Lucas 18

Saufa Kotalake Gemae (KYG) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Agaemo vayaꞌmogimo muki afinaꞌmo nunumuꞌmo hisaya kavafeꞌmo alagaꞌmo hapaesigeꞌa oꞌatalesaya kavafeꞌmo ani agufa aeno kalafefa gemo huno hapa paiꞌniye.
1 Jesus lhes contou uma parábola para mostrar que deviam orar sempre e nunca desanimar:
2 Agaemo, mago agoti gemo neꞌafiya vekamo mago taonifiꞌmo maiꞌneno Gotifeꞌmo koli osuge muki vayaꞌaifeꞌmo koli osuge huno maiꞌniye.
2 — Em certa cidade havia um juiz que não temia a Deus, nem respeitava ninguém.
3 Maiꞌnigenoꞌaeꞌmo ani taonifiꞌmo mago kogu a kanomoꞌmo muki afinaꞌmo ani vekalegamo uno ha painoꞌaeꞌmo, kame huno neꞌnateya vekamoꞌa nagaetegamo hosu kavaꞌmo nehigi alika fako huka laꞌato, huno ha paige ha paige huno maiꞌniye.
3 Havia também, naquela mesma cidade, uma viúva que sempre o procurava, dizendo: “Julgue a minha causa contra o meu adversário.”
4 Hogoteno ha oꞌmaeno afaꞌa maiꞌniyana henagaꞌamo aipafiꞌmo agesa afinoꞌaeꞌmo, Gotifeꞌmo koli osuge vayaꞌaifeꞌmo koli osuge huꞌnovaꞌmonanafa
4 Por algum tempo, ele não a quis atender, mas depois pensou assim: “É bem verdade que eu não temo a Deus, nem respeito ninguém.
5 mani kogu a kanomoꞌa lusi kava huno alaga neꞌnahaeya agufa gemo nehiyanageꞌna afaꞌa aliꞌna fako huꞌna ategauve. Aliꞌna fako huꞌna oꞌatesuvana muki afinaꞌmo ege ege huno maisigeno magoꞌe huno lusi alagaꞌmo nahaegaiye, huno agesa afiꞌniye.
5 Porém, como esta viúva fica me incomodando, vou julgar a sua causa, para não acontecer que, por fim, venha a molestar-me.”
6 Ala kava neꞌmoꞌa, hosu vekamoꞌa agoti gemo neꞌafisiya vekamo geꞌamo afiyo.
6 Então o Senhor disse:
7 Gotiꞌa lekana paino apateꞌniya vayaꞌmogi muki felugaꞌaꞌe haniꞌilagaꞌaꞌeꞌmo aukaya huꞌa ge huge huge nehisagenoꞌaeꞌmo ani kavaꞌmo huno afiteno alino fako huno apateteno afaꞌa hapa oꞌmaesifiye. Yatala afinaꞌmo apakava maisiyana afaꞌa hapa maegaiye.
7 Será que Deus não fará justiça aos seus escolhidos, que a ele clamam dia e noite, embora pareça demorado em defendê-los?
8 Lama gemo lapa nepauve, malage huno alino fako huno apateteno hapa maegaiyaꞌmonanafa Vemo Mafaꞌnemo emineno kahauya huno apakesa afiꞌa fatago nehaya vayaꞌmo apakesifiye, huno hapa paiꞌniye.
8 Digo a vocês que, depressa, lhes fará justiça. Contudo, quando o Filho do Homem vier, será que ainda encontrará fé sobre a terra?
9 Mago vayaꞌmogi Gotifeꞌmo apakesa oꞌafiꞌa apakaiꞌapiekeꞌmo apakesa afiꞌapaeꞌmo, lagaemo alagepa vayaꞌmo maiꞌnonanageta lagaitimo laha maegaunaꞌmonanafa mago alu vayaꞌmo afaꞌa ina agufa vayaꞌmo maiꞌnae, huꞌa nehaya vayaꞌaifeꞌmo Yesuꞌa ina gemo aeno kalafefa gemo huno hapa paiꞌniye.
9 Jesus também contou esta parábola para alguns que confiavam em si mesmos, por se considerarem justos, e desprezavam os outros:
10 Lole vekalaꞌmoganimo nunumuꞌmo hisaꞌafeꞌmo Yu vayaꞌai alopa mono nopiꞌmo haiꞌnaꞌae. Mago vekamo Falasi vekamo maigeno alu vekamo takesi moni neꞌaliya vekamo maiꞌniye.
