João 6
Mam Comitancillo NT (MAM_COM) vs VC
1 Tbꞌajlinxitziꞌn ikyjo; bꞌeꞌx ikyꞌx Jesús tjlajxi Nijabꞌ te Galiley, ex axjo Tiberias tbꞌi.
1 Depois disso, atravessou Jesus o lago da Galiléia {que é o de Tiberíades.}
2 Nimku xjal lipchex tiꞌj, quꞌn o bꞌaj kykaꞌyiꞌn yekꞌbꞌil teꞌ tipin o bꞌant, tej kybꞌaj qꞌanj yabꞌ tuꞌn.
2 Seguia-o uma grande multidão, porque via os milagres que fazia em beneficio dos enfermos.
3 Ex bꞌeꞌx jax twiꞌ wutz, ex antza kubꞌe qe qukꞌiy, a awoꞌy t-xnaqꞌtzbꞌin.
3 Jesus subiu a um monte e ali se sentou com seus discípulos.
4 Chꞌixtaq tul kaniꞌn nintz qꞌij te Xjan Qꞌij, a n-ikyꞌ kyuꞌn aj Judiy, te naꞌbꞌlte kyelintz ojtxe toj Egipto.
4 Aproximava-se a Páscoa, festa dos judeus.
5 Atzaj teꞌ t-xi tkaꞌyin Jesús, nimxtaqxjal o tzꞌok lipe tiꞌj, xi tqꞌmaꞌn te Lip: ¿Jaꞌtzin ktzajile qlaqꞌon kywa txqan xjal lo?
5 Jesus levantou os olhos sobre aquela grande multidão que vinha ter com ele e disse a Filipe: Onde compraremos pão para que todos estes tenham o que comer?
6 Xi tqꞌmaꞌn Jesús ikyjo, noq tuꞌn tnikyꞌbꞌajtz Lip tiꞌ ktqꞌmaꞌ tiꞌjjo lo, quꞌn bꞌintaql te Jesús tuꞌn, tiꞌ tuꞌn tkubꞌ tbꞌinchin.
6 Falava assim para o experimentar, pois bem sabia o que havia de fazer.
7 Xitzin ttzaqꞌwin Lip: ¿Ma attzin qpwaq tuꞌn t-xi loqꞌbꞌaj txqan wabꞌj, tuꞌn txiꞌ tal kyinchaqjo kye?
7 Filipe respondeu-lhe: Duzentos denários de pão não lhes bastam, para que cada um receba um pedaço.
8 Xitzin tqꞌmaꞌnljo junl t-xnaqꞌtzbꞌin, Andrés tbꞌi, a titzꞌin Simun Pegr:
8 Um dos seus discípulos, chamado André, irmão de Simão Pedro, disse-lhe:
9 Lu jun qꞌa lo, qꞌin jweꞌ wabꞌj tuꞌn, junxte nmaq triy, ex qꞌiꞌn kabꞌe tal netzꞌ kyiẍ tuꞌn, me ¿Ma akutzin kanin kyxoljo txqan xjal lo?
9 Está aqui um menino que tem cinco pães de cevada e dois peixes... mas que é isto para tanta gente?
10 Tzaj ttzaqꞌwin Jesús qeꞌy, a awoꞌy t-xnaqꞌtzbꞌin: Kyqꞌmaꞌnxa kyeꞌ, tuꞌn kybꞌaj kubꞌ qe kykyaqil, quꞌn attaq tal kꞌul antza. Bꞌeꞌxsin i kubꞌ qeꞌ xjal, bꞌalaqa jun jweꞌ mil ichin.
10 Disse Jesus: Fazei-os assentar. Ora, havia naquele lugar muita relva. Sentaram-se aqueles homens em número de uns cinco mil.
11 I jaw ttzyuꞌn Jesúsjo wabꞌj, ex xi tqꞌoꞌn chjonte te Dios tiꞌj. Tbꞌajlinxi naꞌn Dios, tzaj tqꞌoꞌn qeꞌy, ex xi qsipiꞌn kyxoljo a qꞌuqejqetaq. Ex ikyx kubꞌ tbꞌinchin kyukꞌa tal kyiẍ; ex tzaj tqꞌoꞌn qeꞌy tuꞌn t-xi qsipiꞌn, noq jniꞌ tuꞌn tbꞌaj kyuꞌn.
