João 4
Saufa Kotalake Gemae (KYG) vs NTLH
1 Falasi mono vayaꞌmogi afiyana Yesuꞌa asole vayaꞌmo apavalelineno geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmo alino hamaleno apateteno aniꞌmo faleno apateꞌniye. Ani kava huꞌniya kavatetiꞌmo Yoniꞌa ago aeno agaseꞌniye, huꞌa hapa paiꞌnageꞌa afiꞌnae.
1 Os fariseus ouviram dizer que Jesus estava ganhando mais discípulos e batizava mais pessoas do que João.
2 Afiꞌnayaꞌmonanafa Yesuꞌa agaiꞌamo aniꞌmo faleno oꞌapateꞌnifa geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogigeꞌmo aniꞌmo faleꞌa apateꞌnae.
2 (De fato, não era Jesus quem batizava, e sim os seus discípulos.)
3 — ausente —
3 Quando Jesus ficou sabendo disso, saiu da Judeia e voltou para a Galileia.
4 — ausente —
4 No caminho, ele tinha de passar pela região da Samaria.
5 Samaliya kotega mago taonimo agiꞌamo Saika kotegamo uno avaꞌyi huꞌniye. Ani haopalega Yekopuꞌa mago mopamo alino mafaꞌneꞌamo Yosefeꞌmo amiꞌniya mopamo haneꞌniye.
5 Ele chegou a uma cidade da Samaria, chamada Sicar, que ficava perto das terras que Jacó tinha dado ao seu filho José.
6 Ani haopalega Yekopuꞌa keli kafi maleꞌniya ani kotuꞌmo haneꞌnigeno Yesuꞌa yatala kateꞌmo eꞌniyaꞌmofeꞌmo agufafilagati alaga haeꞌnigeno eno ani ani kotu haopaleꞌmo itopaleꞌmo maiꞌniye. Yegemo lamino falesiyafeꞌmo hogo huꞌniya afinaꞌmo maiꞌniye.
6 Ali ficava o poço de Jacó. Era mais ou menos meio-dia quando Jesus, cansado da viagem, sentou-se perto do poço.
7 Fai maiꞌnigenoꞌaeꞌmo mago Samaliya a kanomoꞌmo aniꞌmo he fisiyafeꞌmo eꞌnigenoꞌaeꞌmo, aniꞌmo he fika namiyo, huno ha paiꞌniye.
7 Uma mulher samaritana veio tirar água, e Jesus lhe disse:
8 Geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmo neꞌyaꞌmo miya faisayafeꞌmo taonifilagamo ago utageno agaiꞌageꞌmo maiꞌniye.
8 (Os discípulos de Jesus tinham ido até a cidade comprar comida.)
9 Yu vayaꞌe Samaliya kotega maiꞌnaya vayaꞌeꞌmo magokepiꞌmo lokaeꞌa oꞌmaiꞌnafa apaote apaote huꞌa maiꞌnayaꞌmofeꞌmo ani a kanomoꞌa geꞌaleꞌmo aeno atagaina hunoꞌaeꞌmo, kagaemo Yu nofi vekamo maiꞌnanageꞌna nagaemo Samaliya a kanomo maiꞌnovana na kava higekaeꞌmo aniꞌmo he fika namiyo, huka nehane, huno ha paiꞌniye.
9 A mulher respondeu: — O senhor é judeu, e eu sou samaritana. Então como é que o senhor me pede água? (Ela disse isso porque os judeus não se dão com os samaritanos.)
10 Ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo, kagaemo Gotiꞌa fiku hapa maeno neꞌapamiya yaꞌmo ageteka aniꞌmo he fika namiyo, huno ge huꞌniya vekamo ageka aeto huꞌnanesinana agaefeꞌmo namiyo, huka afi gesanageno kanage kanage huno haineno emineꞌneꞌeya aniꞌmo kamiꞌniyesine, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo
10 Então Jesus disse:
11 Ala nene, paketi oꞌaliꞌnanaꞌmofeꞌmo yatala kelimo haneꞌnigi haiyatetiꞌmo ani kanage kanage huno haineno emineꞌneꞌeya aniꞌmo he figane.
11 Ela respondeu: — O senhor não tem balde para tirar água, e o poço é fundo. Como é que vai conseguir essa água da vida?
12 Laginago vekamo Yekopuꞌa mani keli kotuꞌmo hakino lateꞌniye. Agaemo aniꞌmo he fino nege mafaꞌne anagaꞌamogi aniꞌmo he fiꞌa nege yuna afu anagaꞌamogi nege huꞌa neꞌnae. Kagaemo Yekopuꞌa aeꞌna agaseꞌnove, huka nehapiye, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo,
12 Nosso antepassado Jacó nos deu este poço. Ele, os seus filhos e os seus animais beberam água daqui. Será que o senhor é mais importante do que Jacó?
