Atos 28

Mam Comitancillo NT (MAM_COM) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Noq kloꞌnqotaqla qkyaqilxa, tej qbꞌintiꞌy qa Maltataq tbꞌi chꞌin txꞌotxꞌ, a tkuꞌxtaq toj aꞌ.
1 Uma vez em terra, verificamos que a ilha se chamava Malta.
2 Toj tbꞌanil oke kaꞌyiniꞌy qkyaqilxa kyuꞌn xjal najleqetaq antza, ex tuꞌn tzuntaq nkubꞌ jbꞌal, ex nimku cheꞌw, bꞌeꞌx kubꞌ kykchoꞌn qꞌaqꞌ, exsin o xi txkoꞌntza kykꞌatz.
2 Os bárbaros trataram-nos com singular humanidade, porque, acendendo uma fogueira, acolheram-nos a todos por causa da chuva que caía e por causa do frio.
3 Atzin te Pabl otaq bꞌaj tchmoꞌn chꞌin tzqij si; ex tzuntaq okx tqꞌoꞌn toj qꞌaqꞌ, tej tetz lipin jun kan tuꞌn t-xobꞌil te qꞌaqꞌ, ex bꞌeꞌx ok bꞌaltzꞌaj, ex ok ttxꞌaꞌn tqꞌobꞌ Pabl.
3 Tendo Paulo ajuntado e atirado à fogueira um feixe de gravetos, uma víbora, fugindo do calor, prendeu-se-lhe à mão.
4 Aye xjal najleqetaq antza, tej kylonte kan bꞌaltzꞌink tibꞌ tiꞌj tqꞌobꞌ Pabl, jaw yolin kyxolx. Chi chiꞌ kyjaluꞌn: Bꞌalaqa bꞌyol xjal te ichin lo. Mapetzin klet toj ttxuyil aꞌ, me a kawil toj kyaꞌj, nlay ttziye tuꞌn tanqꞌintl.
4 Quando os bárbaros viram a víbora pendente da mão dele, disseram uns aos outros: Certamente, este homem é assassino, porque, salvo do mar, a Justiça não o deixa viver.
5 Me atzin te Pabl, bꞌeꞌx el tchtoꞌn tiꞌj tqꞌobꞌ. Tuꞌn ikyjo, bꞌeꞌx kux tzꞌaq tej kan toj qꞌaqꞌ, ex ntiꞌ te Pabl bꞌajte.
5 Porém ele, sacudindo o réptil no fogo, não sofreu mal nenhum;
6 Kykyaqilx nchi ayontaq jniꞌ or kxel mal Pabl, tuꞌn ttxꞌaꞌbꞌin kan, mo jniꞌ ortaq tuꞌn tkyim. Nimku kubꞌ kyayoꞌn, me atzaj teꞌ tel kynikyꞌ te, qa ntiꞌ otaq bꞌajte, bꞌeꞌxsin ja kymeltzꞌin kynabꞌltz, exsin ok tentz qꞌmalte qa jun diostaq te Pabl.
6 mas eles esperavam que ele viesse a inchar ou a cair morto de repente. Mas, depois de muito esperar, vendo que nenhum mal lhe sucedia, mudando de parecer, diziam ser ele um deus.
7 Iteꞌtaqtzin txqantl tnej txꞌotxꞌ nqayintaq iteꞌye tkꞌatzjo najbꞌil antza, a etzintaq tuꞌn jun ichin, Publio tbꞌi, nimxixtaq toklin tojjo tkyaqil txꞌotxꞌ te Malta. Toj tbꞌanil iwliꞌy tuꞌn, ex toj tbꞌanil mojin qukꞌiy toj oxe qꞌij.
7 Perto daquele lugar, havia um sítio pertencente ao homem principal da ilha, chamado Públio, o qual nos recebeu e hospedou benignamente por três dias.