10 — Dois homens foram ao templo para orar: um era fariseu e o outro era publicano.
11 Falasi vekamoꞌmo he tino maiꞌneno agaiꞌaeꞌmo nunumuꞌmo huꞌniye. Nunumuꞌmo hunoꞌaeꞌmo, Gotiyo, muki alu vayakana huꞌna oꞌmaiꞌnovaꞌmofeꞌmo kahao ke nehove. Mago kanale kavaꞌmo osuge aigofe gemo huteꞌa kumayaꞌmo alige kumai kavaꞌmo huge nehaya vayakana huꞌna oꞌmaiꞌnove. Ani takesi monimo neꞌaliya vekagana huꞌna oꞌmaiꞌnove.
11 O fariseu ficou em pé e orava de si para si mesmo, desta forma: “Ó Deus, graças te dou porque não sou como os demais homens, roubadores, injustos e adúlteros, nem ainda como este publicano.
12 Nagaemo muki saleꞌae saleꞌaeꞌmo neꞌyaꞌmo neteꞌna lole afinaꞌmo oꞌneꞌna mo siꞌnove. Nagaemo muki aliꞌnova yapatiꞌmo naeniꞌa yaꞌmo aliteꞌna magoke yaꞌmo nekamuve, huno nunumuꞌmo huꞌniye.
12 Jejuo duas vezes por semana e dou o dízimo de tudo o que ganho.”
13 Huꞌniyaꞌmonanafa takesi monimo neꞌaliya vekamo afagiꞌaleꞌmo he tino maiꞌneno alino maku huno oꞌageꞌneno haifiꞌyaleꞌmo neꞌamaginoꞌaeꞌmo, Gotiyo, alagi hosu vekamo maiꞌnovanagi kaipamo lanitani huka nateteka kahau huka nato, huno nunumuꞌmo huꞌniye.
13 O publicano, estando em pé, longe, nem mesmo ousava levantar os olhos para o céu, mas batia no peito, dizendo: “Ó Deus, tem pena de mim, que sou pecador!”
14 Lapa nepauve, Gotiꞌa takesi moni neꞌaliya vekaeꞌmo, naulagaleꞌmo fatago vekamo maiꞌnane, huno ha paiꞌnigeno noꞌalegamo uno fatago vekamo maiꞌniyaꞌmonanafa alu vekamo mago yaꞌmo oꞌalino afaꞌa uꞌniye. Gotiꞌa muki vayaꞌmogimo apakaiꞌapi apakiꞌapileꞌmo aliꞌa asaga huꞌa neꞌatesaya vayaꞌai apakiꞌapileꞌmo alino afepi apategaiyaꞌmonanafa Gotiꞌa apakaiꞌapi apakiꞌapileꞌmo aliꞌa afepi neꞌatesaya vayaꞌai apakiꞌapileꞌmo alino asaga huno apategaiye, huno hapa paiꞌniye.
14 Digo a vocês que este desceu justificado para a sua casa, e não aquele. Porque todo o que se exalta será humilhado; mas o que se humilha será exaltado.
15 Yesuꞌa asago mafaꞌne anagaꞌai apakufaleꞌmo ayaꞌmo malesiyafeꞌmo apavaleliꞌa neꞌageꞌapaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi apaketeꞌapaeꞌmo ge hapauꞌnae.
15 Traziam também as crianças a Jesus para que ele as abençoasse, mas os discípulos, ao verem isso, os repreendiam.
16 Ge hapauꞌnayaꞌmonanafa Yesuꞌa aise mafaꞌneꞌaifeꞌmo, nagaetegamo eyo, huno huteno, ka akanitapa oꞌapatetapa afaꞌa apatalegeꞌapao nagaetegamo oꞌmeyo, hutapa osiyo. Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kegiꞌyafiꞌmo ani agufa mafaꞌnegana vayaꞌmo haiꞌa maigae.
16 Jesus, porém, chamando as crianças para junto de si, disse:
17 Lama gemo lapa nepauve, Vayaꞌmogi Gotiꞌa yagaino neꞌapateya yaꞌmo aise mafaꞌnemogi neꞌaliya kava huꞌa noꞌalisayana Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kegiꞌyafiꞌmo afaꞌa faleꞌa ohaigae, huno hapa paiꞌniye.
