João 18
Mam Comitancillo NT (MAM_COM) vs NAA
1 Tej tbꞌaj naꞌn Jesús Dios, bꞌeꞌx o etza tukꞌa, tuꞌn qxiꞌy tjlajxi xlokꞌ aꞌ, Cedrón tbꞌi. Antza taꞌtaq jun chꞌlaj te awbꞌil tqan lobꞌj, jaꞌ o ok xiꞌy tukꞌa.
1 Depois de dizer isso, Jesus saiu juntamente com os seus discípulos para o outro lado do ribeiro de Cedrom, onde havia um jardim; e aí entrou com eles.
2 Ex ikyx te Judasjo, a tuꞌntaq txi kꞌayinte Jesús, tojtzqiꞌntaql teꞌ, quꞌn ilaꞌku maj otaq tzꞌok qchmoꞌn qibꞌa antza.
2 Judas, o traidor, também conhecia aquele lugar, porque Jesus muitas vezes havia se reunido ali com os seus discípulos.
3 Tuꞌnpetziꞌn, kanin Judas tukꞌa jun chꞌuq xoꞌl qꞌaqꞌ, ex junjun xqꞌuqil tnejil ja te naꞌbꞌl Dios, a chqꞌoꞌnqe kyuꞌn kynejil pale exqetziꞌn Parisey; qꞌimile kytze, chꞌut twiꞌ, ex kymachet; ex qꞌimile kytzaj ex kykandil njulin wen.
3 Tendo, pois, Judas recebido a escolta e alguns guardas da parte dos principais sacerdotes e fariseus, chegou a esse lugar com lanternas, tochas e armas.
4 Me ojtzqiꞌntaql te Jesús tuꞌn, tkyaqiljo tuꞌntaq tbꞌaj. Tuꞌnpetziꞌn, etz laqꞌe kꞌlulkye, ex xi tqanin kye: ¿Ankye nkyjyoꞌn?
4 Então Jesus, sabendo de tudo o que ia acontecer com ele, adiantou-se e perguntou-lhes:
5 Ajin te Judas kyukꞌa, a otaq txi kꞌayinte. Tuꞌnpetziꞌn xi kytzaqꞌwin: A Jesús aj Nazaret, chi chiꞌ.
5 Eles responderam: — A Jesus, o Nazareno. Então Jesus lhes disse: Ora, Judas, o traidor, também estava com eles.
6 Xi ttzaqꞌwin Jesús kye: ¡Ayin wejiꞌy! Jun paqx, bꞌaj xi pakꞌchaj kyiꞌjxi, ex i bꞌaj kubꞌ lankꞌaj twutz txꞌotxꞌ.
6 Quando Jesus lhes disse: “Sou eu”, recuaram e caíram por terra.
7 Xi tqanin juntl majl Jesús kye: ¿Ankye nkyjyoꞌnch? Xi kytzaqꞌwin juntl majl: A Jesús aj Nazaret.
7 Jesus, de novo, lhes perguntou: Responderam: — A Jesus, o Nazareno.
8 Xi tqꞌmaꞌntl Jesús kye: Ma txi nqꞌmaꞌn kyeꞌy, ¡Ayin wejiꞌy! Qa nchi jyoꞌn wiꞌja, tzaqpiꞌnqexjiy txqantl, tuꞌn kyaj.
8 Então Jesus disse:
9 O bꞌajjo ikyjo, noq tuꞌn tjapiꞌn tyol Jesús, a akxtaq tbꞌaj tqꞌmaꞌn kyjaluꞌn: Kykyaqilxjo ma chi tzaj tqꞌoꞌn weꞌy, ntiꞌ jun ma naj.
9 Ele disse isso para se cumprir a palavra que tinha dito anteriormente: “Não perdi nenhum dos que me deste.”
10 Me ante Simun Pegr, qꞌiꞌntaq jun tmachet. Jatz tiꞌn, ex el ttxꞌemin tẍkyin jun taqꞌnil tnejil pale toj tman qꞌobꞌ. Ajo ichin luꞌn, Malco tbꞌi.
10 Então Simão Pedro puxou da espada que trazia e feriu o servo do sumo sacerdote, cortando-lhe a orelha direita. E o nome do servo era Malco.
11 Me ante Jesús xi tqꞌmaꞌn te Pegr: Qꞌonkuxjiy tmacheta toj tja. ¿Ma miꞌtzin nxi tnimiꞌn, qa il tiꞌj tuꞌn tikyꞌx kyixkꞌoj wuꞌn, a ma bꞌant tiꞌj tuꞌn nMaꞌn?
