Lucas 22

Saufa Kotalake Gemae (KYG) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Lusi neꞌyaꞌmo yagita nehaya hopa afinaꞌmo aeno apafu noleya peleti mayamo neꞌnaya afinaꞌmo agiꞌamo Pasova afinaꞌmo ago afole aigefe huꞌniye.
1 Faltava pouco tempo para a Festa dos Pães sem Fermento , chamada Páscoa .
2 Mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌe keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayaꞌmogiꞌeꞌmo Yesuꞌmo haesaya kafeꞌmo kahauya huꞌnayaꞌmonanafa vayaꞌaifeꞌmo koli huteꞌa oꞌatafauꞌnae.
2 Os chefes dos sacerdotes e os mestres da Lei procuravam um jeito para matar Jesus em segredo porque tinham medo do povo.
3 Ani afinaꞌmo Sataniꞌa Isakaliyoti kotega vekamo Yutasiꞌmo tuolofuꞌa vayapati vekamo aipafiꞌmo faleno haino maiꞌniye.
3 Então Satanás entrou em Judas, chamado Iscariotes, que era um dos doze discípulos.
4 Yutasiꞌa apataleno uno mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaifenagi ati vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌaifenagi huno hapa painoꞌaeꞌmo, haiya kava huꞌna avaleꞌna lapamisufi, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo ge huge afige huꞌa maiꞌnae.
4 Judas foi falar com os chefes dos sacerdotes e com os oficiais da guarda do Templo para combinar a maneira como ele ia lhes entregar Jesus.
5 Yutasiꞌa huꞌniya gemo afiteꞌapaeꞌmo apamogaga aiteꞌa, mago monimo hageta kamigune, huꞌa ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo,
5 Eles ficaram muito contentes e prometeram dar dinheiro a ele.
6 he, kanalene, huno hutenoꞌaeꞌmo apataleno uno Yesuꞌa muki vayaꞌeꞌmo magokepi lokaeno oꞌmaino agaiꞌageꞌmo maisiya afinaꞌmo avalelino uno apamisiyafeꞌmo yagaino maiꞌniye.
6 Judas aceitou e começou a procurar uma oportunidade para entregar Jesus a eles, sem que o povo ficasse sabendo.
7 Inagi hopa afinaꞌmo aeno apafu noleya peleti mayamo neꞌnaya afinaꞌmo Pasova neꞌyaꞌmo nesayafeꞌmo aikeli sipisipimo neꞌamagiya afinaꞌmo afole aiꞌniye.
7 Chegou o dia da Festa dos Pães sem Fermento , dia em que os judeus matavam carneirinhos para comemorar a Páscoa .
8 Yesuꞌa Pitaꞌe Yoniꞌefeꞌmo, utana Pasova neꞌyaꞌmo nesunafeꞌmo alo hiꞌao, huno hana paiꞌnigeꞌanaeꞌmo,
8 Então Jesus deu a Pedro e a João a seguinte ordem:
9 haiyaꞌaleꞌmo utaꞌa alo hisuꞌae, huꞌana ge huꞌana afi geꞌnaꞌagenoꞌaeꞌmo,
9 Eles perguntaram: — Onde o senhor quer que a gente prepare o jantar?
10 afiꞌao, alopa taonifiꞌmo haitana agesaꞌana mago vekamoꞌmo ani keꞌmo alinino neꞌvisigetanaeꞌmo fotu hugaꞌae. Akame hutana utanaeꞌmo haisiya nopiꞌmo haiꞌao.
10 Jesus respondeu:
11 No aepa vekaeꞌmo ina gemo hutana ge hutana afi geꞌao, tisa vekamoꞌa kaha painoꞌaeꞌmo, nagaeꞌe geꞌnimo neꞌafiya vayaꞌeꞌmo Pasova neꞌyaꞌmo nesunafeꞌmo haiyaꞌafiꞌmo aeka anagi maleꞌnane, hutana afi geꞌao.
11 e digam ao dono dela: “O Mestre mandou perguntar a você onde fica a sala em que ele e os seus discípulos vão comer o jantar da Páscoa.”
12 Agaemo anaga aeno anagi maleꞌniya nopiꞌmo hiꞌyalamuꞌe siaꞌeꞌmo haneꞌniyanageno alino lanaveligiye. Ani nopiꞌmo muki yaꞌmo alo hiꞌao, huno hana paiꞌniye.
