João 18
Saufa Kotalake Gemae (KYG) vs NTLH
1 Nunumu ago hutegeꞌapaeꞌmo Yesuꞌe geꞌamo neꞌafiya vayaꞌeꞌmo nopatiꞌmo ataleꞌa lamiꞌa mago ani kalokalopamo agiꞌamo Kitaloni kalokalopamo lakaeꞌa yosa hoyafiꞌmo uꞌa maiꞌnae.
1 Depois de fazer essa oração, Jesus saiu com os discípulos e foi para o outro lado do riacho de Cedrom. Havia ali um jardim, onde Jesus entrou com eles.
2 Apakaemo muki afinaꞌmo uꞌa ani aupilagamo aliꞌa anupa huꞌa maitale maitale huꞌa maiꞌnayaꞌmofeꞌmo Yutasiꞌa kutulu yaꞌmo aliꞌniya vekamoꞌmo ago ageꞌniye.
2 Judas, o traidor, conhecia aquele lugar porque Jesus tinha se reunido muitas vezes ali com os discípulos.
3 Yosa hoyafiꞌmo maiꞌnageꞌapaeꞌmo mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayanagi Falasi vayanagi gamani ati vayanagi alopa mono noteꞌmo neꞌyagaiya ati vayanagi huꞌa aliꞌa apateꞌnageꞌa uꞌnae. Yutasiꞌa apavaletegeꞌa ata kani aeꞌa alige lamu kaniꞌmo aeꞌa alige kaveta kayoꞌmo alige naipemo alige huteꞌa eꞌnae.
3 Então Judas foi ao jardim com um grupo de soldados e alguns guardas do Templo mandados pelos chefes dos sacerdotes e pelos fariseus . Eles estavam armados e levavam lanternas e tochas.
4 Eꞌa avaꞌyi huꞌnagenoꞌaeꞌmo Yesuꞌa agaiꞌa agufaleꞌmo afole aisiya kavaꞌmo ago ageꞌniyaꞌmofeꞌmo, lapakaemo ina laꞌmo agesayafeꞌmo kahauya hulitapa neꞌae, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo,
4 Jesus sabia de tudo o que lhe ia acontecer. Por isso caminhou na direção deles e perguntou:
5 Yesuꞌa Nasalasa taonifi vekamo agesunafeꞌmo neꞌone, huꞌa ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo, ani vekamo ma nagaekeꞌmae, huno hapa paiꞌniye. Yutasiꞌa kutulu yaꞌmo aliꞌniya vekaꞌeꞌmo magokepi lokaeꞌa he tiꞌa maiꞌnae.
5 — Jesus de Nazaré! — responderam. Judas, o traidor, estava com eles.
6 Yesuꞌa halate huꞌniya gemo huno, ani vekamo ma nagaekeꞌmae, huno hapa nepaigeꞌapaeꞌmo apakamelagatiꞌmo apaune hetaleꞌa uꞌa mopafiꞌmo apagoꞌya faiꞌnae.
6 Quando Jesus disse: “Sou eu”, eles recuaram e caíram no chão.
7 Halate Yesuꞌa, ina laꞌmo agesayafeꞌmo kahauya hulitapa neꞌae, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo, Yesuꞌa Nasalasa taonifi vekamo agesunafeꞌmo neꞌone, huꞌa ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo,
7 Jesus perguntou outra vez: — Jesus de Nazaré! — tornaram a responder.
8 Nagaemo, ani vekamo maiꞌnove, huꞌna ago lapa paiꞌnove. Lapakaemo nagaemo nagesayafeꞌmo eꞌnayaꞌmofeꞌmo mani vayaꞌmo afaꞌa apatalegeꞌa viyo, huno hapa paiꞌniye.
8 Jesus disse:
9 Yesuꞌa hogoteno nunumu hunoꞌaeꞌmo, apavaleka namiꞌnana vayapatiꞌmo magoke vekamo ataleꞌnogeno lageso osuꞌnifa mukiꞌamo afaꞌa maiꞌnae, huno huꞌniya gemo afole aisiyafeꞌmo ani gemo huꞌniye.
9 Jesus disse isso para que se cumprisse o que ele tinha dito antes: “Pai, de todos aqueles que me deste, nenhum se perdeu.”
10 Saimoni Pitaꞌa naipeꞌaletiꞌmo asagino hogote vekamo mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekamo aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vekamo lamaga aupilaga agesamo heno lafe huno ataleꞌniye. Ani vekamo agiꞌamo Malakasiꞌae.
10 Aí Simão Pedro tirou a espada, atacou um empregado do Grande Sacerdote e cortou a orelha direita dele. O nome do empregado era Malco.
11 Yesuꞌa Pitafeꞌmo, naipekamo halate anoꞌafiꞌmo alika faika falu kao. Afoꞌnimoꞌmo alino namiꞌniya kapufi aniꞌmo oꞌnesufiye, huno ha paiꞌniye.
