Mateus 25
lbv (LBV) vs VC
1 Ma ne Iesu ga xora bok kodek, “Teren mo eleng eninto re exalibet nabo langan esongoi exoine maxat tiga leke erolam tindi ma tiga pas kusu tina on taraga mi eradi ga gagas ti vuke.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Penima rindi tiga vukban ma penima rindi tiga doxoma molonga.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Exoine vukban tiga leke erolam tindi, mado tigoxo xip ke terokodan loklok aros erolam.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 Mado penima exoine doxoma molonga tiga xip ke erokodan loklok aros lam eburu mi erolam tindi.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Mo eradi ga gagas ti evupuke goxo vot soso, koren ma emarak kindi ga unga ma nidi axava tiga unga.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 Te emiin tubu tiga ronga erengteng kodek, ‘Eradi i gagas si evupuke na ngan i! Bina su ma bina on taraga min!’
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 Ma nidi esongoi exoine maxat tiga rovang kaxat ma tiga lok gagas erolam tindi.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Ma penima exoine vukban tiga sing mo exoine doxoma molonga xodek, ‘Bina rebe nima min terokodan lok aros lam, teia erolam tarama i rempun.’
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 Ma penima exoine etere tiga sepo i tindi xodek, ‘Ikop kasan. Tenakodan lok aros lam tarama ixo epovo tida axava. Bina pas lanak ki exulau etaga ma bina un ke terokot tirimi.’
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 Ma exoine vukban tiga pas kusu ti un ke texodan sisinge aros lam, ma se tiga pas, eradi ga gagas ti evupuke ga vot, ma nidi penima exoine tiga gagas tiga beles eburu min ukonong ke euxa re eloklok pupuke. Ma emusarugu ga remkobot.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 Memu ren, penima exoine vukban tiga vot ma tiga ukodek, ‘Eradi vuruk, eradi vuruk! Una suang abeles nima!’
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 Mado nini ga sepo di xodek, ‘Nia xora tutunai tirimi. Axo etere nimi.’ ”
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Ma ne Iesu ga xoran tindi xodek, “Bina gagas pukat, tevangasa bi xotere eleng o exonaleng te evopot tarak.”
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 Ma ne Iesu ga xora bok kodek, “Teren mo eleng eninto re xalibet nabo langan eradi ga vara pas lanak papaga. Nini ga xup ke exulau tutuki ren ma ga lok tebe di mi eropanga ren kusu tina kolok tautau i.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Ti eradi tutuki mugaga ren nini ga rebe i mi penima eropiles puruk ti soasing i loxo etalen, ti era ise vura nini ga rebe i mi evu talen piles, ma ti era ise avutui nini ga rebe i mi egese talen piles. Nini ga rebe di min koren, ga epovo mi edotdoso rindi ti gugu min. Ma nini ga vas kasinge di.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Mo era ga leke talen piles penima, soso mun nini ga pas ma ga gugu min mo etalen piles penima ma ga ruuna ke bok etalen piles penima.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Ma mo bok era ga leke evu talen piles, nini bok ga gugu min ma ga ruuna ke bok evu talen piles.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Mado mo era ga leke egese talen piles, nini ga lekei, ga xe emamara ma ga lok pilinge mo egese talen piles te eradi tutu mugaga ren.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 Memu lexengepe eradi tutu mugaga teren mo exulau tutuki ga biong ma ga xup ke di xusu tina xoxora mumu eropempiles tiga lekei.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Mo eradi tutuki mugaga ga ruuna etalen piles penima, ga vot parap mo eradi tutu mugaga ma ga xoran tin kodek, ‘Eradi vuruk. Nu ga nunu rak ma uga rebe ia mi etalen piles penima ma nia ga gu asu gok etalen piles penima.’
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 Ma mo eradi tutu mugaga ga ukodek, ‘Eradi tutuki mapmaran tarak ma eradi rutuna. Uga lok vukat lexengepe. Nu ga rutuna mi eropanga goxo lamba. Koren ma anabo rebe u mi eropanga lamba kusu ubo kolok tautau i. Ude u ma tabo sosoro eburu.’
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 Ma mo eradi tutuki ga ruuna evu talen piles, ga vot parap mo eradi tutu mugaga ma ga xoran tin kodek, ‘Eradi vuruk. Nu ga nunu rak ma nu ga rebe ia mi evu talen piles ma aga gu asu gok evu talen piles.’
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 Eradi tutu mugaga ga xoran tin kodek, ‘Eradi tutuki mapmaran tarak ma eradi rutuna. Uga lok vukat lexengepe. Nu ga rutuna mi eropanga goxo lamba. Koren ma anabo rebe u mi eropanga lamba kusu ubo kolok tautau i. Ude u ma tabo sosoro eburu.’