12 Então ele mostrará a vocês uma grande sala mobiliada, no andar de cima. Preparem ali o jantar.
13 Hana paiteno alino anateꞌnigeꞌana uꞌana agaꞌana hana paiꞌniya agufa kavakeꞌmo huno haneꞌnigeꞌana ageteꞌana alo huꞌnaꞌae.
13 Os dois discípulos foram até a cidade e encontraram tudo como Jesus tinha dito. Então prepararam o jantar da Páscoa.
14 Neꞌyaꞌmo nesaya afinaꞌmo ago afole aiꞌnigeꞌapaeꞌmo Yesuꞌe geꞌamo neꞌafiya vayaꞌeꞌmo uꞌa haiꞌa hiꞌyalamuteꞌmo maiꞌnae.
14 Quando chegou a hora, Jesus sentou-se à mesa com os apóstolos
15 Agaemo hapa painoꞌaeꞌmo, nagafu kisiya kavaꞌmo afole oꞌaiꞌninageꞌna hogoteꞌna lapakaeꞌeꞌmo magokepi lokaeta neꞌyaꞌmo nesunafeꞌmo lusi kava huno nahauꞌniye.
15 e lhes disse:
16 Lapa nepauve, halate Pasova neꞌyaꞌmo oꞌneꞌna maime maime neꞌvisugeno muki kavaꞌmo afole aitesigeꞌna negauve.
16 Pois eu digo a vocês que nunca comerei este jantar até que eu coma o verdadeiro jantar que haverá no
17 Kapumo alino nunumu huno hao ke hetenoꞌaeꞌmo, alita fako hutapa neyo.
17 Então Jesus pegou o cálice de vinho, deu graças a Deus e disse:
18 Mani afinatetiꞌmo halate nofi alagafati aniꞌmo oꞌneꞌna maime maime neꞌvisugeno Gotiꞌa yagaino apatesiya kavaꞌmo afole aisigeꞌnaeꞌmo negauve, huno hapa paiꞌniye.
18 Pois eu afirmo a vocês que nunca mais beberei deste vinho até que chegue o Reino de Deus.
19 Peleti mayamo alino nunumu huno hao ke heteno alino akaya heno apamitenoꞌaeꞌmo, manimona nagufaꞌniye. Lapakaetefeꞌmo Gotiꞌa amuve. Mani afinatetiꞌmo nagaefeꞌmo lapakesa afita ho hisayafeꞌmo ani kavaꞌmo huge huge hutapa maiyo.
19 Depois pegou o pão e deu graças a Deus. Em seguida partiu o pão e o deu aos apóstolos, dizendo:
20 Neꞌyaꞌmo neteꞌapaeꞌmo ani kava huno kapumo aliꞌnenoꞌaeꞌmo, mani kapufi aniꞌmo Gotiꞌe lapakaeꞌeꞌmo magokepi lokaetapa maisayafeꞌmo saufa kotalakemo hu maleteꞌna lapa maesiya kolaꞌnimo aiꞌna lakiguve.
20 Depois do jantar, do mesmo modo deu a eles o cálice de vinho, dizendo:
21 Afiyo, nagae kutulu yaꞌmo aliꞌniya vekamo ayaꞌmo hiꞌyalamuteꞌmo haneꞌniye.
21 Mas vejam: o traidor está aqui sentado comigo à mesa!
22 Vemo Mafaꞌnemoꞌmo Gotiꞌa lekana paino ateꞌniya kateꞌmo afaꞌa neꞌviyaꞌmonanafa vaehae agaemo kutulu yaꞌmo neꞌniya vekamoꞌa lusi kava huno avovo huno yulagefaꞌmo aigiye, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo
22 Pois o
23 apakaiꞌapimo ge huge afige huꞌapaeꞌmo, lagaepatiꞌmo ina laꞌmo ani agufa kavaꞌmo hugiye, huꞌa huꞌnae.
23 Então os apóstolos começaram a perguntar uns aos outros quem seria o traidor.
24 Geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi apakaiꞌapimo, lagaepatiꞌmo ina laꞌmo hogote vekamo maiꞌniye, huꞌa huteꞌa ge vaiꞌnae.
24 Os apóstolos tiveram uma forte discussão sobre qual deles deveria ser considerado o mais importante.
25 Yesuꞌa, ma mopafi vayaꞌai alaꞌapimo maiꞌneꞌa yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌmogi aliꞌa afepi apatesayafeꞌmo yagaiꞌa neꞌapatae. Muki vayaꞌamogimo huꞌapaeꞌmo, alagepa huꞌa laha maeteꞌa yagaiꞌa nelataya vayane, huꞌa hisayafekeꞌmo hapauꞌniye.
