Atos 9

Saufa Kotalake Gemae (KYG) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Ani afinaꞌmo Soloꞌa Ala kava neꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌaifeꞌmo lokiya gemo hunoꞌaeꞌmo, apamagisugeꞌa faligae, huno huteno lusi kava huno ha ha hulinuneno huno mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekaeꞌmo,
1 Enquanto isso, Saulo ainda respirava ameaças de morte contra os discípulos do Senhor. Dirigindo-se ao sumo sacerdote,
2 mago avoꞌmo kaeka namiyo. Nagaemo ani avoꞌmo alininuꞌna Namasakasi taonifiꞌmo mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌmo apamisugeꞌa ageteꞌa naha maesageꞌna Yesu kateꞌmo neꞌvaya ve aꞌneꞌaina apakesuvateꞌmo apavaleꞌna kalavusi huꞌna apateteꞌna Yulusalemu taonifiꞌmo apavaleliꞌna egauve, huno ha paiꞌniye.
2 pediu-lhe cartas para as sinagogas de Damasco, de maneira que, caso encontrasse ali homens ou mulheres que pertencessem ao Caminho, pudesse levá-los presos para Jerusalém.
3 Soloꞌa Namasakasi kateꞌmo uno avaꞌyi hugefeꞌmo uno taoni haopaleꞌmo hogo nehigenoꞌaeꞌmo kokuꞌnapatiꞌmo mago ha le yaꞌmoꞌa agufaleꞌmo aeno ha leꞌnigeno ageꞌniye.
3 Em sua viagem, quando se aproximava de Damasco, de repente brilhou ao seu redor uma luz vinda do céu.
4 Agetenoꞌaeꞌmo mopafiꞌmo asagauno aino agoꞌya faino maiꞌnigenoꞌaeꞌmo, Solo, Solo, huno, Na kava higekaeꞌmo nagaefeꞌmo kaini huka neꞌnatane, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo,
4 Ele caiu por terra e ouviu uma voz que lhe dizia: "Saulo, Saulo, por que você me persegue? "
5 Ala kava nene, kagaemo ina lagae, huno afi geꞌnigenoꞌaeꞌmo, Nagaemo Yesuꞌnamo kaini huka neꞌnatana vekamo maiꞌnove.
5 Saulo perguntou: "Quem és tu, Senhor? " Ele respondeu: "Eu sou Jesus, a quem você persegue.
6 Hosimoꞌmo aeno fayopayo hiyategamo akoꞌya kayoteꞌmo aiyaletiꞌmo aeno lanu paiꞌnigeno agafu nekiya agufa kavaꞌmo nehane, huno ha paiꞌnigeno afitenoꞌaeꞌmo hau aiteno atete nehunoꞌaeꞌmo, Ala kava nene, na kava hisuvafeꞌmo kahauꞌniye, huno afi geꞌnigeno Ala kava neꞌmoꞌa, He tika taonifilagamo ugenoꞌao mago vekamoꞌa hisana kavafeꞌmo kaha paigiye, huno ha paiꞌniye.
6 Levante-se, entre na cidade; alguém lhe dirá o que você deve fazer".
7 Soloꞌeꞌmo lokaeꞌa uꞌnaya vayaꞌmogi ani huꞌniya gemo afiꞌnayaꞌmonanafa mago vekamo oꞌageꞌnayaꞌmofeꞌmo ge osuꞌa afaꞌa he tiꞌa maiꞌnae.
7 Os homens que viajavam com Saulo pararam emudecidos; ouviam a voz mas não viam ninguém.
8 Soloꞌa mopafatiꞌmo he tino aulagamo ageno ayakeꞌniyana aulagafatiꞌmo haniꞌage huꞌniye. Huꞌnigeꞌa vayaꞌamogi ayate aliꞌa avaleliꞌa Namasakasi taonifiꞌmo uꞌnae.
8 Saulo levantou-se do chão e, abrindo os olhos, não conseguia ver nada. E eles o levaram pela mão até Damasco.
9 Soloꞌa loleꞌe magoꞌe afinaꞌmo mago yaꞌmo oꞌagege aniꞌmo oꞌnege neꞌyaꞌmo oꞌnege huno maiꞌniye.
9 Por três dias ele esteve cego, não comeu nem bebeu.
10 Mago vekamo agiꞌamo Ananaiyasiꞌa Yesu geꞌamo neꞌafiya vekamo Namasakasi taonifiꞌmo maiꞌniye. Agaemo alagamuna ageꞌniyana Ala kava neꞌmoꞌa, Ananaiyasiyo, huno huꞌnigenoꞌaeꞌmo, Ala kava nene, maiꞌnove, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo,
10 Em Damasco havia um discípulo chamado Ananias. O Senhor o chamou numa visão: "Ananias! " "Eis-me aqui, Senhor", respondeu ele.
11 Alo huka mago kaꞌmo agiꞌamo api kateꞌmo uvo. Uka Yutasi nopiꞌmo maiꞌniya vekamo Tasasi taonifi vekamo agiꞌamo Soloꞌa kahauya huka ago. Afiyo, agaemo nunumuꞌmo nehiye.
11 O Senhor lhe disse: "Vá à casa de Judas, na rua chamada Direita, e pergunte por um homem de Tarso chamado Saulo. Ele está orando;
12 Alagamuna kageꞌniyana Ananaiyasigageꞌmo eka kayaꞌmo agufaleꞌmo maleꞌneka alika ayakeka neꞌatanageno kageꞌniye, huno ha paiꞌniye.