8 Me atziꞌn ttata Publio, yabꞌtaq teꞌ tuꞌn kyaq ex tuꞌn chkꞌoj, ex tkuꞌxtaq toj ttxoꞌw. Bꞌeꞌxsin xiꞌ Pabl qꞌolbꞌilte. Atzin teꞌ tbꞌaj naꞌn Dios tiꞌj, i kubꞌ tqꞌoꞌn tqꞌobꞌ tibꞌaj, ex bꞌeꞌx qꞌanit tuꞌn.
8 Aconteceu achar-se enfermo de disenteria, ardendo em febre, o pai de Públio. Paulo foi visitá-lo, e, orando, impôs-lhe as mãos, e o curou.
9 Tuꞌn ikyjo, bꞌeꞌx i bꞌijte kyuꞌn txqantl yabꞌ, a iteꞌtaq tojjo txꞌotxꞌ antza, ex i tzaj kyej yabꞌ anetziꞌn, ex ikyxjo, bꞌeꞌx i qꞌanit.
9 À vista deste acontecimento, os demais enfermos da ilha vieram e foram curados,
10 Nimku bꞌant kyuꞌn te kaꞌybꞌil qeꞌy. Atzin teꞌ qokxa jun majla toj juntl bark, nimku tzaj qꞌoꞌn qeꞌy, a ilxix tiꞌj, tuꞌn tokin quꞌn toj bꞌe.
10 os quais nos distinguiram com muitas honrarias; e, tendo nós de prosseguir viagem, nos puseram a bordo tudo o que era necessário.
11 Tbꞌajlinxiꞌ oxe xjaw quꞌn tojjo Malta, o okxa tojjo juntl bark tzajnintaq toj Alejandría, ex antza taꞌyetaq toj Malta, tej tkubꞌ ten jbꞌalil. Atzin bark anetziꞌn, iteꞌktaqjo kabꞌe kywutzbꞌiyil dios tiꞌj, Cástor ex Pólux kybꞌi.
11 Ao cabo de três meses, embarcamos num navio alexandrino, que invernara na ilha e tinha por emblema Dióscuros.
12 O xiꞌy toj, ex o kaniꞌn toj tnam Siracusa. Oxe qꞌij o kyija antza.
12 Tocando em Siracusa, ficamos ali três dias,
13 Ex antza, o exiꞌy, nqayin toj mlaj, tuꞌn qkaniꞌn tzmax toj tnam Regio. Toj junxil qꞌij, kyjaꞌ tzaje kyqꞌiqꞌ kubꞌl qumila. Tuꞌntziꞌn, toj junxil qꞌij o kaniꞌn tzma Puteoli,
13 donde, bordejando, chegamos a Régio. No dia seguinte, tendo soprado vento sul, em dois dias, chegamos a Putéoli,
14 jaꞌ ele qkꞌulbꞌiꞌn qibꞌa kyukꞌa ilaꞌ nimil, a xi txkoꞌn qeꞌy, tuꞌn qkyija wuq qꞌij kyukꞌa. Ikytziꞌn, o kaninjiꞌy tzmax Rom.
14 onde achamos alguns irmãos que nos rogaram ficássemos com eles sete dias; e foi assim que nos dirigimos a Roma.
15 Otaq kybꞌi kye nimil te Rom tqanil, qa tuꞌntaq qkaniꞌn. Tuꞌnpetziꞌn, i tzaj kꞌlel qeꞌy toj bꞌe tzmax kyojjo kabꞌe tnam, Foro de Apio ex Tres Tabernas kybꞌi. Atzaj teꞌ kyiwle quꞌn, bꞌeꞌx xi tqꞌoꞌn Pabl chjonte te qMan Dios, ex bꞌeꞌx ja tiꞌn tibꞌ.
15 Tendo ali os irmãos ouvido notícias nossas, vieram ao nosso encontro até à Praça de Ápio e às Três Vendas. Vendo-os Paulo e dando, por isso, graças a Deus, sentiu-se mais animado.