17 Em verdade lhes digo: Quem não receber o Reino de Deus como uma criança de maneira nenhuma entrará nele.
18 Mago yagaino neꞌapateya vekamoꞌa Yesufeꞌmo, alagepa tisao, alagepa huꞌna maige maige huꞌna maisuva yaꞌmo alisuvafeꞌmo na agufa kavaꞌmo hisuve, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo,
18 Certo homem de destaque perguntou a Jesus: — Bom Mestre, que farei para herdar a vida eterna?
19 na kava higekaeꞌmo nagaefeꞌmo alagepa tisao, huka nehane. Ma mopafi vayapatiꞌmo mago alagepa vayaꞌmo oꞌmaiꞌnafa Gotikeꞌmo magokeꞌageꞌmo alagepa vekamo maiꞌniye.
19 Jesus respondeu:
20 Goti keꞌaepa geꞌamo ago afiꞌnane,
20 Você conhece os mandamentos: “Não cometa adultério”, “não mate”, “não furte”, “não dê falso testemunho”, “honre o seu pai e a sua mãe”.
21 mafaꞌne maiꞌnova afinatetiꞌmo muki ani keꞌaepa gemo akame hume hume eꞌna hemeniꞌeꞌmo maiꞌnove, huno ha paiꞌnigeno
21 Então o homem disse: — Tudo isso tenho observado desde a minha juventude.
22 Yesuꞌa ani gemo afitenoꞌaeꞌmo, magoke kavaꞌatokamo aeka aga seꞌnane. Muki kagemi yakamo alika maketi hugeꞌa miya faitesageka alisana monimo alika fako huka kagemi yaꞌapimo oꞌmaleꞌnisaya vayaꞌaina apamigenoꞌao alagepa yakamo kokuꞌnapiꞌmo haneno. Ani kavaꞌmo hutekaeꞌmo eka nakame huvo, huno ha paiꞌnigeno
22 Ouvindo isso, Jesus lhe disse:
23 ani gemo afitenoꞌaeꞌmo lusi kagemi yaꞌamo haneꞌniyaꞌmofeꞌmo lusi kava huno aipamoꞌmo kana huꞌnigeno
23 Mas, ouvindo ele estas palavras, ficou muito triste, porque era riquíssimo.
24 hosu augosamo kaliꞌnigeno Yesuꞌa agetenoꞌaeꞌmo,
24 Jesus, vendo-o assim triste, disse:
25 kamo afugefamoꞌmo nekaya kapiꞌmo faleno haisiyafeꞌmo aiseꞌamo lokiya vaiꞌniya agufa kavaꞌmo haneꞌniyaꞌmonanafa mago kagemi yaꞌe vekamoꞌmo Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kegiꞌyafiꞌmo faleno haisiya kavaꞌmoꞌa magoꞌe huno lusi lokiya vaiꞌniya kavaꞌmo haneꞌniye, huno ha paiꞌnigeꞌa
25 Porque é mais fácil um camelo passar pelo fundo de uma agulha do que um rico entrar no Reino de Deus.
26 afiteꞌapaeꞌmo, ina lagimo maige maige huꞌa maisaya yaꞌmo afaꞌa aligae, huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo,
26 Os que ouviram isto perguntaram: — Sendo assim, quem pode ser salvo?
27 vayaꞌmogimo alagi osisaya agufa kavaꞌmo Gotiꞌa afaꞌa hugiye, huno hapa paiꞌnigeno
27 Mas Jesus respondeu:
28 Pitaꞌa, afiyo, lagaemo muki yatimo ago ataleta eta kakame nehune, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo,
28 Então Pedro disse: — Eis que nós deixamos nossa casa e seguimos o senhor.
29 lama gemo lapa nepauve, muki vayaꞌmogi Gotiꞌa yagaino neꞌapateya kavatefeꞌmo noꞌapimofi aꞌneꞌapimofi konagaꞌapimogimofi itaꞌapi afoꞌapimogimofi mafaꞌneꞌapimofi huꞌa apataleꞌa eꞌa maiꞌnisaya vayaꞌmo
29 Jesus lhes respondeu:
30 ma mopafi maiꞌnagenoꞌaeꞌmo Gotiꞌa lusi kava huno magoꞌe yaꞌmo fiku neꞌapamiyanageno henagaꞌamo afole aisiya afinaꞌmo alagepa huꞌa maige maige huꞌa maigae, huno hapa paiꞌniye.
30 que não receba, no presente, muitas vezes mais e, no mundo por vir, receberá a vida eterna.