11 Jesus tomou os pães e rendeu graças. Em seguida, distribuiu-os às pessoas que estavam sentadas, e igualmente dos peixes lhes deu quanto queriam.
12 Atzaj teꞌ kybꞌaj noj wen, tzaj tqꞌmaꞌn Jesús qeꞌy: Kychmoꞌnksjiꞌy tbꞌuchil, a ma kyij, tuꞌntzin ntiꞌx chꞌin tuꞌn tkubꞌ naj.
12 Estando eles saciados, disse aos discípulos: Recolhei os pedaços que sobraram, para que nada se perca.
13 Atzaj teꞌ tjaw bꞌaj quꞌn, i noj kabꞌlajaj chiꞌl tiꞌjjo tbꞌuchil jweꞌ wabꞌj kybꞌajlin xi waꞌn kykyaqil xjal.
13 Eles os recolheram e, dos pedaços dos cinco pães de cevada que sobraram, encheram doze cestos.
14 Tej tok kykaꞌyin tkyaqil xjal techil tipin Jesús, xi kyqꞌmaꞌn: Twutzxpentetz qa a ichin lo, a yolil Tyol Dios, a iltaq tiꞌj tuꞌn tul klolqe.
14 À vista desse milagre de Jesus, aquela gente dizia: Este é verdadeiramente o profeta que há de vir ao mundo.
15 Me liwey el tnikyꞌ Jesús tiꞌj kyximxjal, qa kyajtaq tuꞌn tok kyqꞌoꞌn te nmaq kawil kyibꞌaj te jun majx. Tuꞌntziꞌn ikyjo, bꞌeꞌx el tpaꞌn tibꞌ Jesús kyiꞌj, ex bꞌeꞌx jax twiꞌ wutz tjunalx.
15 Jesus, percebendo que queriam arrebatá-lo e fazê-lo rei, tornou a retirar-se sozinho para o monte.
16 Atzaj teꞌ qok yupj, bꞌeꞌx o kuꞌxa, a awoꞌy t-xnaqꞌtzbꞌin, ttzi nijabꞌ,
16 Chegada a tarde, os seus discípulos desceram à margem do lago.
17 ex antza o okxa qeꞌy toj jun bark, tuꞌn qpon kaniꞌn jlajxi tzma toj tnam Capernaum. Ex otaq qo ok qxopexix wen, ex naꞌmtaq tmeltzꞌaj Jesús.
17 Subindo a uma barca, atravessaram o lago rumo a Cafarnaum. Era já escuro, e Jesus ainda não se tinha reunido a eles.
18 Bꞌeꞌx tzaj jun nim kyqꞌiqꞌ xupil te aꞌ, tuꞌn tja pulj tiꞌj bark.
18 O mar, entretanto, se agitava, porque soprava um vento rijo.
19 Tzmataq jun ajlabꞌ tukꞌa nikyꞌjin qxilin bꞌeta tibꞌaj nijabꞌ, tej t-xi qkaꞌyiꞌn Jesús, nbꞌettaq tibꞌaj aꞌ, tuꞌn tpon kanin tkꞌatz bark; ex bꞌeꞌx o jaw xobꞌa te, quꞌn mix ele qnikyꞌa tiꞌj.
19 Tendo eles remado uns vinte e cinco ou trinta estádios, viram Jesus que se aproximava da barca, andando sobre as águas, e ficaram atemorizados.
20 Tzaj tqꞌmaꞌn Jesús qeꞌy: Mina chi jaw xobꞌa. Ayin wejiꞌy.
20 Mas ele lhes disse: Sou eu, não temais.
21 Ex bꞌeꞌx tzaj qkꞌmoꞌn Jesús tukꞌa tzaljbꞌil tuꞌn tokx toj bark, ex jun paqx o poꞌn tjlajxi aꞌ, jaꞌ iltaq tiꞌj tuꞌn qpon kaniꞌn.
21 Quiseram recebê-lo na barca, mas pouco depois a barca chegou ao seu destino.
22 Toj junxil qꞌij, ayetzin xjal otaq chi kyij tjlajxi nijabꞌ, tzaj kynaꞌnl qa noq junchꞌin bark attaq qnikyꞌin iqil kyexjal, a jaꞌ o xiyiy, ex nyajin Jesús okx qukꞌiy.
22 No dia seguinte, a multidão que tinha ficado do outro lado do mar percebeu que Jesus não tinha subido com seus discípulos na única barca que lá estava, mas que eles tinham partido sozinhos.