11 Mas Jesus disse a Pedro:
12 Inagi gamani ati vayanagi apakaeteꞌmo yagaino neꞌapateya vekamogi alopa mono noteꞌmo neꞌyagaiya ati vayanagi huꞌa Yesuꞌmo atafauꞌa ayatalateꞌmo nofi kiꞌa ateꞌnae.
12 Em seguida os soldados, o comandante e os guardas do Templo prenderam Jesus e o amarraram.
13 Hogoteꞌa Anasi notegamo avaleliꞌa uꞌnae. Ani kafugamo hogote vekamo mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekamo agiꞌamo Kaiyafasiꞌae. Kaiyafasi ayemoꞌamoꞌmo Anasiꞌae.
13 Então o levaram primeiro até a casa de Anás. Anás era o sogro de Caifás, que naquele ano era o Grande Sacerdote .
14 Hogoteno Kaiyafasiꞌa Yu vayaꞌmogimo hisaya kavafeꞌmo, magoke vekamoꞌa muki vayaꞌmogitalefeꞌmo falino latesigeta hano osuta afaꞌa maisunana kanale hugiye, huno hapa paiꞌniye.
14 Caifás era quem tinha dito aos líderes judeus que era melhor para eles que morresse apenas um homem pelo povo.
15 Yesuꞌa avaleliꞌa uꞌnageꞌanaeꞌmo Saimoni Pitaꞌe mago vekamo geꞌamo neꞌafiya vekaꞌeꞌmo apakame huꞌana uꞌana noteꞌmo avaꞌyi huꞌnaꞌae.
15 Simão Pedro foi seguindo Jesus, junto com outro discípulo. Esse discípulo era conhecido do Grande Sacerdote e por isso conseguiu entrar no pátio da casa dele junto com Jesus.
16 Pitaꞌa kegiꞌya malaga hiꞌyanaleꞌmo maiꞌnigeno alu vekamo hogote vekamo mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekamoꞌa alu vekamo ageꞌniyaꞌmofeꞌmo ani vekamo Yesuꞌeꞌmo kegiꞌya yuꞌilagamo faleꞌana haiꞌnaꞌae. Ani vekamoꞌa halate lamino hiꞌyanale neꞌyagaiya aꞌmafaꞌneꞌaifeꞌmo ha paiteno Pitaꞌa avalelino uno haiꞌniye.
16 Mas Pedro ficou do lado de fora, perto da porta. O outro discípulo, que era conhecido do Grande Sacerdote, saiu e falou com a empregada que tomava conta da porta. Então ela deixou Pedro entrar
17 Ani aꞌmafaꞌnemoꞌa Pitafeꞌmo, kagaemo ani vekamo geꞌamo neꞌafina vekamo maiꞌnapiye, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo Pitaꞌa, haꞌao, huno ha paiꞌniye.
17 e lhe perguntou: — Você não é um dos seguidores daquele homem? — Eu, não! — respondeu ele.
18 Yasi higeꞌapaeꞌmo aliꞌyaꞌmo neꞌaliya vayaꞌe alopa mono noteꞌmo neꞌyagaiya ati vayaꞌeꞌmo hokanufa atamo kaeteꞌa he tiꞌa loto huꞌa maiꞌnae. Pitaꞌeꞌmo uno magokepi he tiꞌa ataleꞌmo loto huꞌa maiꞌnae.
18 Por causa do frio, os empregados e os guardas tinham feito uma fogueira e estavam se aquecendo de pé, em volta dela. Pedro estava de pé, no meio deles, aquecendo-se também.
19 Kumatega maiꞌnageno hogote vekamoꞌa Yesufeꞌmo agenoka hunoꞌaeꞌmo, gekamo neꞌafiya vayaꞌmo haiya agufa vayaꞌmo maiꞌnae, huno afi ge, na agufa gemo alika apaya neꞌmalane, huno afi ge huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo
19 O Grande Sacerdote fez algumas perguntas a Jesus a respeito dos seus seguidores e dos seus ensinamentos.
20 muki afinaꞌmo vaya apaulagaleꞌmo maiꞌneꞌnaeꞌmo aeꞌna hakalo huꞌna hapa paiꞌnove. Nagaemo aliꞌa anupa huꞌa maiꞌnayategamo uꞌna alopa mono nopinagi muki asole mono noꞌafiꞌe mono noꞌafiꞌeꞌmo aliꞌna apaya maleꞌnove. Mago gemo aliꞌna fala okiꞌna muki geꞌamo huꞌna afole hapa paiꞌnove.