11 Mas Jesus disse a Pedro:
12 Tbꞌajlinxiꞌ ikyjo, aye xoꞌl qꞌaqꞌ tukꞌa kynejil, exqetziꞌn xqꞌuqil tnejil ja te naꞌbꞌl Dios, bꞌeꞌx ok kytzyuꞌn Jesús, tuꞌn tkuꞌx toj tze, ex kubꞌ kykꞌloꞌn.
12 Assim, a escolta, o comandante e os guardas dos judeus prenderam Jesus e o amarraram.
13 Ex jun paqx xi kyiꞌn tzma tja Anás. Ante Anás ttata t-xuꞌjil Caifás, a toktaq te tnejinel kypale aj Judiy tojjo abꞌqꞌe anetziꞌn.
13 Então o levaram primeiramente a Anás, sogro de Caifás, sumo sacerdote naquele ano.
14 Axte Caifásjo lo, a otaq qꞌmante kye aj Judiy, qa wentaq kye tuꞌn tkyimtaq jun ichin te kyxel tkyaqil kyxjalil.
14 Ora, Caifás era quem havia declarado aos judeus ser conveniente morrer um homem pelo povo.
15 Tej tikyꞌ qꞌiꞌn Jesús, xi lipe Pegr tiꞌj junx wukꞌiy, a juntl t-xnaqꞌtzbꞌin Jesús. Ex ojtzqiꞌnqintaqa tuꞌn tnejil pale; bꞌeꞌx in okx tzaqpiꞌn tukꞌa Jesús tzma tuja.
15 Simão Pedro e outro discípulo seguiam Jesus. Esse discípulo era conhecido do sumo sacerdote e, por isso, conseguiu entrar no pátio da casa deste com Jesus.
16 Me ante Pegr axsa kyije ten tiꞌjxi tjpel ja. Tuꞌnpetziꞌn, bꞌeꞌx in etza, ex in yoliꞌn tukꞌa txin, a xqꞌuqil tjpel ja, ex okx nkꞌleꞌn Pegr tzma tuja.
16 Pedro, porém, ficou de fora, junto à porta. O outro discípulo, que era conhecido do sumo sacerdote, saiu, falou com a encarregada da porta e levou Pedro para dentro.
17 Me ante txin, a xqꞌuqil tjpel ja, xi tqanin te Pegr: ¿Ma nyapela ajin jun t-xnaqꞌtzbꞌin xjal lo? Xi ttzaqꞌwin Pegr: Mina, nyaqin wejiꞌy.
17 Então a empregada, encarregada da porta, perguntou a Pedro: — Você também não é um dos discípulos desse homem? Ele respondeu: — Não, não sou.
18 Me tuꞌn attaq nim cheꞌw; ayetzin aqꞌnil exqetziꞌn xqꞌuqil ja te naꞌbꞌl Dios otaq kubꞌ kykchoꞌn jun qꞌaqꞌ, ex waꞌlqetaq tiꞌj nchi bꞌaj xqꞌnentaq. Ex ikyxl te Pegrjo nxqꞌnentaql kyukꞌa.
18 Os servos e os guardas estavam ali, tendo acendido uma fogueira por causa do frio, e se aqueciam. Pedro estava no meio deles, aquecendo-se também.
19 Ex atziꞌn tnejilxix pale ok ten qanilte te Jesús, ankyeqe te t-xnaqꞌtzbꞌin ex tiꞌtzin xi t-xnaqꞌtzin kye.
19 Então o sumo sacerdote interrogou Jesus a respeito dos seus discípulos e da sua doutrina.
20 Xi ttzaqꞌwin Jesús: O chin yolin weꞌ kywutz tkyaqilxjal, ex kukx o chin xnaqꞌtzinjiꞌy kyojjo muchꞌ ja te kynaꞌbꞌl Judiy Dios, ex toj tnejil tja qMan, jaꞌ nchi chmete aj Judiy. Tuꞌnpetziꞌn, ntiꞌx jun we tiꞌ o txi nqꞌmaꞌn toj ewajil.
20 Jesus lhe respondeu:
21 ¿Tiquꞌn ntzaj tqaniꞌn weꞌy? Qaninxa kye, a o chi bꞌin wiꞌja. Ayetziꞌn kchi qꞌmal teꞌ tiꞌ o bꞌaj nxnaqtziꞌn, ex bꞌiꞌn kyuꞌn alkye o bꞌaj nqꞌmaꞌn.