13 ina lagimo mani aniꞌmo neꞌnesafigeno halate anifeꞌmo hapaugiyaꞌmonanafa
13 Então Jesus disse:
14 ina lagimo nagaemo aliꞌna apamisuva aniꞌmo aliꞌa nesafigeno halate magoꞌe huno anifeꞌmo alagi ohapaugiye. Nagaemo aniꞌmo aliꞌna apamisugeno apaipafiꞌmo haneꞌneno meti anikana huno haineno afaꞌa maisaya yaꞌmo alino apamisigeꞌa alagepa huꞌa maige maige huꞌa maigae, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo,
14 mas a pessoa que beber da água que eu lhe der nunca mais terá sede. Porque a água que eu lhe der se tornará nela uma fonte de água que dará vida eterna.
15 Ala nene, nagaemo anifeꞌmo oꞌnahausigeꞌnaeꞌmo eꞌna maniletiꞌmo aniꞌmo he ofisuvafeꞌmo ani aniꞌmo he fika namiyo, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo,
15 Então a mulher pediu: — Por favor, me dê dessa água! Assim eu nunca mais terei sede e não precisarei mais vir aqui buscar água.
16 uka anaukamoꞌmo avalelika eno, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo,
16 — Vá chamar o seu marido e volte aqui! — ordenou Jesus.
17 Anauꞌnimoꞌmo oꞌmaiꞌniye, huno ha paiꞌnigeno Yesuꞌa, anauꞌnimoꞌmo oꞌmaiꞌniye, huka hana gemo lama ge hane.
17 — Eu não tenho marido! — respondeu a mulher. Então Jesus disse:
18 Faefuꞌa veleꞌmo maiꞌnanageno hemenimo kagaeꞌeꞌmo lokaetana maiꞌnaꞌa vekamo anaukamoꞌmo oꞌmaiꞌniye. Lama ge naha paiꞌnane, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo,
18 pois já teve cinco, e este que você tem agora não é, de fato, seu marido. Sim, você falou a verdade.
19 Ala nene, ago kageꞌnovana kagaemo kaune vekamo maiꞌnanageꞌna kageꞌnove.
19 A mulher respondeu: — Agora eu sei que o senhor é um
20 Muki laginago vayaꞌmogi mani aveleꞌmo Gotifeꞌmo mono huꞌnayaꞌmonanafa lapakaemo Yu vayaꞌmogitapa hutapaeꞌmo, Yulusalemu taonifikeꞌmo Gotifeꞌmo mono hiyo, hutapa nehae, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo
20 Os nossos antepassados adoravam a Deus neste monte , mas vocês, judeus, dizem que Jerusalém é o lugar onde devemos adorá-lo.
21 Yesuꞌa, Ane, geꞌnimo alagepa huka afiyo. Mago afinaꞌmo afole aisigeꞌapaeꞌmo mani aveleꞌmo muki yaꞌmo Afoꞌamofeꞌmo mono osuge Yulusalemu taonifiꞌmo mono osuge hugae.
21 Jesus disse:
22 Lapakaemo Samaliya vayaꞌmogitapamo ina lafeꞌmo mono nehupi hutapa alagepa hutapa oꞌageꞌnae. Lagaemo Yu vayaꞌmogita ina lafeꞌmo mono nehupi huta ago ageꞌnone. Yu vayaꞌaitegatiꞌmo alagepa gemo aino atagu faesigeno Gotiꞌa apakufamo alino katino apateteno hapau vaigiye.
22 Vocês, samaritanos, não sabem o que adoram, mas nós sabemos o que adoramos porque a salvação vem dos judeus.
23 Goti Aunemeꞌamoꞌmo lama ge mono nehaya vayaꞌai apaipafiꞌmo aliꞌyaꞌmo alisigeꞌapaeꞌmo muki yaꞌmo Afoꞌamofeꞌmo apaipa apakesafatiꞌmo mono huteꞌa Goti geꞌamo lama gelefeꞌmo mono hisaya afinaꞌmo afole aigefeꞌmo nehiyaꞌmonanafa hemenimo ago afole aiꞌniye. Muki yaꞌmo Afoꞌamoꞌa ani agufa vayaꞌmogi agaefeꞌmo mono hisaya agufa vayaꞌmo kahauya huno apakesiyafeꞌmo nehiye.
