Ester 8
Saufa Kotalake Gemae (KYG) vs NTLH
1 Ani afinaꞌmo Kini vekamo Sekisiꞌa Yu vayaꞌai kameꞌapimo Hemani noꞌamogi kagemi yaꞌamogi alino Kuvini a kanomo Esataꞌmo amiꞌniye. Esataꞌa kini vekaeꞌmo, Motekaiꞌe nagaeꞌeꞌmo magoke kolatalaꞌmo maiꞌnoꞌae, huno ha paiꞌniyaꞌmofeꞌmo Motekaiꞌa kini vekamo aulagaleꞌmo eno he tiꞌniye.
1 Naquele mesmo dia o rei Xerxes deu à rainha Ester a casa e os bens de Hamã, o inimigo dos judeus. E Mordecai foi apresentado ao rei porque Ester contou que Mordecai era seu parente.
2 Kini vekamoꞌa hogoteno Hemani ayatetiꞌmo asagiꞌniya linimo alino agaiꞌa ayateꞌmo vaigeno halate asagino Motekai ayateꞌmo vaino ateꞌniye. Ani linileꞌmo kini vekamo alagena yaꞌamo haneꞌniye. Esataꞌa Motekaiꞌmo lekana paino ateꞌnigeno muki Hemani kagemi yateꞌmo yagaiꞌniye.
2 Então o rei tirou o seu anel-sinete , que ele tinha tomado de Hamã, e o deu a Mordecai. E Ester nomeou Mordecai como administrador de todos os bens de Hamã.
3 Inagi halate Esataꞌa uno kini vekamo aiyafiꞌmo agoꞌya faino maiꞌneno aviꞌyaꞌmo nehunoꞌaeꞌmo kini vekaeꞌmo, Kanalenageka Hemaniꞌa Yu vayaꞌmogitalegamo hisiya hosu kavafeꞌmo hu maleꞌniya gelefeꞌmo muki vayaꞌaifeꞌmo, Yu vayaꞌaitegamo ani agufa kavaꞌmo osiyo, huka hapa paiyo, huno ha paiꞌniye.
3 Depois Ester se jogou aos pés do rei e, chorando, pediu que anulasse a ordem de Hamã, o descendente de Agague , e que não deixasse que o terrível plano de Hamã contra os judeus fosse executado.
4 Ha paiꞌnigeno kini vekamoꞌa aipafiꞌmo he, kanalene, huno agesamo afitenoꞌaeꞌmo goli hayopa kayotetiꞌmo alino akoꞌya huno lekana paino ateꞌnigeno Esataꞌa kini vekamo aulagaleꞌmo he tino maiꞌniye.
4 O rei estendeu o cetro de ouro para Ester; ela se levantou e ficou de pé diante dele.
5 He tino maiꞌnenoꞌaeꞌmo, Kini vekae, kagaemo kahauꞌnisiyaꞌmoꞌmo nagaefeꞌmo kahauꞌninageka nagaemo huꞌnova geeꞌmo kanalene, huka kagesamo afiꞌnisanaꞌmoꞌmo Hemaniꞌa hogoteno hu maleꞌniya gemo aeka kalo paesanafeꞌmo ge huka atalegeno muki vayaꞌaitegamo uneno hisigeꞌa afiteꞌa Hemaniꞌa hu maleꞌniya gemo akame osiyo. Hemaniꞌa avoꞌmo kae maleꞌniya gemoꞌmo muki kagaemo neꞌyagaina koteꞌmo maiꞌnaya Yu vayaꞌaifeꞌmo, apaitapa hano hutapa apataleyo, huno avoꞌmo kae maleꞌniye.
5 Então disse: — Se for do agrado do rei, e se eu puder contar com a sua bondade, e se o senhor achar que o que eu peço está certo, então assine um decreto anulando a ordem de Hamã, a ordem que o filho de Hamedata e descendente de Agague deu para que no reino inteiro todos os judeus sejam mortos.
6 Nagae vayaꞌaitegamo ani agufa hanageke yaꞌmo afole aisigeꞌna ageteꞌnaeꞌmo haiya kava huꞌna alagepa huꞌna maiguve. Magoke kolaꞌmo naipeletiꞌmo apaisageꞌa falisageꞌnaeꞌmo nagaemo haiya agufa kavaꞌmo huꞌna alagepa huꞌna maiguve, huno ha paiꞌniye.