21 Por que o senhor está perguntando para mim? Pergunte aos que ouviram o que lhes falei. Eles sabem muito bem o que eu disse.
22 Atzaj teꞌ tbꞌaj tqꞌmaꞌn Jesús ikyjo, attaq jun xqꞌuqil ja te naꞌbꞌl Dios antza, okx ttzꞌajchin toj twutz, ex xi tqꞌmaꞌn te: ¿Ma ikytzin ma txi ttzaqꞌwinjiy te tnejil pale?
22 Quando Jesus disse isto, um dos guardas que estavam ali deu-lhe uma bofetada, dizendo: — É assim que você fala com o sumo sacerdote?
23 Xi ttzaqꞌwin Jesús: Qa at jun yol xi nqꞌmaꞌn nya wen, qꞌmantza ankye nya wen. Mej qa twutzxjo nxi nqꞌmaꞌn ¿Tiquꞌn chin ok tbꞌyoꞌn?
23 Jesus lhe respondeu:
24 Kꞌloꞌnxtaql te Jesús, tej t-xi tsmaꞌn Anás Jesús twutz Caifás, a tnejil pale, quꞌn otaq kubꞌ kykꞌloꞌn, ex mix ele kytzaqpiꞌn.
24 Então Anás o enviou, amarrado, à presença de Caifás, o sumo sacerdote.
25 Ex tzunxtaq xqꞌnen Pegr tiꞌj qꞌaqꞌ, xitzin kyqꞌmaꞌn juntl majl te: ¿Nyapela ajin te jun t-xnaqꞌtzbꞌin ichin lo? Kubꞌ tewin Pegr, ex xi tqꞌmaꞌn: Mina, nyaqin wejiꞌych.
25 Simão Pedro estava em pé, aquecendo-se. Então lhe perguntaram: — Você também não é um dos discípulos dele? Ele negou e disse: — Não, não sou.
26 Tuꞌnpetziꞌn, xi tqanin jun aqꞌnil te tnejil pale, a attaq kylonte kyibꞌ tukꞌa ichin, a otaq tzꞌel txꞌemin tẍkyin tuꞌn Pegr: ¿Ma nyatzin o nliꞌy toj chꞌlaj te awbꞌil tqan lobꞌj tukꞌa?
26 Um dos servos do sumo sacerdote, parente daquele a quem Pedro tinha decepado a orelha, perguntou: — Não é verdade que eu vi você no jardim com ele?
27 Ex kubꞌ tewin Pegr toj tox majin. Texjo paq anetziꞌn, jaw oqꞌ tman ekyꞌ.
27 De novo, Pedro negou. E no mesmo instante o galo cantou.
28 Etz kyiꞌn Jesús toj tja Caifás, tuꞌn tkanin toj ja te kawbꞌil kye aj Rom. Ex chꞌixtaq qel sqix, ex ayetziꞌn aj Judiy mix i okxi tojjo ja te kawbꞌil, quꞌn noqit i okx, bꞌeꞌxitla ẍi tzꞌilix twutzjo kykawbꞌil, ex ntiꞌtla kyoklin tuꞌn kywaꞌn tiꞌjjo wabꞌj te Xjan Qꞌij, quꞌn toj kywutz, jun iljo tuꞌn kyten toj kyjaxjal nya Judiy.
28 Depois, levaram Jesus da casa de Caifás para o Pretório. Era cedo de manhã. Eles não entraram no Pretório para não se contaminar, pois somente assim poderiam comer a Páscoa.
29 Tuꞌnpetziꞌn, bꞌeꞌx etz Pilat yolil kyukꞌa; ex xi tqꞌmaꞌn kye: ¿Ankye tiljo xjal lo toj kywutza?
29 Então Pilatos saiu para falar com eles e perguntou: — Que acusação vocês trazem contra este homem?
30 Xi kytzaqꞌwin te: Noqit nya jun bꞌinchil il, mitla saj qiꞌn twutza.
30 Eles responderam: — Se este não fosse malfeitor, não o teríamos entregue ao senhor.
31 Tuꞌnpetziꞌn, xi tqꞌmaꞌn Pilat kye: ¿Ma ntiꞌtzin kye kykawbꞌil? Kyimixa kyukꞌiy, ex kykawinkuy tzeꞌnkuxjo ntqꞌmaꞌn kykawbꞌila. Xi kytzaqꞌwin aj Judiy: Me ntiꞌ qe qoklin, awoꞌy aj Judiy, tuꞌn tkubꞌ qbꞌyoꞌn jun aꞌla.