25 Então Jesus disse:
26 Ani agufa kavaꞌmo nehayaꞌmonanafa lapakaemo ani agufa kavaꞌmo osiyo. Lapakaepatiꞌmo hogote vekamoꞌa henaga vekagana huno maino. Lapakaeteꞌmo yagaino lapatesiya vekamo kayokayo vekagana huno maino. Hiꞌyalamuteꞌmo fai maiꞌniya vekamo hogote vekamo maiꞌnifi neꞌyaꞌmo alino neꞌapamiya vekamo hogote vekamo maiꞌniye.
26 Mas entre vocês não pode ser assim. Pelo contrário, o mais importante deve ser como o menos importante; e o que manda deve ser como o que é mandado.
27 Hiꞌyalamuteꞌmo maiꞌneno neꞌyaꞌmo neꞌniya vekamo hogote vekamo maiꞌniyaꞌmonanafa nagaemo neꞌyaꞌmo alino nelapamiya vekagana huꞌna maiꞌnove.
27 Quem é o mais importante? É o que está sentado à mesa para comer ou é o que está servindo? Claro que é o que está sentado à mesa. Mas entre vocês eu sou como aquele que serve.
28 Namalageka nehagetapaeꞌmo oꞌnataletapa nagaeꞌeꞌmo magokepiꞌmo lokaetapa maime maime eꞌnae.
28 — Vocês têm estado sempre comigo nos meus sofrimentos.
29 Afoꞌnimoꞌmo alaꞌapimo yagaika apatesana vekae, huno lekana paino nateꞌniya kavaꞌmo huꞌna yagaitapa apatesaya vayane, huꞌna lekana paiꞌna lapateꞌnove.
29 Por isso, assim como o meu Pai me deu o direito de governar, eu também dou o mesmo direito a vocês.
30 Yagaiꞌna apatesuva koteꞌmo hiꞌyalamuꞌnileꞌmo maiꞌnetapa neꞌyaꞌmo nege aniꞌmo nege hutapa maiꞌnetapaeꞌmo Isaleli vayaꞌmo tuolofuꞌa nofi vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌai siateꞌmo maiꞌnetapa yagaitapa apatesayafeꞌmo lekana paiꞌna lapateꞌnove, huno hapa paiteno
30 Vocês vão comer e beber à minha mesa no meu
31 Pitafeꞌmo, Saimoniyo, Saimoniyo, huꞌna, Sataniꞌa Gotifeꞌmo, apakaemo apavaleka namigeꞌnao haiya agufa kavaꞌmo hisafigeꞌna apamalageka huꞌna apakeno, huno ha paiꞌniye.
31 Jesus continuou:
32 Ha paiꞌniyaꞌmonanafa kagesa afika fatago nehana kavakamo hano osisiyafeꞌmo nunumu huꞌna kateꞌnovaꞌmofeꞌmo kaipamo alika afe letekaeꞌmo konagakamogimo alika lokiya vaika apato, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo,
32 Mas eu tenho orado por você, Simão, para que não lhe falte fé. E, quando você voltar para mim, anime os seus irmãos.
33 Ala kava nene, ago alo huꞌnovanagetaꞌa kagaeꞌeꞌmo kalavusi hutetaꞌa magokepi faliguꞌae, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo,
33 Então Pedro disse a Jesus: — Estou pronto para ser preso e morrer com o senhor!
34 Pitao, nagaemo kaha nepauve, kokolemoꞌmo age oꞌaiꞌninagekaeꞌmo ani afinaꞌmo loleꞌe magoꞌe afinaꞌmo nagaefeꞌmo, oꞌageꞌnova vekae, huka hugane, huno ha paiꞌniye.
34 Então Jesus afirmou:
35 Yesuꞌa, monitapigi kutapigi sutapigi hutapa alinitapa oꞌviyo, huꞌna lapa paiteꞌna aliꞌna lapateꞌnogetapa uꞌnaya afinaꞌmo mago yatapimo ohaneꞌnifiye, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo, haꞌao, muki yatimo afaꞌa haneꞌniye, huꞌa ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo,
35 Depois Jesus perguntou aos discípulos: — Não faltou nada! — responderam eles.
36 haneꞌniyaꞌmonanafa hemenimo monitapiꞌe kutapiꞌeꞌmo haneꞌnisiya vayaꞌmogitapamo alo hiyo. Naipeꞌamo oꞌaliꞌnisiya vekamoꞌa yasi siotiꞌamo alinino uno maleꞌnisigeꞌa miya faisageno moni aliteno naipeꞌamo miya faino.