6 Pois eu não poderei suportar a destruição do meu povo e a morte dos meus parentes!
7 Kini vekamo Sekisiꞌa kuvini a kanomo Esataꞌe Yu vekamo Motekaiꞌefeꞌmo, Afiꞌao, huno, Hemaniꞌa Yu vayaꞌmo lapaino hano hisiyafeꞌmo huꞌniyaꞌmofeꞌmo nagaemo ago aneꞌmu aeꞌna asaiꞌnove. Asaiteꞌna muki yaꞌamo ago aliꞌna Esataꞌmo amiꞌnove.
7 E o rei Xerxes disse à rainha Ester e ao judeu Mordecai: — Eu mandei enforcar Hamã por causa do plano que ele havia feito para matar os judeus e dei todos os seus bens a Ester.
8 Lanakaitanigeꞌmo Yu vayaꞌmo hapa maesiya agufa avoꞌmo lanahauꞌnisiya gemo hutana kaetetana nagae nagimo afaꞌa kaetetana liniletiꞌmo alitana alagena yaꞌnimo ani avoteꞌmo hu maleꞌao. Mago avoteꞌmo nagae nagimo haneteno alagena yaꞌnimo haneꞌnisigeꞌa ageteꞌapaeꞌmo magoke vekamoꞌa afaꞌa aeno kalo paeno oꞌatalegaiye.
8 Mas uma ordem dada em nome do rei e carimbada com o anel real não pode ser anulada. Porém escrevam o que quiserem aos judeus, assinem em meu nome e selem as cartas com o meu anel.
9 Inagi ani kavaꞌmo hisayafeꞌmo tuveti tali afinaꞌmo tali kaimo agiꞌamo Sivani kaileꞌmo ani kafugafiꞌmo Motekaiꞌa kini vekamo avoꞌamo nekaya vayaꞌaifeꞌmo ge higeꞌa eꞌnae. Agaemo mago gemo hapa paiꞌnigeꞌa ani gemo avoꞌmo kaeꞌnae. Ani avoꞌmo kaeꞌa atalageno Yu vayaꞌaitegagi muki kotega polovenisifiꞌmo neꞌyagaiya vayaꞌaitegagi hogote gamani vayaꞌaitegagi kini nofi vayaꞌmo neꞌyagaiya vayaꞌaitegagi vani hataleti tuveti seveniꞌa polovenisi koteꞌmogi huno uneno huteno Itiya kotetiꞌmo aepa faiteno uno Itiyopiya kotegamogi huno uneno huꞌniye. Ani avoꞌmo Yu gefatiꞌmo kaege alu kote alu koteꞌmo maiꞌnaya vayaꞌai apakeꞌapifati apakeꞌapifatiꞌmo kaege huꞌa avoꞌmo kaeꞌnae.
9 Isso aconteceu no dia vinte e três do terceiro mês, o mês de sivã . Mordecai mandou chamar os secretários do rei e ditou um decreto aos judeus, aos representantes do rei, aos governadores das províncias e aos chefes dos vários povos em todas as províncias do reino, que eram cento e vinte e sete ao todo e iam desde a Índia até a Etiópia. O decreto foi traduzido para todas as línguas faladas no reino, e cada tradução seguia a escrita usada em cada província; o decreto foi copiado também na língua e na escrita dos judeus.
10 Motekaiꞌa, ani avoteꞌmo kini vekamo agiꞌamo avoꞌmo kaege liniꞌaletiꞌmo alagena yaꞌamo huge hiyo, huno hapa paiꞌnigeꞌa ani kavaꞌmo hu maletageno avoꞌmo aliꞌniꞌa neꞌvaya vayaꞌaina alino apamiꞌnigeꞌa kini vekamo lafi kegiꞌyafatiꞌmo uꞌa lusi kava huꞌa nagu nagu huꞌa neꞌvaya hosimo apavaleli eꞌa ani hosileꞌmo fai maiteꞌa malage huꞌa aliniꞌa muki haopalegamo uꞌeꞌa huꞌnae.
10 As cartas foram escritas em nome do rei, carimbadas com o anel real e levadas por mensageiros montados em cavalos criados nas estrebarias do rei.
11 Ani avoꞌmoꞌa hunoꞌaeꞌmo, Kini vekamoꞌa muki taoniꞌafiꞌmo maiꞌnaya Yu vayaꞌmogitapamo afiyo, huno, lapakaemogi aꞌnetapimogi mafaꞌnetapimogi huꞌa naipeletiꞌmo lapaigefeꞌmo hisaya vayaꞌmo anonaꞌapilefeꞌmo lapakaemo kame hutapa apategae. Kame hisayafeꞌmo haiya vayaꞌmogimofi alu kotega maiꞌnaya vayaꞌmogiꞌeꞌmofi hutapa kame hutetapa apaitapa hano hutaletapaeꞌmo muki kagemi yaꞌapimo afaꞌa aligae, huno hapa paiꞌniye.