31 Então Pilatos disse: — Levem-no daqui e julguem-no segundo a lei de vocês. Ao que os judeus responderam: — Não nos é lícito matar ninguém.
32 Ikytziꞌn, o japin bꞌajjo a otaq bꞌaj tqꞌmaꞌn Jesús, qa iltaq tiꞌj tuꞌn tkyim twutz cruz, quꞌn ikytaqtzin tumiljo tuꞌn tkyim jun aj il toj kykawil aj Rom.
32 Isso aconteceu para que se cumprisse a palavra de Jesus, significando com que tipo de morte estava para morrer.
33 Okx juntl majl Pilat toj ja te kawbꞌil, ex okx ttxkoꞌn Jesús, ex xi tqanin te: ¿Atzin tejiy nmaq kawil kye aj Judiy?
33 Pilatos entrou novamente no Pretório, chamou Jesus e lhe perguntou: — Você é o rei dos judeus?
34 Xi ttzaqꞌwin Jesús te: ¿Ma akutzin ma tzaj qanin te weꞌy, mo at juntlj ma qꞌmante tey ikyjo?
34 Jesus respondeu:
35 Xi ttzaqꞌwin Pilat te Jesús: ¿Mejqa aj Judiyqin weja tzeꞌnku kyeꞌ? A ayeku t-xjalila exqetziꞌn kynejil pale ma chi tzaj qꞌintiy nwutza. ¿Tiꞌtzin ma kubꞌ tbꞌinchiꞌn?
35 Pilatos respondeu: — Por acaso sou judeu? A sua própria gente e os principais sacerdotes é que o entregaram a mim. Que foi que você fez?
36 Xi ttzaqꞌwin Jesús te: Atziꞌn nkawbꞌila nya tzaluꞌn te twutz txꞌotxꞌ. Quꞌn noqit ikyjo, ayetzintla nxnaqꞌtzbꞌiꞌn matla chi qꞌojin, tuꞌn mi chin tzaj qꞌiniy kywutz aj Judiy; me tuꞌn nya te tzaluꞌn we nkawbꞌil.
36 Jesus respondeu:
37 Tuꞌnpetziꞌn, xi ttzaqꞌwin Pilat: ¿Aj kawiltzin tetza toj twutza? Xi ttzaqꞌwin Jesús: Ayin weꞌ nmaq kawil tzeꞌnkuxjo ntqꞌmaꞌn. Quꞌn ma chin itzꞌje weꞌ tzaluꞌn twutz txꞌotxꞌ, tuꞌn t-xi nqꞌmanjiꞌy tkyaqil twutzxix. Kykyaqilxjo xjal, a kꞌwel nimin teꞌ twutzxix, ok kxel kybꞌiꞌn kykyaqiljo a nxi nqꞌmaꞌn.
37 Pilatos perguntou: — Então você é rei? Jesus respondeu:
38 Xi ttzaqꞌwin Pilat: ¿Tiꞌtziꞌn a twutzxix? Tej t-xi tqꞌmaꞌn Pilat, tuꞌn tkubꞌ bꞌyet Jesús (Mt. 27:15-31; Mr. 15:6-20; Lc. 23:12-25) Tbꞌajlinxiꞌ tqaniꞌn ikyjo, etz Pilat juntl majl yolil kyukꞌa Judiy, ex tqꞌma: Ntiꞌx jun tiljo ichin ma knet wuꞌn lo.
38 Pilatos perguntou: — O que é a verdade? Depois de dizer isso, Pilatos voltou aos judeus e lhes disse: — Eu não acho nele crime algum.
39 Me naqꞌleqiꞌy, tuꞌn t-xi ntzaqpiꞌn jun xjal jpuꞌnkux toj tze, noq tuꞌn tikyꞌsit nintz qꞌij kyuꞌn te Xjan Qꞌij. ¿Kyajtzintza tuꞌn t-xi ntzaqpinjiꞌy a nmaq kawil kyeꞌy?
39 Mas é costume entre vocês que eu solte alguém por ocasião da Páscoa. Vocês querem que eu lhes solte o rei dos judeus?
40 Tuꞌntziꞌn, kykyaqilx i ok ten ẍchꞌil juntl majl: ¡Mina teꞌ! Qalaꞌ tzaqpinxa Barrabás. Ex atzin te Barrabás jun toj kꞌul xjaltaq teꞌ.
40 Então todos gritaram, novamente: — Não este, mas Barrabás! Ora, Barrabás era salteador.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.