20 E Jesus respondeu:
21 Na kava higekaeꞌmo nagenoka huka nafi nekane. Geꞌnimo aliꞌna apaya maleꞌnova vayaꞌmogimo ani gemo ago afiꞌnayanagi ge huka apafi go, huno ha paiꞌnigeno
21 Então, por que o senhor está me fazendo essas perguntas? Pergunte aos que me ouviram, pois eles sabem muito bem o que eu disse a eles.
22 mago ati vekamoꞌa ayaꞌmo alino ataleliꞌneno amagitenoꞌaeꞌmo, hogote vekaeꞌmo ani agufa gemo nehapiye, huno afi geꞌniye. Yesuꞌa geꞌaleꞌmo aeno atagaina huno ha painoꞌaeꞌmo, hosu gemo huꞌnisuvana ani hosu geꞌnimo aeka hakalo huka huvo.
22 Quando Jesus disse isso, um dos guardas do Templo que estavam ali deu-lhe uma bofetada e disse: — Isso é maneira de falar com o Grande Sacerdote?
23 Alagepa gemo huꞌnisuvana na kava higekaeꞌmo neꞌnamagine, huno ha paiꞌniye.
23 — Se eu disse alguma mentira, prove que menti! — respondeu Jesus. — Mas, se eu falei a verdade, por que é que você está me batendo?
24 Inagi Yesu ayateꞌmo nofi kiꞌa ateꞌnageno maiꞌnigenoꞌaekeꞌmo hogote vekamo Anasiꞌa Kaiyafasitegamo alino ateꞌnigeno uꞌniye.
24 Depois Anás mandou Jesus, ainda amarrado, para Caifás, o Grande Sacerdote.
25 Yesufeꞌmo agenoka huno afi gegenoꞌaeꞌmo Pitaꞌa ataleꞌmo he tino loto huno maiꞌniye. Apakaemo, kagaeꞌeꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayapati vekamo maiꞌnapiye, huꞌa afi geꞌnagenoꞌaeꞌmo, haꞌao, nagaemo ani vayapati vekamo oꞌmaiꞌnove, huno hapa paiꞌniye.
25 Pedro ainda estava lá, de pé, aquecendo-se perto do fogo. Então lhe perguntaram: — Você não é um dos seguidores daquele homem? — Não, eu não sou! — respondeu ele.
26 Mago vekamo hogote vekamo aliꞌyaꞌamo neꞌaliya vekamo agesamo Pitaꞌa heno lafe huꞌniya vayapati vekamoꞌmo Pitafeꞌmo, agaeꞌeꞌmo yosa hoyafiꞌmo maiꞌnanageꞌna kageꞌnofiye, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo
26 Um dos empregados do Grande Sacerdote , parente do homem de quem Pedro tinha cortado a orelha, perguntou: — Será que eu não vi você com ele no jardim?
27 halate, haꞌao, huno ha nepaigenoꞌaeꞌmo kokolemoꞌmo age aiꞌniye.
27 E outra vez Pedro disse que não. E no mesmo instante o galo cantou.
28 Saufamo kotilamiyapiꞌmo Kaiyafasi notegatiꞌmo Yesuꞌmo avaleliꞌa ala gamani vekamo notegamo uꞌnayaꞌmonanafa hopa afinaꞌmo Pasova neꞌyaꞌmo nesayafeꞌmo apakesa afiteꞌapaeꞌmo, fiku yanageno lagufamo alino hosu huno lategaiye. Yu nofi vekamo oꞌmaiꞌniyaꞌmofeꞌmo noꞌafiꞌmo ohaigune, huꞌa huteꞌa agotimo nehaya nopiꞌmo faleꞌa ohaiꞌnae.
28 Depois levaram Jesus da casa de Caifás para o palácio do Governador romano. Já era de manhã cedo. Os líderes judeus não entraram no palácio porque queriam continuar puros , conforme a religião deles; pois só assim poderiam comer o jantar da Páscoa .
29 Inagi Pailatiꞌa kumatega uno lamino, ani vekamo na agufa kavatetifeꞌmo agoti hutapa atesayafeꞌmo nehae, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo,
29 Então o governador Pilatos saiu, foi encontrar-se com eles e perguntou: — Que acusação vocês têm contra este homem?
30 hosu kavaꞌmo osuꞌniyesinana kagaetegamo afaꞌa avalelita oꞌmeꞌnonesine, huꞌa ha paiꞌnagenoꞌaeꞌmo,
30 Eles responderam: — O senhor acha que nós lhe entregaríamos este homem se ele não tivesse cometido algum crime?
31 Pailatiꞌa, kanalenagi avalelitutapa keꞌaepa getapiletiꞌmo agoti hutapa ateyo, huno hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo, gamani vayaꞌmogitapamo, agoti hutapa apatetetapaeꞌmo kamiti oꞌapamagiyo, hutapa laha paiꞌnae. Lagae agotilegageꞌmo apavalelitapa eyo, hutapa ago laha paiꞌnae, huꞌa ha paiꞌnae.
