Mateus 25

Puka Lululi (LEX) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 “La'pa nte'ela Rimormiori A'na A maimia'yu de, de hota Orgahi-Orha'a yehwani la'a mutnu-rahanu maka Enodi plolli la ira pa emeka Ray, de emeknekama la'a yawalliohor di. De hota hararara termida maka ha rwalir tiar pua klernohor reria mak kmehlima, rla' pa rima-rima ra'al wa'danu pa rla' pa rwatroma a'na muanke'a mak kmehlim de.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Ne la'a harara termida re de riy wolima e rpodku ne riy wolim de ratu.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Harara matlimlima mak podku re rodia wa'danu genni mere edonna rodia wu'ru ya'itarni.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 Mere harara matlimlimni mak katu re rodia wa'danu me rod wialia wu'ru ya'itarni.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 La'pa a'na muanke'a maka kmehlim de nmai die mela nlawna, pa nreiniande hararar re rhoki-rtemna me ranina.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 La'pa mela nletargara na'nama rira riarni-riarin nohora mak kmehlim de nmai wia. Riarin pa riwra: “Nmai wia, muanke'a mak kmehlima nmai wio! Mai pia twatrome!”
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 Harara re termida ema rhedga mata pa ra'itra wu'ru la wa'danu re.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Noma harara mak podku re rakot la mak katu re riwra: “Oi, mtiulan pa miwe'er nana a wa'du mamni ri, yoma a wa'du mamni ri wu'ranu nhi'pa nkeran wa.”
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 Mere harara mak katu re rakot la riwra: “El miy re, yan miwenna mere taken niana yoma hota mal tiy miy, mere hota he' nal mai ami? Mlia miwelia la'a riy mak ka'olu wu'ru.”
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 Noma mak kpodku re rla rawelia la' mak ka'olu. La'pa ralala' ma'ta de muanke'a mak kmehlim de nte'ewa pa hararar mak katu re ror wutga mak kmehlima re pa rler la rialam la mak kmehlim de genni pa rho'la rwenta pinta puohra.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 Nhor nia'nama hararar podku re rmai wia pa rtet la nhiari riwra: “Tuna, tuna mhuar niana nhiari mai ami ee!”
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 Mere muanke'a muaka kmehlim de niwra: “Plollolli de, a'uplin niohor miy.””
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Noma Yesus Nwatia lirni la lira yawalliohor de Niwra: “La' hade pede yan mininmi mere mitiaktiaka, yoma miy edonna miat niohora lera-mel maka hota A maimia'yu de ntutu-nte'ewa.”
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 Yesus Nakot owa'ana Niwra: “Orgahi-Orha'a kniarni la'a mutnu-rahanu re maka Enodi plolli la pa emeka Ray, de hota emekwalima yawalliohor di wali. Yoma hota Rimormiori A'na A maimia'yu de emolmolan nekama hota a'na muanke'a ida niwra nla nhopal la olietleta pa hota nmai owa'ana. Edon nla nhopal ma'ta demade npolga hopopanni re na'nama nakot la re niwra: “Mitiak reria a re'u-tnia'ru ri honona me mi'ititar la.”
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Noma nala re'eni-tniarnu re la'a hopopanni re de nlernohora rima-rima rurni-laini. La' riy idni de nala talenta wolima (kupna 170 kilu). Ne la riy wornu de nala talenta woru (kupna 68 kilu). Ne la riy wotellu de nala talenta ida (kupna 34 kilu). Nhor nioma nhopal wa.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Dewade mak klernana kupna talenta wolima de nleretniekla nla na'olu-nala'a wa pa na'unut nana ralamni re'eni woru.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Emkade wal lia mak klernana kupna talenta wor die pa nlernana unatnu ralamni re'eni wor wuali.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Mere mak klernana kupna talenta ida, nla' pa nah tiani na'nama nhuwria kupan maha maka upni-matromni nala re!
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 La'pa mahnek meman na'nama upa-matrom de nawali pia rakot nohora maha re.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Noma maka klernana talenta wolim de nmai pia nala kupna talenta termid la upni-matromni de. Noma nakot la matromni niwra: “Tuna, kupna talenta wolim maka omuala re de a'g e liernana untu talenta wolima pa erti.”
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 Noma matromni nakot la: “Samoga! O' di de hopopna mak katlina-kataili pa o samo'wu. Yoma la' kuku'uni di de apuesiay olek o wa. Hota mak inponni ho'mana a'g e puesiay wialia o'a. Mmuai wia rialma pa ta'an wutu-temun wutu pa tamuki-tahepru.”
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 Noma hopopan mak klernana kupna talenta wor die mana nler walia rialam pa nakot la matromni de niwra: “Tuna, kupna talenta woru mak omuala re de a'g e liernana owa'ana untu talenta woru pa erti!”
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 Noma tun die niwra: “Samoge! O' di de hopopna mak katlina-kataili pa o samo'wu. Yoma la' ha kuku' di mere apuesiay olekwa pa hota la ha lalawna mana a'g edonna umta'ata. Mmuai wia rialma pa ta'an wut lia handi pa tamuki-tahepru.”
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 Nhor nioma hopopan mak klernana kupan talenta id de nmai pia nakot la upni-matromni de niwra: “Tuna yan muwenna me. Agatga de riy o'ta tehra id o'a. Hota tuna nleretniekla netia ha wo'a maka tuna edonna ntamin nana, me tuna nwokwiok niekpa na'ana hawo'a-hawehra maka edonna mrieiki-mpuo'ora.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Pede a'umta'ata yanpa tuna nawenan mai a'u. Kupan maka tuna nala re de a lia gahia tani na'nama aghuwria pa orgahamu mumkek memna kupna talenta memeh'a maka omuala mai a' di, de edonna nayawo'a ne erti pa orgahamu mua'ala.”