11 Nas cartas, o rei dava autorização aos judeus de todas as cidades do reino para se organizarem e se defenderem contra qualquer ataque. Se homens armados de qualquer povo ou qualquer província do reino atacassem os judeus, estes podiam combatê-los e matá-los. Podiam acabar com todos os seus inimigos, até mesmo as mulheres e as crianças, e ficar com os seus bens.
12 Kini vekamo Sekisiꞌa yagaino neꞌapateya koteꞌmo ani kavaꞌmo tetini afinaꞌmo tuolofu kaimo agiꞌamo Aꞌna kaileꞌmo Yu vayaꞌmogimo alo huꞌa maiꞌneꞌapaeꞌmo kame hisayafeꞌmo lekana pai maleꞌniye.
12 Em todas as províncias, os judeus tinham ordem para fazer isso no dia marcado para a matança, isto é, o dia treze do décimo segundo mês, o mês de adar .
13 Ani gemo muki kotega hapa paige muki vayaꞌaifeꞌmo hapa paige hutapa hapa paiyo.
13 Uma cópia da ordem do rei devia ser publicada como lei e ser lida em público em todas as províncias, para que no dia marcado os judeus estivessem prontos para se vingar dos seus inimigos.
14 Avoꞌmo aliniꞌa neꞌvaya vayaꞌmo hosileꞌmo haiꞌa fai maiꞌneꞌa malage huꞌa aliniꞌa nagu nagu huꞌa uꞌnae. Kini vekamoꞌa viyo, huno huꞌniya gemoꞌmo hunoꞌaeꞌmo, malagene, huno huꞌnigeꞌapaeꞌmo nagu nagu huꞌa aliniꞌa uꞌnae. Ani kava huꞌa alopa taonimo Susa taonifiꞌmo gamani yafa lafi kegiꞌyafiꞌeꞌmo ani gemo hapa paiꞌnae.
14 O rei deu a ordem, os mensageiros montaram cavalos ligeiros da estrebaria real e saíram depressa. O decreto foi lido em público também em Susã, a capital.
15 Apakaemo kini vekamoꞌa neꞌvaiya agufa kukenamo yaveyave yaꞌamo hanege oko yaꞌamo hanege huno haneꞌniya kukenamo aliꞌa Motekaiꞌmo vaiꞌa ateteꞌapaeꞌmo mago haesa lavolavomo yatala lavolavomo aliꞌa kofiꞌa ateꞌnae. Inagi mago kini kakolitamo alopa goli kakolitamo aliꞌa agenopaleꞌmo maleꞌa ateꞌnageno Motekaiꞌa kini vekamo ataleno lamiꞌniye. Susa taonifiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmogimo ageteꞌapaeꞌmo lusi kava huꞌa amuse huꞌa ateteꞌa apamogaga aiꞌnae.
15 Mordecai saiu do palácio usando uma roupa real azul e branca, com uma grande coroa de ouro na cabeça, e uma capa vermelha de linho fino. Todos os moradores da cidade de Susã ficaram muito contentes e soltaram gritos de alegria.
16 Uꞌnigeꞌapaeꞌmo muki Yu vayaꞌmogi apaipamoꞌmo lusi kava huno kanale huꞌnigeno apaipamoꞌmo falu huꞌnigeꞌa maiꞌnae. Muki vayaꞌmogimo Yu vayaꞌaifeꞌmo ala apakiꞌapimo apamiꞌnae.
16 E para os judeus brilhou a luz da felicidade, da alegria e da vitória.
17 Muki kotegaꞌe taonifiꞌeꞌmo maiꞌnaya Yu vayaꞌmogimo kini vekamoꞌa huꞌniya gemo afiteꞌapaeꞌmo mago afinaꞌmo lekana pai maleteꞌa alopa yagita huꞌa neꞌa apamogaga aiꞌa maiꞌnae. Muki mago alu asole vayaꞌmogimo Yu vayaꞌaifeꞌmo koliꞌapimo huteꞌapaeꞌmo Yu vayaꞌageꞌmo ha maleꞌnae.
17 Em todas as cidades do reino onde foi lida a ordem do rei, os judeus ficaram felizes, e se alegraram, e comemoraram com festas e banquetes. Além disso, entre os vários povos do reino muitos se tornaram judeus, pois agora estavam com medo deles.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Ester 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.