23 Ex ax qꞌijjo i kanin junjun bark, a tzajninqe toj tnam Tiberias, nchi pon kanin ttzi txꞌotxꞌ, nqayin jaꞌ o qo bꞌaj waꞌniꞌy, tej t-xi tqꞌoꞌn Jesús chjonte kyiꞌj wabꞌj.
23 Nesse meio tempo, outras barcas chegaram de Tiberíades, perto do lugar onde tinham comido o pão, depois de o Senhor ter dado graças.
24 Tej tbꞌaj kykaꞌyin qa ntiꞌtaq Jesús, ex ntiꞌqotaqla, bꞌeꞌx i okxkux kyoj bark tuꞌn kypon kanin jyolte toj tnam Capernaum.
24 E, reparando a multidão que nem Jesus nem os seus discípulos estavam ali, entrou nas barcas e foi até Cafarnaum à sua procura.
25 Tej kyjlajinxjo xjal, jyet Jesús kyuꞌn, ex xi kyqꞌmaꞌn te: ¿Xnaqꞌtzil, jtojetzin tkanliꞌn tzaluꞌn?
25 Encontrando-o na outra margem do lago, perguntaram-lhe: Mestre, quando chegaste aqui?
26 I xi ttzaqꞌwin Jesús: Twutzxix kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, qa nchi jyoꞌn wiꞌja noq tuꞌn noj kykꞌuꞌja wuꞌn, ex nya tuꞌn ma tzꞌel kynikyꞌa tiꞌjjo t-xilin techil wipiꞌn.
26 Respondeu-lhes Jesus: Em verdade, em verdade vos digo: buscais-me, não porque vistes os milagres, mas porque comestes dos pães e ficastes fartos.
27 Tuꞌnpetziꞌn, mi tzꞌok tilil kyuꞌn tiꞌjjo wabꞌj te twutz txꞌotxꞌ, a kbꞌajil; qalaꞌ tzꞌokx tilil kyuꞌn tiꞌjjo wabꞌj te kyanmiꞌn, a kolbꞌil te jun majx. Quꞌn a Dios saj smaꞌn weꞌy, a ayiꞌn Tkꞌwal Ichin, tuꞌn nqꞌoꞌn chwinqil kyeꞌy, tzeꞌnku jun oyaj te jun majx. Quꞌn noq tuꞌn techil wipiꞌn, nyekꞌine qa ayiꞌn Tkꞌwal Dios.
27 Trabalhai, não pela comida que perece, mas pela que dura até a vida eterna, que o Filho do Homem vos dará. Pois nele Deus Pai imprimiu o seu sinal.
28 Xi kyqanin xjal te: ¿Tiꞌtzin tuꞌn tkubꞌ qbꞌinchiꞌn tuꞌn ttzalaj Dios qiꞌja, ex tuꞌn tzaj tqꞌoꞌnjo oyaj anetziꞌn?
28 Perguntaram-lhe: Que faremos para praticar as obras de Deus?
29 Ex i xi ttzaqꞌwin: Atziꞌn taj Diosjo tuꞌn tkubꞌ kybꞌinchiꞌn, noq tuꞌn kynimiꞌn wiꞌja, a ayiꞌn ẍin tzaj smaꞌn tuꞌn.
29 Respondeu-lhes Jesus: A obra de Deus é esta: que creiais naquele que ele enviou.
30 Xitzin kyqꞌmaꞌntz te Jesús: Qa twutzxix qa ma tzaj smaꞌn tuꞌn Dios, ¿Tiꞌtzin jun techiltz ktzajil tyekꞌiꞌn qeꞌy, noq tuꞌn qlontiꞌy, ex tuꞌn t-xi qnimintza? ¿Tiꞌtzin chꞌin ma bꞌanttz tuꞌn?
30 Perguntaram eles: Que milagre fazes tu, para que o vejamos e creiamos em ti? Qual é a tua obra?
31 Qalatziꞌn kye qtzan qtaꞌẍ ojtxe i waꞌn tiꞌjjo wabꞌj, a maná, a xiꞌ tqꞌoꞌn Moisés tojjo tzqij txꞌotxꞌ, ikyxtaqjo tzeꞌnkuꞌ ntqꞌmaꞌn Tuꞌjil Tyol Dios: Xi tqꞌoꞌn kywa, aj kuꞌtz toj kyaꞌj.