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 Ma mo eradi tutuki ga ruuna egese talen piles, ga vot parap eradi tutu mugaga ren ma ga xoran tin kodek, ‘Eradi vuruk. Nia a eterei loxo nu eradi belemes. U kaxat eropanga anaan tero katamang exup pes ti lotlo, ma u lilivi bubua eropanga anaan te erokatamang ke exup pes tiga kepe eroik keren.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Koren ma nia ga marat tunu ma aga pas ma aga lok pilinge na etalen piles sunu tanak kalopok ke evua. Evenpiles tunu na.’
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 Ma eradi tutu mugaga ga xoran tin kodek, ‘Nu eradi tutuki miningot ma eradi meos. U xorai loxo a kaxat ke eropanga anaan tero katamang ua nia xo lotlo, ma a lilivi bubua eropanga anaan te erotamang ua nia xo xexepe eroik keren.
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 Tinia u goxo lok livi evenpiles sarak tanak ke eunu lilivi piles kusu tibo gugu min ti lok avurux i te leng aga biong ude.’
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 Ma eradi tutu mugaga ga xoran ti eradi tutuki ves seren kodek, ‘Una leke evenpiles seren ma una rebe i tin mo eradi tutuki ga ruuna ke vom esongoi talen piles.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Teia nidi axava ti ruuna eropanga, ne Moroa nabo rebe bok di mi eropanga lamba ma tinabo umsu min. Mado loxo tera ixo ruuna eropanga, eropanga sai ni i ruunai ne Moroa nabo lekei ren.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Bina iu asu min na eradi tutuki meos lanak ti ebubumiin, togok emomono miningot tinabo saxanu ma tinabo nganga ngisak.’ ”
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 Ma ne Iesu ga xora bok kodek, “Teleng Emadak Ke Eradi na vot mi egemgemes, eburu mi ebung angelo axava, nini nabo kis se exonin orong keren mi egemgemes puruk keren.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Ma emomono re erokompua axava teren na evua tinabo tu mugaga ren. Ma ni nabo epasa di ti evu bebeia momono, langan eradi loklok tautau sipsip i kolok epasa erosipsip kasinge eromeme.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Ni nabo lok livi erosipsip lanak ki exumak tuna ma eromeme lanak ki exumak kia.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 Ma Eorong nabo xoran ti emomono tanak ke exumak tuna xodek, ‘Ude nimi, emomono ne Tamak ga lok anarong pom nimi. Bina pas ude ma bina ruuna ke eroloklok anarong ke eninto, ne Moroa ga gagas pom min tirimi teleng ni ga rudum na evua.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Teia aga ririong ma bigan tebe anaan ia. Ma aga miniu ma bigan tebe dan ia. Ma aga vot langan eradi kadiong ma biga kolok maraose minia.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 Ma aga pakes ti eropanga singsiga ma bigan tebe ia mi eropanga singsiga. Ma aga memeres ma biga kolok tautau pukat ia. Ma aga kolok ke eunu xokoxo ma biga pot parav ia kusu bina kolok toro ia.’
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 Ma memu mo emomono momoton tinabo sue i xodek, ‘Eradi Vuruk. Ningisa nima baga mix u, uga ririong ma bagan tebe anaan u, ma uga miniu ma baga rebe dan u?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Ningisa nima baga mix u langan eradi xadiong ma baga kolok maraose miniu, o uga kolok goxop teropanga singsiga runu, ma baga rebe u mi eropanga singsiga?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Ningisa nima baga mix u, uga memeres o uga kolok ke eunu xokoxo ma baga vot ti mix u?’
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 Ma Eorong nabo sepo i tidi xodek, ‘A xora tutuna i tirimi. Eropangasai biga lox i ti era re na engametak ma exainuxu rak tixo ruuna te asing, i langan mun biga kolox i ria.’
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 Memu ren, ni nabo xoran tindi emomono tanak ke exumak kia xodek, ‘Nimi emomono esaxaek ga ruxe nimi, bina pas kasinge ia lanak ti exoneu i bubua amisik, ne Moroa ga gagas livi min ti ne Satan ma ebung angelo miningot teren!
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Teia aga ririong mado bi goxo rebe anaan ia. Ma aga miniu mado bi goxo puain ia.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 Ma aga langan eradi xadiong, mado bi goxo lok maraose minia. Ma aga kolok goxop teropanga singsiga rak, mado bi goxo rebe ia min teropanga singsiga. Ma aga memeres ma aga kolok bok ke eunu xokoxo mado bi goxo vot ti mix ia.’
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 Ma tinabo xoran bok kodek, ‘Eradi Vuruk. Ningisa baga mix u, uga riong o uga miniu o uga langan eradi xadiong o uga kolok goxop teropanga singsiga runu o uga memeres o uga kolok ke eunu xokoxo, ma ba goxo lok toro u?’
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 Ma ni nabo sepo i tidi kodek, ‘A xora tutuna i tirimi. Eropangasai bigoxo lox i ti na emomono tixo ruuna te asing, i langan mun bigoxo kolox i ria.’
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 Ma na emomono ne Moroa nabo ruki xepe di ti erosongsongot i kolok amisik, mado ni nabo rebe emomono momoton mi eroro avios.”
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.