31 Yesuꞌa tuolofuꞌa vayaꞌmo apaote apavalelino unoꞌaeꞌmo, afiyo, Yulusalemu taonifiꞌmo neꞌvisunagenoꞌaeꞌmo akeyaꞌvilaga Gotitegati gemo alini eꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa nepaiya vayaꞌmogimo Vemo Mafaꞌneeꞌmo ava gemo avoꞌmo kae maleꞌnaya gemo afole aigiye.
31 Chamando os doze para um lado, Jesus lhes disse:
32 Avaleli uꞌa alu vayaꞌai apayapiꞌmo apamisageꞌapaeꞌmo hosu kigi huꞌa atege huꞌa faipa huꞌa atege apavenatuꞌnaꞌmo heꞌa atege
32 Ele será entregue aos gentios, que vão zombar dele, insultá-lo e cuspir nele.
33 nofi kayotetiꞌmo amagige huteꞌa kamiti amagisageno faliteno loleꞌe magoꞌe afinaꞌmo utesigeno halate he tigiye, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo
33 Depois de açoitá-lo, eles o matarão, mas, ao terceiro dia, ressuscitará.
34 afiꞌa aeto osuꞌnae. Ani gemo aepaꞌamo afiꞌa aeto osisaya agufa gemo fala kiꞌniya gemo haneꞌniyaꞌmofeꞌmo alagepa huꞌa oꞌafiꞌnae.
34 Eles, porém, não entenderam nada disso. O significado dessas palavras lhes era encoberto, e eles não sabiam do que Jesus estava falando.
35 Yesuꞌa Yeliko taonimo haopaleꞌmo neꞌegenoꞌaeꞌmo mago aulaga ali huꞌniya vekamo ka agiꞌnaleꞌmo maiꞌnenoꞌaeꞌmo muki vayaꞌaifeꞌmo monieꞌmo aukaya huge huge huno maiꞌniye.
35 Aconteceu que, quando Jesus se aproximava de Jericó, um cego estava sentado à beira do caminho, pedindo esmolas.
36 Asole vayaꞌmo eꞌa aiꞌa aga seꞌa ute ute huꞌnageno apaiya gemo afitenoꞌaeꞌmo, na agufa kavaꞌmo nehae, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo,
36 E, ouvindo o barulho da multidão que passava, perguntou o que era aquilo.
37 Yesuꞌa Nasalasa kotega vekamo neꞌe, huꞌa ha paiꞌnageno afitenoꞌaeꞌmo
37 Anunciaram-lhe que Jesus, o Nazareno, estava passando.
38 alopa gefatiꞌmo ge hunoꞌaeꞌmo, Neviniꞌa ala kini vekamo aginagomo Yesuo, kahau huka nato, huno ge huꞌnigeꞌa
38 Então ele gritou: — Jesus, Filho de Davi, tenha compaixão de mim!
39 hogoteꞌa eꞌnaya vayaꞌmogimo, ge osuka afaꞌa maiyo, huꞌa ge hauꞌnayaꞌmonanafa magoꞌe huno ge hunoꞌaeꞌmo, Neviniꞌa ala kini vekamo aginagomo, kahau huka nato, huno ge huꞌnigeno
39 E os que iam na frente o repreendiam para que se calasse. Mas ele gritava cada vez mais: — Filho de Davi, tenha compaixão de mim!
40 Yesuꞌa eno he tino maiꞌnenoꞌaeꞌmo, avalelitapa eyo, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo avaleliꞌa eꞌnagenoꞌaeꞌmo,
40 Jesus parou e mandou que trouxessem o cego. E, tendo ele chegado, Jesus perguntou:
41 kagaemo na kava huꞌna katesuvafeꞌmo nehane, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo, Ala kava nene, naulagaꞌnimo alika ayakeka nato, huno ha paiꞌnigeno
41 — O que você quer que eu lhe faça? Ele respondeu: — Senhor, que eu possa ver de novo.
42 Yesuꞌa, kaulagamo afa ageka ayako. Nagaefeꞌmo kagesa afika fatago huꞌnana kavakamoꞌa alino alagepa huno kateꞌniye, huno ha paiꞌnigeno
42 Jesus lhe disse:
43 malage huno aulagamo ageno ayaketeno akame huno neꞌunoꞌaeꞌmo Goti agiꞌaleꞌmo alino asaga hume asaga hume uꞌnigeꞌa ageteꞌapaeꞌmo muki vayaꞌamogimo Goti agiꞌaleꞌmo aliꞌa asaga huꞌa ateꞌnae.
43 Imediatamente ele passou a ver de novo e seguia Jesus, glorificando a Deus. Também todo o povo, vendo isto, dava louvores a Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.