31 Nossos pais comeram o maná no deserto, segundo o que está escrito: Deu-lhes de comer o pão vindo do céu {Sl 77,24}.
32 Xi ttzaqꞌwin Jesús kye: Twutzxix kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, nya te Moisés saj qꞌoꞌnte wabꞌj te toj kyaꞌj, qalaꞌ aku te nMaꞌn. Ikytzin wejiꞌy, ma chin tzaj tchqꞌoꞌn weꞌ te jun wabꞌj, a twutzxix te toj kyaꞌj.
32 Jesus respondeu-lhes: Em verdade, em verdade vos digo: Moisés não vos deu o pão do céu, mas o meu Pai é quem vos dá o verdadeiro pão do céu;
33 Quꞌn atziꞌn wabꞌj, a maná, xi tqꞌoꞌn chwinqil kye xjal aj Judiy ojtxe, noq te jteꞌbꞌin qꞌij; me anteꞌ saj smaꞌn tuꞌn Dios, apente wabꞌjjo, a ayiꞌn, a ktzajil tqꞌoꞌn chwinqil te jun majx.
33 porque o pão de Deus é o pão que desce do céu e dá vida ao mundo.
34 Xitzin kyqanintz te Jesús: Ay Tata, qꞌontzjiy wabꞌj qeꞌy junjun qꞌij, a xkuꞌtz toj kyaꞌj.
34 Disseram-lhe: Senhor, dá-nos sempre deste pão!
35 Bꞌeꞌx xi tqꞌmaꞌn Jesús kye: Ayin wejiꞌy a Wabꞌj, a qꞌolte chwinqil. Ankye teꞌ ma tzaj lipey wiꞌja nlayxpen tzaj te waꞌyaj tiꞌj; ex ankye teꞌ knimil wiꞌja, ex nlayxpen tzaj te kꞌwaj tiꞌj.
35 Jesus replicou: Eu sou o pão da vida: aquele que vem a mim não terá fome, e aquele que crê em mim jamais terá sede.
36 Me ma txi nqꞌmaꞌn kyeꞌy, me mi nchinx kynimiꞌn, exla qa ma chin kyliꞌy.
36 Mas já vos disse: Vós me vedes e não credes...
37 Quꞌn tkyaqiljo o tzaj tqꞌoꞌn qMan Dios weꞌy, ktzajil lipe wiꞌja; ex ajo ktzajil lipe wiꞌja, nlayx chi ex nlajoꞌn.
37 Todo aquele que o Pai me dá virá a mim, e o que vem a mim não o lançarei fora.
38 Quꞌn nya ma chin tzaj weꞌ toj kyaꞌj, tuꞌn tkubꞌ nbꞌinchiꞌn noqx alkye waja; qalaꞌ oꞌkx tuꞌn tkubꞌ nbꞌinchiꞌn a tajjo Dios, a saj smaꞌn weꞌy.
38 Pois desci do céu não para fazer a minha vontade, mas a vontade daquele que me enviou.
39 Ex atziꞌn taj nManjiꞌy, a saj smaꞌn weꞌy, tuꞌn mi naje jun xjal, ayeꞌ ma chi tzaj tqꞌoꞌn weꞌy; qalaꞌ tuꞌn kyjaw anqꞌin wuꞌn, aj tjapin bꞌaj tqꞌijil tzaluꞌn twutz txꞌotxꞌ.
39 Ora, esta é a vontade daquele que me enviou: que eu não deixe perecer nenhum daqueles que me deu, mas que os ressuscite no último dia.
40 Quꞌn atzin taj nManjiꞌy, tuꞌn kykyaqilxjo ma chi tzaj lipe wiꞌja, ayiꞌn Tkꞌwal Dios, ex nqe kykꞌuꞌj wiꞌja toj tkyaqil, atpen kye kychwinqil te jun majx, ex kchi jawil anqꞌin wuꞌn, aj tjapin bꞌaj tqꞌijil tzaluꞌn twutz txꞌotxꞌ.
40 Esta é a vontade de meu Pai: que todo aquele que vê o Filho e nele crê, tenha a vida eterna; e eu o ressuscitarei no último dia.