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 Tun de nakot la: “Hoi riy inon wertu ne, riy yatyata id o'a me! O' e muat wualia de a'g edonna uwuli-utniamni mere agetlia ha wo'a?! Me a'g e rieiki-wuo'ora la'a gen miaka awokwiok niekpa arieik wa?!
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 La'a plollolli mana omkienia a kupnu rella noha luwuaunu wniatierun lawanni (bank) totpena amuai emkadi de orgah'u ga' nana kupan de nor wutga rehenu-lawanni (bunga).”
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 Noma nakot la hopopanni dom to'a niwra: “Oi, mua'ala kupna re la' e'a pa muala la riy maka gahani kupan talenta termida re.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Yoma he' mak khima-kre' a lia kalwiedwedni de ir er maka klernan owa'an pa ra'itar rer lia liawanni. Mere maka edon nhima-nre' a lia kalwiedwedni, de hota ha kuku' id etla limni ralamni ho'mana ra' momuou lia.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Ne hopopan maka edon kdenreri de ratra la'a melmelli-kalkalamni mak kden la pliorni, totpena nler la polpuol inni-wakwak amni.””
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 “La'pa Rimormiori A'na A Muai owa'an de hota Agodi plo'lu-mneh'u. Ne hota A hopopna-lili'iru honona rlidan nohora-rtaur nohora A'u. Hota A'umtatn A lia liwange'nu-mtatange'nu, maka hitita-homomra.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Hota rimormiori honona mak kwatiawua hairi-hairi honona rawowioin la A ga'yu ralamni. Nhor nianpena Awuahakra rimormiori honona re la'a nhiakra woru, de hota emeknekama makhuri-kwa'ana ral to'a duma wokni la'a pipi wokni.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Hota mak klernohora Uplerlawna ralma-riorni de Akenia la walli malganna ne mak edon klernohora re de Akenia la malwiru.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 Nhor nia'nama Agodi plolli emeka Ray pa A'ukot la mak kden la A wa'lu malganna pa giwra: “Hononmi mmiai, yoma A A'mu Nara'a-napalga miy. Mai pia mliola rialam la'a Uplerlawna gen warwuarnu maka Ha Nwahi' targa tiy miy la'a ler maka Uplerlawna Na'ohi-na'ara nohkerna-rai miaran di.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Yoma la' lerni la A'uplara, de mimial pa A'una, me A tie'ru kerna de mial pa Agemnu. Me la' lerni A'uhulti-uhamra, de mhiaria nhiari mai A'u.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 A'uniki-ulai mere miala naniair mai A'u. Alier la nnieni-nhiena, miy er mak kodi atiawi mai A'u. Alier la roma nhio'la ralamni de ma mtiomra-mniah'a pa mtiulan mai A'u.”
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 Noma riy mak kholi-kleta la plol wawna rakot ma A'u, riwra: “Matroma, mowenia mamkek nana Matro'mu Narehka-naplara pa amalla Matro'mu Na'ana-nemnu?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Ne mowenia itwatrom de, Matro'mu emeknekama mak kahulti-kahamra pa amreiniana Matro'mu la a rom mamni? Ne la' hanmeni la amlernana Matro'mu de Muniki-mulai piede amala naniair pa Omhu'ru la?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Me mowen pia amamkek nana Matro'mu temni nhi'a onde Mdiella roma nhio'la pede am tiy mtulan tiy O'a Matrome?”
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 Noma A'ukot la re: “Totpena miatga, la'a hya' ed maka ha mhi'a la A i'nu-na'ru mak kakleha weli ho'mana hade emekwalima mhi' oleka harella mai A'u.”
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 Noma hota A'ukot la mak kden la A wa'lu malwiru re giwra: “Ratar doin miy lia A wa'lu malwir di! Hota mlier la nhiorghala-wniaghala ralamni la ai mormiori mak kmormior pia nodi liarni maka ha rhi' targa la hegana amlawanni nor wutga hopopanni re, pa mior wutga la hande.
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Yoma la' lerni la A'urehka-uplara de miy edonna mial pa a'una-gemnu.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 La' lerni la A'uhulti-uhamra mana miy edonna mrieinian A lia miy likatmi. Uniki-ulai miana miy edonna mhierun nana A naniai'ru la A te'mu, me Adiella roma nhio'la me Alier la mehra-mau mana miy edonna mtiomra-mniah'a pa mtiulla-msiayn A'u.”
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 Noma mak kden la malwiru re rakot la riwra: “Matroma, mowenia amamkeka Omuplara me tiermu kerna pa ami edonna mal pa Mu'una-muemnu? Onde O' emolmolan neka mak kahulti-kahamra onde mak kaniki-kalai onde mak kamehra-kamau me maka kden la roma nhio'la ralamni pa ami edonna mtomra-mnah'a pa mtulla-msayn O'a?”
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 Noma A'ukot la giwra: “Totpena miatga, la'pa miy edonna mhima-mrie'a A i'nu-na'ru mak kakleh weli, de emekwalima miy edon mhima-mrie' olek A'u.”
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 Pede hota rala niukum lawna ra rukmua hare pa nodi liarni, mere la'pa riy mak kaplol la Uplerlawna yamkekni de hota rmormiori lia mormiori plalahwa pa nodi liarni.”
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.