36 Então Jesus disse:
37 Lapa nepauve, Goti mukufiꞌmo avoꞌmo kae maleꞌniya gemoꞌa hunoꞌaeꞌmo, keꞌaepa gemo amagiꞌa neꞌatalaya vayapiꞌmo maiꞌniya vekae, huꞌa apakesa afiꞌnae, huno nava gemo huno avoꞌmo kae maleꞌniya gemo afole aigiye. Muki kavaꞌamo nava gemo huꞌa avoꞌmo kae maleꞌnaya gemo afole neꞌaiye, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo,
37 Pois as
38 Ala kava nene, ago, lole naipelaꞌmo haneꞌniye, huꞌa ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo, alagine, huno hapa paiꞌniye.
38 Aí os seus discípulos disseram: — Senhor, aqui estão duas espadas.
39 Taonifatiꞌmo ataleno uno Alifiꞌaepa avelegamo nunumuꞌmo nehiya aupilagamo neꞌvigeꞌapaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmo akame huꞌa uꞌnae.
39 Jesus saiu e foi, como de costume, ao monte das Oliveiras; e os seus discípulos foram com ele.
40 Uꞌa avaꞌyi huteꞌapaeꞌmo, lapamalageka hisiya kavateꞌmo haitapa oꞌalisayafeꞌmo nunumuꞌmo hiyo, huno hapa paiteno
40 Quando chegou ao lugar escolhido, Jesus disse:
41 apataleno uno yafa kayoꞌmo yaga aunageno uno nehaneya agufa afafale uno aleꞌya faiꞌneno nunumuꞌmo hunoꞌaeꞌmo,
41 Então se afastou a uma distância de mais ou menos trinta metros. Ajoelhou-se e começou a orar,
42 Afo, kapufiꞌmo atu ofa anikana huno haneꞌnigi oꞌnesuvafeꞌmo kahauꞌnisiyana alika atalo, huꞌna huvaꞌmonanafa nagaemo nahauꞌniya kavaꞌmo akame osuka kagaikamo kahauꞌnisiya kavaꞌmo akame huvo, huno nunumuꞌmo huꞌniye,
42 dizendo:
43 Mago enisole vekamo kokuꞌnapatiꞌmo emineno agaemo ayamufa huno ateꞌniye.
43 [Então um anjo do céu apareceu e o animava.
44 Lusi kava huno kana hauꞌnigeno aipafiꞌmo kaveta hugekana huꞌnigeno maiꞌnenoꞌaeꞌmo magoꞌe huno lokiya vaino nunumuꞌmo nehigenoꞌaeꞌmo amuko hauteno haisemoꞌmo kolakana huno alino hamaleteno lusi kava huno mopafiꞌmo lape tape huno asagauno aiꞌniye.
44 Cheio de uma grande aflição, Jesus orava com mais força ainda. O seu suor era como gotas de sangue caindo no chão.]
45 He tino eno apakeyana geꞌamo neꞌafiya vayaꞌai apaipamoꞌmo kana huꞌniyaꞌmofeꞌmo apau kaleꞌa maiꞌnageno eno apakeꞌniye.
45 Depois de orar, ele se levantou, voltou para o lugar onde os discípulos estavam e os encontrou dormindo, pois a tristeza deles era muito grande.
46 Agaemo, na kava higetapaeꞌmo lapau kaletapa maiꞌnae. Lapamalageka hisiya kavateꞌmo haitapa oꞌalisayafeꞌmo he titapa nunumu hiyo, huno hapa paiꞌniye.
46 E disse:
47 Ani gemo hapa nepaigeꞌapaeꞌmo asole vayaꞌmo Yutasiꞌa tuolofuꞌa vayapati vekamo akame huꞌa eꞌnae. Agaemo Yesuꞌmo haeno nesiyafeꞌmo haopaleꞌmo eꞌnigenoꞌaeꞌmo
47 Jesus ainda estava falando, quando chegou uma multidão. Judas, um dos doze discípulos, que era quem guiava aquela gente, chegou perto de Jesus para beijá-lo.