41 Junjun aj Judiy i ok ten yolbꞌil tiꞌj Jesús, tuꞌn otaq tqꞌma qa aku wabꞌj ma kuꞌtz toj kyaꞌj.
41 Murmuravam então dele os judeus, porque dissera: Eu sou o pão que desceu do céu.
42 Exsin i ok tentz yolbꞌilte kyxolile: ¿Nyapela a Jesúsjo lo, aj tkꞌwal Jse? Ex ojtzqiꞌn ttata quꞌn, tukꞌaxjo tnana. ¿Tzeꞌntzin ttentz ntqꞌmaꞌn qa toj kyaꞌj ma kuꞌtze?
42 E perguntavam: Porventura não é ele Jesus, o filho de José, cujo pai e mãe conhecemos? Como, pois, diz ele: Desci do céu?
43 Bꞌeꞌxsin i xi ttzaqꞌwiꞌn Jesús: Kytzaqpinxa tuꞌn kyyolbꞌiꞌn.
43 Respondeu-lhes Jesus: Não murmureis entre vós.
44 Mix aꞌl jun aku tzaj lipe wiꞌja, qa nya nMaꞌn saj qꞌmante. Ex qa ma qe kykꞌuꞌj wiꞌja, kchi jawil anqꞌin wuꞌn, aj tjapin bꞌaj tqꞌijil tzaluꞌn twutz txꞌotxꞌ.
44 Ninguém pode vir a mim se o Pai, que me enviou, não o atrair; e eu hei de ressuscitá-lo no último dia.
45 Quꞌn kyojjo uꞌj kyij kytzꞌibꞌiꞌn yolil Tyol Dios ojtxe, ntqꞌmaꞌn kyjaluꞌn: Chi xel t-xnaqꞌtzin Dios kykyaqilch. Tuꞌnpetziꞌn, kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy qa kykyaqiljo ma tzaj xnaqꞌtzin tuꞌn Dios, ex qa ma kubꞌ kybꞌiꞌn tukꞌa tkyaqil kyanmin, okpin kchi tzajil lipe kyeꞌ wiꞌja.
45 Está escrito nos profetas: Todos serão ensinados por Deus {Is 54,13}. Assim, todo aquele que ouviu o Pai e foi por ele instruído vem a mim.
46 Mix aꞌl jun o tli twutz qMan Dios, qalaꞌ oꞌkqinxa, ayiꞌn, a ẍin tzaj tsmaꞌn.
46 Não que alguém tenha visto o Pai, pois só aquele que vem de Deus, esse é que viu o Pai.
47 Twutzxix kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, ankye kxel nimin weꞌy, atpen te chwinqil te jun majx.
47 Em verdade, em verdade vos digo: quem crê em mim tem a vida eterna.
48 Ayin wejiꞌy a wabꞌj, a qꞌol teꞌ chwinqil anetziꞌn.
48 Eu sou o pão da vida.
49 Ayetziꞌn qtzan kytaꞌẍa ojtxe, i bꞌaj waꞌn tiꞌjjo wabꞌj, a maná, a tzaj smaꞌn tuꞌn Dios toj tzqij txꞌotxꞌ te qꞌol chwinqil te twutz txꞌotxꞌ; me kykyaqilx bꞌeꞌx i bꞌaj kyim.
49 Vossos pais, no deserto, comeram o maná e morreram.
50 Me metzin weꞌ, ayin wejiꞌy, a wabꞌj xkuꞌtz toj kyaꞌj. Ankye qe kchi waꞌl tiꞌj, nlayxpin chi kyim kyeꞌ.
50 Este é o pão que desceu do céu, para que não morra todo aquele que dele comer.
51 Ayin wejiꞌy wabꞌj itzꞌ, a kuꞌtz toj kyaꞌj te qꞌol te kychwinqilxjal. Ankye teꞌ kxel waꞌnte, k-anqꞌil teꞌ te jun majx. Atzin wabꞌj kxel nqꞌoꞌn, aku nchibꞌjila, a kxel nqꞌoꞌn te qꞌol chwinqil tkyaqilxjal twutz txꞌotxꞌ.
51 Eu sou o pão vivo que desceu do céu. Quem comer deste pão viverá eternamente. E o pão, que eu hei de dar, é a minha carne para a salvação do mundo.
52 Me junjun kyxol aj Judiy i ok ten yolbꞌilte kyxolile: ¿Tzeꞌntzin tten tuꞌn t-xi tqꞌoꞌn xjal lo tchibꞌjil tuꞌn t-xi qwaꞌn?