23 Mas virá o tempo, e, de fato, já chegou, em que os verdadeiros adoradores vão adorar o Pai em espírito e em verdade. Pois são esses que o Pai quer que o adorem.
24 Gotiꞌa aunemeꞌe vekamo maiꞌniyaꞌmofeꞌmo agaefeꞌmo mono nehaya vayaꞌmogi apaipa apakesafatiꞌmo mono nehuꞌa lama gelefeꞌmo mono hugae, huno ha paiꞌniye.
24 Deus é Espírito, e por isso os que o adoram devem adorá-lo em espírito e em verdade.
25 Ani a kanomoꞌa, ago afiꞌnovana Mesaiya vekamo agiꞌamo Kalaisiꞌa enoꞌaeꞌmo muki ani agufa gemo laha paigiye, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo,
25 A mulher respondeu: — Eu sei que o
26 Kaha nepaiya vekamo agaekeꞌmae, huno ha paiꞌniye.
26 Então Jesus afirmou:
27 Ani afinaꞌmo Yesu geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmo aiꞌa atagi neꞌeꞌa agayana a kanoꞌeꞌmo kege nehaꞌageꞌapaeꞌmo eꞌa anaketeꞌapaeꞌmo lusi kava huꞌa hapau aiꞌnae. Hapau aiꞌnayaꞌmonanafa na agufa yaꞌmo aligefeꞌmo nehane, huꞌa afi okege na kava higeka mani a kanoꞌeꞌmo kege nehane, huꞌa afi okege huꞌnae.
27 Naquele momento chegaram os seus discípulos e ficaram admirados, pois ele estava conversando com uma mulher. Mas nenhum deles perguntou à mulher o que ela queria. E também não perguntaram a Jesus por que motivo ele estava falando com ela.
28 Eꞌa avaꞌyi huꞌnagenoꞌaeꞌmo ani a kanomo ani keꞌamo ateno atagi nenuno taonifiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌaifeꞌmo,
28 Em seguida, a mulher deixou ali o seu pote, voltou até a cidade e disse a todas as pessoas:
29 mago vekamoꞌa muki akeyaꞌvilaga huꞌnova kavaꞌnieꞌmo ava gemo huno naha paiꞌniyanagi utapa ageyo. Ani vekamo Kalaisi neꞌmo maiꞌnisifi huꞌna nagesa afuve, huno hapa paiꞌniye.
29 — Venham ver o homem que disse tudo o que eu tenho feito. Será que ele é o Messias?
30 Apakaemo taonifatiꞌmo ataleꞌa Yesutegamo uꞌnae.
30 Muitas pessoas saíram da cidade e foram para o lugar onde Jesus estava.
31 Neꞌageꞌapaeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi, Tisao, huꞌa, neꞌyaꞌmo alika no, huꞌa ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo,
31 Enquanto isso, os discípulos pediam a Jesus: — Mestre, coma alguma coisa!
32 lapakaemo neꞌyaꞌnimo haneꞌniyana ani neꞌyaꞌmo alagi oꞌageꞌnae, huno hapa paiꞌniye.
32 Jesus respondeu:
33 Apakaiꞌapi apakaiꞌapimo ge huge afige huꞌapaeꞌmo, mago vekamoꞌa neꞌyaꞌmo ago alinineno amiꞌnigeno neꞌnifi, huꞌnae.
33 Então os discípulos começaram a perguntar uns aos outros: — Será que alguém já trouxe comida para ele?
34 Yesuꞌa, alino nateꞌnigeꞌnaeꞌmo eꞌnova vekamoꞌa hauꞌniya kavaꞌamo nehuꞌna namiꞌniya aliꞌyaꞌnimo aliꞌna hano huꞌna atesuva aliꞌyaꞌmo nagaemo neꞌyaꞌnigana huno haneꞌniyaꞌmofeꞌmae.
34 — A minha comida — disse Jesus — é fazer a vontade daquele que me enviou e terminar o trabalho que ele me deu para fazer.
35 Lapakaemo hutapaeꞌmo, loleꞌe loleꞌe kaimo utesigeno neꞌyaꞌmo afu legeꞌa neꞌaliya afinaꞌmo afole neꞌaiye, hutapa nehafiye. Muki hoyaꞌafiꞌmo ageyo. Neꞌyaꞌmo ago afu leꞌniyanageꞌa alisaya afinaꞌmo afole aiꞌniye.
35 Vocês costumam dizer: “Daqui a quatro meses teremos a colheita.” Mas olhem e vejam bem os campos: o que foi plantado já está maduro e pronto para a colheita.
