ai de vocês, mestres da Lei! Pois guardam a chave que abre a porta da casa da Sabedoria. E assim nem vocês mesmos entram, nem deixam os outros entrarem.
53 Atzaj teꞌ tbꞌaj tqꞌmaꞌn Jesúsjo jniꞌ yol lo, ayetzaj jniꞌ xnaqꞌtzil tiꞌj ojtxe kawbꞌil exqetziꞌn Parisey nimx kyqꞌoj tzaj. Tuꞌntziꞌn, bꞌeꞌx i ok ten qanilte noq tiꞌchaqku tiꞌ,
53 Quando Jesus saiu dali, os mestres da Lei e os fariseus começaram a criticá-lo com raiva e a lhe fazer perguntas sobre muitos assuntos.
54 quꞌn kyajtaqjo xjal anetziꞌn, tuꞌn tkubꞌ tzꞌaq Jesús kyuꞌn toj til kyuꞌnxjo tyol.
54 Eles queriam levá-lo a dizer alguma coisa que pudesse lhes servir de motivo para acusá-lo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.