16 Atzaj teꞌ qkaniꞌn tzma Rom, i xi tqꞌoꞌn Julio, a tnejil xoꞌl qꞌaqꞌ, tkyaqil aj tze toj tqꞌobꞌ juntl xoꞌl qꞌaqꞌ. Ante Pabl tzaj qꞌoꞌn ambꞌil teꞌ, tuꞌn tten tjunalx, ex junchꞌin xoꞌl qꞌaqꞌ kyij te kaꞌyilte.
16 Uma vez em Roma, foi permitido a Paulo morar por sua conta, tendo em sua companhia o soldado que o guardava.
17 Otaqxi bꞌaj oxe qꞌij qkanliꞌn, tej t-xi tchqꞌoꞌn Pabl txkol kye kynejil Judiy te Rom. Atzaj teꞌ kychmet, xi tqꞌmaꞌn Pabl kye kyjaluꞌn: Ayiꞌy nxjalil, ntiꞌ weꞌ nbꞌinchbꞌin nya bꞌaꞌn kyiꞌj aj Judiy ex tiꞌjjo tzeꞌn ẍi anqꞌine ojtxe qxjalila. Me ma chinx qꞌoꞌn toj kyqꞌobꞌ xjal te Rom tzma Jerusalén.
17 Três dias depois, ele convocou os principais dos judeus e, quando se reuniram, lhes disse: Varões irmãos, nada havendo feito contra o povo ou contra os costumes paternos, contudo, vim preso desde Jerusalém, entregue nas mãos dos romanos;
18 Atzaj teꞌ xbꞌaj qanin weꞌy, mataq chinx tzaqpiꞌn, quꞌn tuꞌn mi xjyet tumil kyuꞌn, tuꞌn nkubꞌ kawiꞌn te kyimin.
18 os quais, havendo-me interrogado, quiseram soltar-me sob a preliminar de não haver em mim nenhum crime passível de morte.
19 Me mina xkytziye Judiy. Tuꞌnpetziꞌn, xi nqanintza, tuꞌn woka toj paꞌbꞌin twutzjo tnejilxix nmaq kawil tzaluꞌn toj Rom. Me ntiꞌ chꞌin weꞌ aku chin ja yolbꞌin, ex ntiꞌ nyola te patil kye xjal te ntanima.
19 Diante da oposição dos judeus, senti-me compelido a apelar para César, não tendo eu, porém, nada de que acusar minha nação.
20 Tuꞌnpetziꞌn, ma chi tzaj ntxkoꞌn, tuꞌn kyok nkaꞌyiꞌn, ex tuꞌn nyoliꞌn kyukꞌiy, quꞌn awo aj Judiyqo at junqe qqꞌuqbꞌil qkꞌuꞌj tuꞌn tten tkawbꞌil qMan Dios qxol, ex tuꞌn qjaw anqꞌin juntl majl kyxol kyimnin, aj qkyim. Ex noq tuꞌn tpajjo ikyjo, loqiꞌn kꞌloꞌnqin tuꞌn kxbꞌil.
20 Foi por isto que vos chamei para vos ver e falar; porque é pela esperança de Israel que estou preso com esta cadeia.
21 Tzajtzin kyqꞌmaꞌn kyej Judiy kyjaluꞌn: Ntiꞌ jun qeꞌ uꞌj o tzaj qtzyuꞌn tzajnin toj txꞌotxꞌ te Judey, a tzunt yolin tiꞌja. Ex ntiꞌ jun qxjalil a kyxoljo najleqe antza, a mat tzul tzaluꞌn, a nyat bꞌaꞌn tyol tiꞌja.
21 Então, eles lhe disseram: Nós não recebemos da Judeia nenhuma carta que te dissesse respeito; também não veio qualquer dos irmãos que nos anunciasse ou dissesse de ti mal algum.
22 Me qajtzintza tuꞌn qbꞌintiꞌy tzeꞌn te tnaꞌbꞌl, quꞌn bꞌiꞌn qeꞌ quꞌn, qa nyolbꞌajtz toj tkyaqil twutz txꞌotxꞌ tiꞌjjo akꞌaj chꞌuq xjal, aye nimilqe tiꞌj Jesús.