48 Yesuꞌa, Yutasiyo, Vemo Mafaꞌnemo kame vayaꞌamogi apayapiꞌmo avaleka atesanafeꞌmo haeka neꞌnapiye, huno ha paiꞌnigeꞌapaeꞌmo
48 Mas Jesus disse:
49 agaeꞌeꞌmo lokaeꞌa maiꞌnaya vayaꞌmogi agaetegamo na agufa kavaꞌmo afole aisifi huꞌa ageꞌa maiꞌneꞌapaeꞌmo, Ala kava nene, naipetiletiꞌmo apaisupiye, huꞌa nehuꞌapaeꞌmo
49 Quando os discípulos que estavam com Jesus viram o que ia acontecer, disseram: — Senhor, devemos atacar essa gente com as nossas espadas?
50 apakaepatiꞌmo mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekamo aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vekamo agesamo heno lafe hutalegeno asagauno aiꞌniye.
50 Um deles feriu com a espada o empregado do Grande Sacerdote , cortando a sua orelha direita.
51 Yesuꞌa, ani agufa kavaꞌmo osutapa afaꞌa ataleyo, huno hapa paiteno agesaleꞌmo ame aliteno halate alino alagepa huno ateꞌniye.
51 Mas Jesus ordenou: Aí tocou na orelha do homem e o curou.
52 Yesuꞌa mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌaifenagi mono noteꞌmo neꞌyagaiya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌaifenagi vayatama vayaꞌaifenagi huno hapa painoꞌaeꞌmo, vayaꞌmo apamagiteno kumaya neꞌaliya vekamo kalavusi huꞌa atesayafeꞌmo naipe alige kayoꞌmo alige huliꞌa neꞌaya kava hutapa kalavusi hutapa natesayafeꞌmo neꞌafiye.
52 Em seguida disse aos chefes dos sacerdotes, aos oficiais da guarda do Templo e aos líderes judeus que tinham vindo para prendê-lo:
53 Nagaemo lapakaeꞌeꞌmo muki afinaꞌae afinaꞌaeꞌmo alopa mono nopiꞌmo maiꞌnogetapaeꞌmo oꞌnatafauꞌnayaꞌmonanafa hemenimo lapakaemo ani kavaꞌmo hisaya afinaꞌe hani nehiya kavateꞌmo neꞌyagaiya vekamo himamuꞌaletiꞌmo hisiya afinaꞌeꞌmo ago afole aiꞌnigetapaeꞌmo nehae, huno hapa paiꞌniye.
53 Eu estava com vocês todos os dias no pátio do Templo, e vocês não tentaram me prender. Mas esta é a hora de vocês e também a hora do poder da escuridão.
54 Apakaemo kalavusi huꞌa ateteꞌa avaleli uꞌa mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekamo nopiꞌmo haitageno Pitaꞌa apasa hulino uꞌniye.
54 Eles prenderam Jesus e o levaram até a casa do Grande Sacerdote . E Pedro os seguia de longe.
55 No kumateꞌmo ata kaeteꞌa loto huꞌa maiꞌnagenoꞌaeꞌmo Pitaꞌa eno apakaeꞌeꞌmo magokepi ataleꞌmo loto huꞌa maiꞌnae.
55 Quando acenderam uma fogueira no meio do pátio, Pedro foi e sentou-se com os que estavam em volta do fogo.
56 Mago a kanomo aliya neꞌaliya a kanomoꞌa eno ageyana atamoꞌmo aeno ha leya yateꞌmo Pitaꞌa maiꞌnigeno aulu haeno agetenoꞌaeꞌmo, ani vekamo agaeꞌeꞌmo magokepi lokaeno neꞌmaiya vekae, huno nehigenoꞌaeꞌmo,
56 Uma das empregadas o viu sentado ali perto da fogueira, olhou bem para ele e disse: — Este homem também estava com Jesus!
57 Ane, nagaemo oꞌageꞌnova vekae, huno ha paiꞌniye.
57 Mas Pedro negou, dizendo: — Mulher, eu nem conheço esse homem!
58 Aise afinaꞌmo utegeno alu vekamoꞌmo agetenoꞌaeꞌmo, kagaemo apakaepati vekamo maiꞌnane, huno nehigeno, ma vekae, nagaemo apakaepati vekamo oꞌmaiꞌnove, huno ha paiꞌniye.
58 Pouco tempo depois, um homem o viu ali e disse: — Você também é um deles! Mas Pedro respondeu: — Homem, eu não sou um deles.