36 Hoyafatiꞌmo neꞌyaꞌmo neꞌaliya vayaꞌmogimo miyaꞌapimo alige maige maige huꞌa maisayafeꞌmo neꞌyaꞌmo alige huꞌa neꞌaliye. Neꞌyaꞌmo neꞌaliyaꞌmofeꞌmo avina yaꞌmo nehakalaya vayaꞌe neꞌyaꞌmo neꞌaliya vayaꞌeꞌmo magokepi apamogaga aigae.
36 Quem colhe recebe o seu salário, e o resultado do seu trabalho é a vida eterna para as pessoas. E assim tanto o que semeia como o que colhe se alegrarão juntos.
37 Vayaꞌmogi, mago vekamoꞌa avina yaꞌmo nehakalegeno alu vekamoꞌa neꞌyaꞌmo neꞌaliye, huꞌa nehae.
37 Porque é verdade o que dizem: “Um semeia, e outro colhe.”
38 Ani gelefeꞌmo nagaemo aliꞌyaꞌmo oꞌaliꞌnaya hoyafatiꞌmo neꞌyaꞌmo alisayafeꞌmo aliꞌna lapateꞌnove. Alu vayaꞌmogi hoyafiꞌmo aliꞌyaꞌmo aliꞌnagetapa lapakaemo ani hoyafatiꞌmo neꞌyaꞌmo neꞌaliye, huno hapa paiꞌniye.
38 Eu mandei vocês colherem onde não trabalharam; outros trabalharam ali, e vocês aproveitaram o trabalho deles.
39 Ani a kanomoꞌa Samaliya taonifiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌaifeꞌmo, agaemo muki akeyaꞌvilaga huꞌnova kavaꞌnieꞌmo nava gemo huno naha paiꞌniye, huno hapa paiꞌniyaꞌmofeꞌmo asole Samaliya vayaꞌmogi Yesufeꞌmo apakesa afiꞌa fatago huꞌnae.
39 Muitos samaritanos daquela cidade creram em Jesus porque a mulher tinha dito: “Ele me disse tudo o que eu tenho feito.”
40 Huꞌnayaꞌmofeꞌmo Samaliya vayaꞌmogimo agaetegamo uꞌa ha paiꞌapaeꞌmo, kahao ke honanagi eka lagaeꞌeꞌmo magokepi lokaeka maiyo, huꞌa ha paiꞌnageno Yesuꞌa uno apakaeꞌeꞌmo lole afinaꞌmo magokepi lokaeno maiꞌniye.
40 Quando os samaritanos chegaram ao lugar onde Jesus estava, pediram a ele que ficasse com eles, e Jesus ficou ali dois dias.
41 A kanomoꞌmo hapa paiꞌniya geletiꞌmo mago vayaꞌamo apakesa afiꞌa fatago huꞌnayaꞌmonanafa Yesuꞌa uno hapa paiꞌniya geletiꞌmo magoꞌe huꞌa asole vayaꞌmogi agaefeꞌmo apakesa afiꞌa fatago huꞌnae.
41 E muitos outros creram por causa da mensagem dele.
42 Apakaemo a kanoeꞌmo, kagaemo laha paiꞌnana geletikeꞌmo lagesa afita fatago osuꞌnonaꞌmonanafa agaiꞌa avayafatiꞌmo laha paiꞌniya gemo afitetaeꞌmo lagesa afita fatago nehune. Ma mopafi vayaꞌai apakufamo alino katino neꞌapateno hapau neꞌvaiya vekamae, huta lagesa afita fatago nehune, huꞌa ha paiꞌnae.
42 Eles diziam à mulher: — Agora não é mais por causa do que você disse que nós cremos, mas porque nós mesmos o ouvimos falar. E sabemos que ele é, de fato, o Salvador do mundo.
43 Yesuꞌa ani koteꞌmo lole afinaꞌmo maiteno apataleno Galeliya kotegamo uꞌniye.
43 Depois de ficar dois dias ali, Jesus foi para a região da Galileia.
44 Agaemo, Gotitegati gemo alini eꞌa aeꞌa hakalo huꞌa hapa nepaiya vayaꞌaifeꞌmo koꞌapileꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmogimo ala apakiꞌapimo noꞌapamiye, huno hapa paiꞌniyaꞌmofeꞌmo apataleno Galeliya kotegamo uꞌniye.