31 Pilatos disse: — Levem este homem e o julguem vocês mesmos, de acordo com a Então eles responderam: — Nós não temos o direito de matar ninguém.
32 Yesuꞌa hogoteno hunoꞌaeꞌmo, ani agufa kavaꞌmo huꞌna faliguve, huno huꞌniya gemo afole aisiyafeꞌmo ani agufa kavaꞌmo afole aiꞌniye.
32 Isso aconteceu assim para que se cumprisse o que Jesus tinha dito quando falou a respeito de como ia morrer .
33 Pailatiꞌa halate agoti nopiꞌmo haino Yesufeꞌmo, Yu vayaꞌaiteꞌmo alaꞌapimo yagaika neꞌapatana kini vekamo maiꞌnapiye, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo,
33 Pilatos tornou a entrar no palácio, chamou Jesus e perguntou: — Você é o rei dos judeus?
34 Kagaikamo kagesa afika ani gemo nehapi Yu vayaꞌmogimo nava gemo huꞌa kaha paiꞌnagekaeꞌmo nehane, huno afi geꞌnigeno
34 Jesus respondeu:
35 Pailatiꞌa, Yu nofi vekamo maiꞌnofiye. Haꞌao, Yu vekamo oꞌmaiꞌnove. Kagae nofi vayaꞌmogiꞌe mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌmogiꞌeꞌmo kalavusi huꞌa kateteꞌa kavaleli eꞌa namiꞌnagi kagaemo na agufa kavaꞌmo huꞌnane, huno afi geꞌnigeno
35 — Por acaso eu sou judeu? — disse Pilatos. — A sua própria gente e os chefes dos sacerdotes é que o entregaram a mim. O que foi que você fez?
36 Yesuꞌa, Ma mopafi vayaꞌmogi alaꞌapimo maiꞌneꞌa yagaiꞌa neꞌapataya kava huꞌna yagaiꞌna noꞌapatove. Ani agufa kavaꞌmo huꞌna yagaiꞌna neꞌapatovesinana aliꞌyaꞌnimo neꞌaliya vayaꞌmogimo navaleli eꞌa Yu vayaꞌmo oꞌapamisayafeꞌmo kame huꞌnaesinaꞌmonanafa ma mopafi vayaꞌmogi alaꞌapimo yagaiꞌa neꞌapataya agufa kavaꞌmo huꞌna yagaiꞌna noꞌapatove, huno ha paiꞌnigeno
36 Jesus respondeu:
37 Pailatiꞌa, ani gemo huꞌnanaꞌmofeꞌmo alaꞌapimo yagaika neꞌapatana kini vekamo maiꞌnapiye, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo, he, ani gemo ago nehane. Itaꞌnimoꞌmo alino nateꞌnigeꞌnaeꞌmo magoke kavaꞌmo huꞌna lama geleꞌmo ha maesuvafeꞌmo ma mopafiꞌmo afole aiꞌnove. Muki vayaꞌmogi lama gemo ao vayaꞌamogi geꞌnimo neꞌafiye, huno ha paiꞌnigeno
37 — Então você é rei? — perguntou Pilatos.
38 Pailatiꞌa, ani lama gemo na agufa geeꞌmo hane, huno afi genoꞌaeꞌmo Pailatiꞌa halate kumatega uno lamino Yu vayaꞌaifeꞌmo, amagisuva kavaꞌmo aepaꞌamo oꞌageꞌnove.
38 — O que é a verdade? — perguntou Pilatos. Depois de dizer isso, Pilatos saiu outra vez para falar com a multidão e disse: — Não vejo nenhum motivo para condenar este homem.
39 Oꞌageꞌnovaꞌmonanafa lapakaemo amuse hisayafeꞌmo nagaemo Pasova afinaꞌmo kafugaꞌae kafugaꞌaeꞌmo kalavusi huꞌnaya vayapatiꞌmo magoke vekamo hatu maeꞌna atogeno ute ute nehae. Nehuvaꞌmofeꞌmo nagaemo alatapimo yagaino nelapateya kini vekamo afaꞌa atesugeno lapakaetegamo visifiye, huno apafi geꞌnigeꞌapaeꞌmo
39 Mas, de acordo com o costume de vocês, eu sempre solto um prisioneiro na ocasião da Páscoa . Vocês querem que eu solte para vocês o rei dos judeus?
40 alopa gefatiꞌmo ge huꞌapaeꞌmo, agaemo alagi ategeno oꞌvinageka Malamasikeꞌmo ategeno vino, huꞌa ha paiꞌnae. Malamasiꞌa vayaꞌmo apamagiteno kumaya neꞌaliya vekamo maiꞌniye.
40 Todos começaram a gritar: — Não, ele não! Nós queremos que solte Barrabás! Acontece que esse Barrabás era um criminoso.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.