59 Magoꞌe huno aise afinaꞌmo utegeno mago alu vekamoꞌmo lokiya gefatiꞌmo hunoꞌaeꞌmo, ani vekamo Galeliya kotega vekamo maiꞌniyaꞌmofeꞌmo agaeꞌeꞌmo magokepi lokaeno neꞌmaiya vekae, huno ge huge huge huno maiꞌnigenoꞌaeꞌmo
59 Mais ou menos uma hora depois, outro insistiu: — Você estava mesmo com ele porque também é galileu.
60 Pitaꞌa, ma vekae, oꞌafuva agufa gemo nehanagi na agufa yane huka nehane, huno nehigenoꞌaeꞌmo kokolemoꞌmo age aiꞌnigenoꞌaeꞌmo
60 Mas Pedro respondeu: — Homem, eu não sei do que é que você está falando! Naquele instante, enquanto ele falava, o galo cantou.
61 Ala kava neꞌmoꞌa aino afe leno Pitaꞌmo ageꞌniye. Ala kava neꞌmoꞌa hogoteno Pitafeꞌmo, kokolemoꞌmo age oꞌaiꞌninagekaeꞌmo loleꞌe magoꞌe afinaꞌmo nagaefeꞌmo, oꞌageꞌnova vekae, huka hugane, huno ha paiꞌniya geeꞌmo agesa afino ho hutenoꞌaeꞌmo
61 Então o Senhor virou-se e olhou firme para Pedro, e ele lembrou das palavras que o Senhor lhe tinha dito: “Hoje, antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.”
62 kumatega lamino aipafatiꞌmo atu haegekana huꞌnigeno aviꞌya huꞌniye.
62 Então Pedro saiu dali e chorou amargamente.
63 Yesuꞌa atafauꞌnaya vayaꞌmogimo kigi huꞌa atege amagige huteꞌapaeꞌmo
63 Os homens que estavam guardando Jesus zombavam dele e batiam nele.
64 lavolavoletiꞌmo aulagafiꞌmo aiꞌa ati kae maleꞌneꞌa eꞌa amagite amagite huteꞌapaeꞌmo, ina laꞌmo kamagiꞌnifigi kaune gemo huka laha paiyo, huꞌa afi geꞌnae.
64 Taparam os olhos dele e perguntavam: — Quem foi que bateu em você? Adivinhe!
65 Magoꞌe magoꞌe gemo huteꞌa huꞌa faipa huꞌa ateꞌnae.
65 E diziam muitas outras coisas para insultá-lo.
66 Kotilamiyapiꞌmo kanisole vayanagi vayatama vayanagi mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayanagi keꞌaepa gemo avoꞌmo kaeꞌa aliꞌa apaya neꞌmalaya vayanagi huꞌa eꞌa aliꞌa anupa huteꞌapaeꞌmo Yesuꞌmo kanisole vayaꞌaitegamo avaleli eꞌapaeꞌmo,
66 Quando amanheceu, alguns líderes dos judeus, alguns chefes dos sacerdotes e alguns mestres da Lei se reuniram. Depois mandaram levar Jesus diante do Conselho Superior .
67 Kalaisi vekamo maiꞌnisanana laha paiyo, huꞌa ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo, lapa paisuvana lapakesa afitapa fatago osugae.
67 Então lhe disseram: — Diga para nós se você é o Ele respondeu:
68 Loka huꞌna lapafi gesuvana lapakaemo geꞌnileꞌmo aetapa atagaina huta naha paitetapaeꞌmo afaꞌa oꞌnatalegae.
68 E, se eu fizer uma pergunta, vocês não vão responder.
69 Ani afinaꞌmo utesigeno Vemo mafaꞌnemoꞌa haino himamuꞌage vekamo Gotiꞌa lamaga haopaleꞌmo fai maigiye, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo
69 Mas de agora em diante o
70 inagi kagaemo, Goti Mafaꞌneꞌamo maiꞌnove, huka nehapiye, huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo, lapakaitapimo ago alagi nehae, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo,
70 Aí todos perguntaram: — Então você é o Filho de Deus? Jesus respondeu:
71 magoꞌe huꞌa faigoko gemo hisageta afisuna gemo alagi ohaneꞌniye. Agaiꞌamo ani gemo avayafatiꞌmo higeta alagi afune, huꞌa huꞌnae.
71 E eles disseram: — Não precisamos mais de testemunhas. Nós mesmos ouvimos o que ele disse.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.