52 A essas palavras, os judeus começaram a discutir, dizendo: Como pode este homem dar-nos de comer a sua carne?
53 Atzin te Jesús xi tqꞌmaꞌn kye: Twutzxix kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, qa mi xi kywaꞌnjiꞌy nchibꞌjila, a ayiꞌn Tkꞌwal Ichin, ex qa mi xi kykꞌwaꞌnjiꞌy nchkyꞌela, ntiꞌ t-xilin kychwinqila tzaluꞌn twutz txꞌotxꞌ, ex ntiꞌ kyokliꞌn tiꞌjjo chwinqil te jun majx toj kyaꞌj.
53 Então Jesus lhes disse: Em verdade, em verdade vos digo: se não comerdes a carne do Filho do Homem, e não beberdes o seu sangue, não tereis a vida em vós mesmos.
54 Ikytziꞌn, alkye te kxel waꞌn teꞌ nchibꞌjila ex kxel kꞌwan teꞌ nchkyꞌela, at teꞌ tbꞌanil tchwinqil te jun majx; ex kjawil anqꞌintl wuꞌn, aj tjapin bꞌaj tqꞌijil tzaluꞌn twutz txꞌotxꞌ.
54 Quem come a minha carne e bebe o meu sangue tem a vida eterna; e eu o ressuscitarei no último dia.
55 Quꞌn ajo nchibꞌjila, ante wabꞌjjo, a twutzxix, ex ajo nchkyꞌela, ex ikyxjo, ante kꞌwabꞌjjo, a twutzxix.
55 Pois a minha carne é verdadeiramente uma comida e o meu sangue, verdadeiramente uma bebida.
56 Ankye te kxel waꞌn teꞌ nchibꞌjila, ex kxel kꞌwaꞌn teꞌ nchkyꞌela, ante ma tzꞌok tmujbꞌin tibꞌjo wukꞌiy, ex ayiꞌn ma tzꞌok nmujbꞌin wibꞌa tukꞌa.
56 Quem come a minha carne e bebe o meu sangue permanece em mim e eu nele.
57 Quꞌn ajo wipiꞌn ex ajo nchwinqila tzajninqe tuꞌn qMan Dios itzꞌ, a saj smaꞌn weꞌy. Ikytzin wejiꞌy, alkye teꞌ kwaꞌl wiꞌja, at chwinqil te jun majx wuꞌn.
57 Assim como o Pai que me enviou vive, e eu vivo pelo Pai, assim também aquele que comer a minha carne viverá por mim.
58 Ayin wejiꞌy wabꞌj, a twutzxix, a kuꞌtz toj kyaꞌj te qꞌol chwinqil te jun majx. Mikyxiꞌ tzeꞌnku te maná, a qꞌol chwinqil te twutz txꞌotxꞌ, a xi kywaꞌn qtzan qtaꞌẍ. Quꞌn ayetzin qtaꞌẍ, exla qa i waꞌn tiꞌj, me bꞌeꞌx i bꞌaj kyim. Me ankye te kwaꞌl tiꞌjjo wabꞌj lo, atpen teꞌ chwinqil te jun majx.
58 Este é o pão que desceu do céu. Não como o maná que vossos pais comeram e morreram. Quem come deste pão viverá eternamente.
59 Tkyaqilxjo lo bꞌaj tqꞌmaꞌn Jesús, tej tbꞌaj xnaqꞌtzin tojjo ja te naꞌbꞌl Dios toj tnam Capernaum.
59 Tal foi o ensinamento de Jesus na sinagoga de Cafarnaum.
60 Atzin tej qbꞌintejiꞌy xnaqꞌtzbꞌil lo, ilaꞌku lipcheqetaq tiꞌj xi kyqꞌmaꞌn: Kujxix teꞌ yol luꞌn, tuꞌn t-xi qnimin. ¿Ma atpela jun aku txi bꞌinte?
60 Muitos dos seus discípulos, ouvindo-o, disseram: Isto é muito duro! Quem o pode admitir?
61 Ex liwey el tnikyꞌ Jesús, qa ayex o chi ok ten chꞌotjil tiꞌj, ex xi tqanin kye: ¿Nyapela wenjo nxnaqꞌtzbꞌila toj kywutza?
61 Sabendo Jesus que os discípulos murmuravam por isso, perguntou-lhes: Isso vos escandaliza?
62 Bꞌalaqa tuꞌn n-ok kykaꞌyiꞌn nyakuj jun xjalqiꞌn te twutz txꞌotxꞌ. ¿Me tiꞌtzila kyqꞌmaꞌy, aj nxi kykaꞌyiꞌn, aj njaxa toj kyaꞌj, ayiꞌn Tkꞌwal Ichin, qꞌuqleqinkxa toj nqꞌuqbꞌila, a jaꞌ intinetaqa te tnejil? ¿Akupela txi kyqꞌmaꞌn qa nya wenjo nxnaqꞌtzbꞌila?