22 Contudo, gostaríamos de ouvir o que pensas; porque, na verdade, é corrente a respeito desta seita que, por toda parte, é ela impugnada.
23 Tuꞌntziꞌn ikyjo, ok kyjyoꞌn jun qꞌij, jaꞌ i chmete txqan xjal, jaꞌ najletaq Pabl. Tojjo qꞌij anetziꞌn, yolin Pabl tiꞌj Tkawbꞌil qMan Dios. Xi xkye qlixje wen, ex tzmaxi te qqoqix, ok tilil tuꞌn Pabl, tuꞌn tkubꞌ kykꞌuꞌj, qa twutzxixjo Tyol Dios tzꞌibꞌin kyuꞌn yolil Tyol.
23 Havendo-lhe eles marcado um dia, vieram em grande número ao encontro de Paulo na sua própria residência. Então, desde a manhã até à tarde, lhes fez uma exposição em testemunho do reino de Deus, procurando persuadi-los a respeito de Jesus, tanto pela lei de Moisés como pelos profetas.
24 Iteꞌ junjun i xi niminte a ntqꞌmaꞌntaq Pabl, me iteꞌ txqantl mix xi kynimine.
24 Houve alguns que ficaram persuadidos pelo que ele dizia; outros, porém, continuaram incrédulos.
25 Tbꞌajlinxiꞌ yolin Pabl, bꞌeꞌx el kypaꞌn kyibꞌ, quꞌn tuꞌn mix jaꞌtaq nchi kyija toj wen kyxolilex. Xitzin tqꞌmaꞌn Pabl kye kyjaluꞌn: Wen teꞌ a bꞌaj tyolin Xewbꞌaj Xjan kyeꞌ ojtxe qxjalil, tej tkyij tzꞌibꞌin tuꞌn Isaías, a yolil Tyol Dios, a chiꞌ kyjaluꞌn:
25 E, havendo discordância entre eles, despediram-se, dizendo Paulo estas palavras: Bem falou o Espírito Santo a vossos pais, por intermédio do profeta Isaías, quando disse:
26 Kux txiꞌy, ex qꞌmaꞌnxa teꞌ tnam lo:
26 Vai a este povo e dize-lhe: De ouvido, ouvireis e não entendereis; vendo, vereis e não percebereis.
27 — ausente —
27 Porquanto o coração deste povo se tornou endurecido; com os ouvidos ouviram tardiamente e fecharam os olhos, para que jamais vejam com os olhos, nem ouçam com os ouvidos, para que não entendam com o coração, e se convertam, e por mim sejam curados.
28 Bꞌiꞌnkuxix kyuꞌn, chi Pabl, qa ajo kolbꞌil tuꞌn qMan Dios, qꞌoꞌntz jaꞌlin kye nya Judiy, ex ayepenkye ok chi kꞌwel bꞌiꞌn teꞌ Tbꞌanil Tqanil.
28 Tomai, pois, conhecimento de que esta salvação de Deus foi enviada aos gentios. E eles a ouvirão.
29 Tej tbꞌaj tqꞌmaꞌn Pabl ikyjo, bꞌeꞌx i aj kyej Judiy, ex nimxix i chꞌotj kyxolx.
29 [Ditas estas palavras, partiram os judeus, tendo entre si grande contenda.]
30 Atzin te Pabl, kabꞌe abꞌqꞌe kyij teꞌ tojjo ja, a otaq manit tuꞌn. Antza nchi kanine kykyaqiltaqjo qꞌolbꞌilte.
30 Por dois anos, permaneceu Paulo na sua própria casa, que alugara, onde recebia todos que o procuravam,
31 Tukꞌa tkyaqil tzaqpibꞌl, nqꞌumlajtaq tiꞌjjo tkawbꞌil qMan Dios, ex nxnaqꞌtzintaq tiꞌjjo qAjaw Jesucrist, ex mix aꞌlxtaq jun nxi miyonte.
31 pregando o reino de Deus, e, com toda a intrepidez, sem impedimento algum, ensinava as coisas referentes ao Senhor Jesus Cristo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.