44 Pois, como ele mesmo disse: “Um profeta não é respeitado na sua própria terra.”
45 Galeliya kotega maiꞌnaya vayaꞌmo uꞌa Yulusalemu taonifiꞌmo hopa afinaꞌmo maiꞌneꞌapaeꞌmo ageꞌnageno Yesuꞌa hopa afinaꞌmo muki alu kava alu kavaꞌmo huꞌnigeꞌa ageꞌnae. Ageꞌnayaꞌmofeꞌmo koꞌaleꞌmo uno avaꞌyi huꞌnigeꞌapaeꞌmo aliꞌa falu fala huꞌa ateꞌnae.
45 Quando chegou à Galileia, os moradores dali o receberam bem. É que eles tinham ido à Festa da Páscoa , em Jerusalém, e tinham visto tudo o que Jesus havia feito lá.
46 Yesuꞌa Galeliya kotegamo uno avaꞌyi huteno ani Kena taonifiꞌmo mago afinaꞌmo anilafatetiꞌmo nofi alagafati aniꞌmo alino hamaleno ateꞌniya taonifiꞌmo halate uꞌniye. Mago gamani vekamo ani taonifi maiꞌnigeno mafaꞌneꞌamo Kapeneyamu taonifiꞌmo maiꞌniyana kaita hauꞌniye.
46 Jesus voltou a Caná da Galileia, onde havia transformado água em vinho. Estava ali um alto funcionário público que morava em Cafarnaum. Ele tinha em casa um filho doente.
47 Yesuꞌa Yutiya kotegatiꞌmo ago ataleno Galeliya kotegamo maiꞌniye, huꞌa ha paiꞌnageno afitenoꞌaeꞌmo Yesufeꞌmo, mafaꞌneꞌnimo faligefeꞌmo nehigi uka alika hageka ategapiye, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo
47 Quando ouviu dizer que Jesus tinha vindo da Judeia para a Galileia, foi pedir a ele que fosse a Cafarnaum e curasse o seu filho, que estava morrendo.
48 Yesuꞌa, lapakaemo muki vayaꞌmogitapamo noꞌagaya naune kavaꞌmo hisugetapa oꞌagesayana nagaefeꞌmo lapakesa afitapa fatago osugae, huno ha paiꞌnigeno
48 Jesus disse ao funcionário:
49 gamani vekamoꞌa, Ala nene, mafaꞌneꞌnimo ago faligefeꞌmo nehigi nagaeꞌeꞌmo magokepi egetaꞌao, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo,
49 Ele respondeu: — Senhor, venha depressa, antes que o meu filho morra!
50 mafaꞌnekamo kaita ohauꞌnigeno afaꞌa maiꞌniyanagi uvo, huno ha paiꞌnigeno Yesu ha paiꞌniya geꞌaeꞌmo agesa afino fatago huteno ataleno uꞌniye.
50 — Volte para casa! O seu filho vai viver! — disse Jesus. Ele creu nas palavras de Jesus e foi embora.
51 Egaꞌamo katega neꞌvigeꞌapaeꞌmo aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vayaꞌmo neꞌageno uno fotu huteꞌapaeꞌmo, mafaꞌnekamo afa maiꞌniye, huꞌa ha paiꞌnageno,
51 No caminho encontrou-se com os seus empregados, que disseram: — O seu filho está vivo!
52 haiya kanaleꞌmo kaitaꞌamo hageꞌnigeno alagepa huno afaꞌa maiꞌniye, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo, yegemo lamino faleꞌnigeno hani hugefeꞌmo huꞌnigenoꞌaeꞌmo amuko hauꞌniya yaꞌamo hano huꞌnigeno afaꞌa alagepa huno maiꞌniye, huꞌa ha paiꞌnae.
52 Então ele perguntou a que horas o filho havia começado a melhorar. Os empregados responderam: — Ontem, à uma da tarde, a febre passou.
53 Afoꞌamoꞌmo, Yesuꞌa ani kanaleꞌmo, mafaꞌnekamo kaitaꞌmo hano huꞌnigeno afaꞌa maiꞌniye, huno ha paiꞌniya geeꞌmo agesa afiteno agaeꞌe muki afamo anagaꞌmogiꞌeꞌmo Yesufeꞌmo apakesa afiꞌa fatago huꞌnae.
53 Aí o pai lembrou que havia sido naquela mesma hora que Jesus tinha dito: “O seu filho vai viver.” Então ele e toda a família creram em Jesus.
54 Yesuꞌa Yutiya kotegatiꞌmo ataleno Galeliya kotegamo eꞌniya afinaꞌmo lole afinaꞌmo noꞌagaya agufa aune kavaꞌmo huꞌniye.
54 Esse foi o segundo milagre que Jesus fez depois de ter ido da Judeia para a Galileia.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.