62 Que será, quando virdes subir o Filho do Homem para onde ele estava antes?...
63 Ajo Xewbꞌaj Xjan ntzaj tqꞌon teꞌ chwinqil te jun majx; atzin teꞌ qxmilil te twutz txꞌotxꞌ teꞌ, ex ntiꞌ tajbꞌin tiꞌjjo chwinqil anetziꞌn. Ex ikyxjo, ayejo nxnaqꞌtzbꞌila twutzxix, quꞌn tzajninqe tiꞌjjo Xewbꞌaj Xjan. Qa ma qe kykꞌuꞌja kyiꞌj, at kychwinqila te jun majx.
63 O espírito é que vivifica, a carne de nada serve. As palavras que vos tenho dito são espírito e vida.
64 Me at junjun kyxola, a mi nxi kynimin. Xi tqꞌmaꞌn ikyjo, quꞌn ojtzqiꞌntaq tuꞌn atxix teꞌ tzaj xkye taqꞌin, alkye mi chex niminte, ex alkye tuꞌn t-xi kꞌayinte toj kyqꞌobꞌ tajqꞌoj.
64 Mas há alguns entre vós que não crêem... Pois desde o princípio Jesus sabia quais eram os que não criam e quem o havia de trair.
65 Ex xi tqꞌmaꞌnl: Tuꞌnpetziꞌn, o txi nqꞌmaꞌn kyeꞌy, qa mix aꞌl jun aku tzaj lipe wiꞌja, qa nya nMaꞌn saj qꞌmante.
65 Ele prosseguiu: Por isso vos disse: Ninguém pode vir a mim, se por meu Pai não lho for concedido.
66 Ex tej tbꞌaj tqꞌmaꞌn Jesús tkyaqiljo ikyjo, ilaꞌku lipcheqetaq tiꞌj el kypaꞌn kyibꞌ tiꞌj.
66 Desde então, muitos dos seus discípulos se retiraram e já não andavam com ele.
67 Tuꞌnpetziꞌn, tzaj tqanin Jesús qeꞌy, a awoꞌy kabꞌlajaj t-xnaqꞌtzbꞌin: ¿Yajtziꞌn kyeꞌ, majqexpela kye kchi xel lipe kyiꞌj?
67 Então Jesus perguntou aos Doze: Quereis vós também retirar-vos?
68 Me ante Pegr xi ttzaqꞌwin: Tata, ¿Altzin qiꞌj qo xela lipeꞌy? Quꞌn noq oꞌkx te at t-xnaqꞌtzbꞌil, a ntzaj tqꞌoꞌn qchwinqila te jun majx.
68 Respondeu-lhe Simão Pedro: Senhor, a quem iríamos nós? Tu tens as palavras da vida eterna.
69 Ex ma txi qnimiꞌn, ex ma tzꞌel qnikyꞌa te, qa a tejiy Crist, a xjanxix, a Tkꞌwal Dios itzꞌ.
69 E nós cremos e sabemos que tu és o Santo de Deus!
70 Tzaj ttzaqꞌwin Jesús: ¿Ma nyatzin ayiꞌn o chin jaw skꞌoꞌnte kabꞌlajaj kybꞌaja? Me atziꞌn jaꞌlin, at jun kyeꞌ ma txi tqꞌoꞌn ambꞌil te tajaw il, tuꞌn tokx toj tanmin tuꞌn tbꞌinchin il wiꞌja.
70 Jesus acrescentou: Não vos escolhi eu todos os doze? Contudo, um de vós é um demônio!...
71 Tqꞌma Jesúsjo ikyjo, quꞌn ataqtza nyoline tiꞌj Judas Iscariot, a tkꞌwal Simun, quꞌn ataq Judas tuꞌn t-xi kꞌayinte Jesús toj kyqꞌobꞌ tajqꞌoj, exla qa attaq toklin qxola, a awoꞌy kabꞌlajaj t-xnaqꞌtzbꞌin.
71 Ele se referia a Judas, filho de Simão Iscariotes, porque era quem o havia de entregar não obstante ser um dos Doze.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.