12 numa visão viu um homem chamado Ananias chegar e impor-lhe as mãos para que voltasse a ver".
13 Ananaiyasiꞌa, Ala kava nene, huno, Muki vayaꞌmogimo ani vekaeꞌmo ava gemo ago huꞌnageꞌna afiꞌnova vekae. Agaemo Yulusalemu taonifi vayakamo lusi kava huno hanageke yaꞌmo alino apamiꞌniye, huꞌa ava gemo huꞌnageꞌna afiꞌnove.
13 Respondeu Ananias: "Senhor, tenho ouvido muita coisa a respeito desse homem e de todo o mal que ele tem feito aos teus santos em Jerusalém.
14 Ani vekamoꞌa kagikalefeꞌmo nunumuꞌmo nehaya vayaꞌmo kalavusi huno apatesiyafeꞌmo mago avoꞌmo mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌaitegatiꞌmo aliteno mani taonifiꞌmo eꞌniye, huno ha paiꞌnigenoꞌaeꞌmo
14 Ele chegou aqui com autorização dos chefes dos sacerdotes para prender todos os que invocam o teu nome".
15 Ala kava neꞌmoꞌa, Nagaemo aliꞌyaꞌnilefeꞌmo uno nagiꞌnimo alu nofi vayaꞌaifenagi yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌaifenagi Isaleli vayaꞌaifenagi huno aeno hakalo huno hapa paisiyafeꞌmo lekana paiꞌna ateꞌnovanagi afaꞌa uvo.
15 Mas o Senhor disse a Ananias: "Vá! Este homem é meu instrumento escolhido para levar o meu nome perante os gentios e seus reis, e perante o povo de Israel.
16 Nagiꞌnilefeꞌmo agafu kisiya kavaꞌmo aliꞌna ave lisugeno aliꞌyaꞌnimo aligiye, huno ha paiꞌniye.
16 Mostrarei a ele o quanto deve sofrer pelo meu nome".
17 Ha paiꞌnigeno Ananaiyasiꞌa uno ani nopiꞌmo faleno haino Solo agufaleꞌmo ayaꞌmo maleꞌnenoꞌaeꞌmo, Solo konagaꞌnimogae, huno, Ala kava neꞌmo Yesuꞌa kategamo neꞌanageno kaulagaleꞌmo afole aiꞌnigeka ageꞌnana vekamoꞌmo nagaemo alino nateꞌnigeꞌna eꞌnove. Nagaemo kaulagamo aliꞌna ayakeꞌna katesugeno Goti Aunemeꞌamoꞌmo kaipafiꞌmo havai tesiyafeꞌmo alino nateꞌnigeꞌna eꞌnove, huno ha nepaigenoꞌaeꞌmo
17 Então Ananias foi, entrou na casa, impôs as mãos sobre Saulo e disse: "Irmão Saulo, o Senhor Jesus, que lhe apareceu no caminho por onde você vinha, enviou-me para que você volte a ver e seja cheio do Espírito Santo".
18 malage huno mago noyame hainanigana agufa yaꞌmo aulagafatiꞌmo asagauno aiꞌnigenoꞌaeꞌmo aulagamo alagepa huno ageno ayakeꞌniye. Agaemo he tiꞌnigeno aniꞌmo faleno ateꞌniye.
18 Imediatamente, algo como escamas caiu dos olhos de Saulo e ele passou a ver novamente. Levantando-se, foi batizado
19 Aniꞌmo faleno ateꞌnigenoꞌaeꞌmo neꞌyaꞌmo neꞌnigeno alino lokiya vaino ateꞌniye.
19 e, depois de comer, recuperou as forças. Saulo passou vários dias com os discípulos em Damasco.
20 Soloꞌa Goti geꞌamo neꞌafiya vayaꞌeꞌmo Namasakasi taonifiꞌmo mago afinaꞌmo maiꞌniye. Malage huno Yu vayaꞌai mono noꞌale noꞌaleꞌmo uneno huno Kalaisifeꞌmo, Ani vekamo Goti mafaꞌneꞌamo maiꞌniye, huno aeno hakalo huno hapa paiꞌniye.
20 Logo começou a pregar nas sinagogas que Jesus é o Filho de Deus.
21 Muki vayaꞌmogimo ani gemo afiꞌa hapau aiteꞌapaeꞌmo, Ani vekamoꞌmo Kalaisi agilefeꞌmo nunumuꞌmo nehaya vayaꞌmo Yulusalemu taonifiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmo apamagiꞌniye. Hogoteno apamagitenoꞌaeꞌmo hemenimo kalavusi huno apateteno mono huꞌa neꞌapataya vayaꞌaiteꞌmo yagaiꞌa neꞌapataya vayaꞌaitegamo apavalelinuno apamisiyafeꞌmo manileꞌmo eꞌniya vekamae, huꞌa huꞌnae.
21 Todos os que o ouviam ficavam perplexos e perguntavam: "Não é ele o homem que procurava destruir em Jerusalém aqueles que invocam este nome? E não veio para cá justamente para levá-los presos aos chefes dos sacerdotes? "
22 Soloꞌa magoꞌe magoꞌe huno lokiya gefatiꞌmo huno aeno hakalo huno hapa painoꞌaeꞌmo, Yesuꞌa Kalaisi neꞌmo maiꞌniye, huno alino apave liꞌniye. Alagepa huno alino apave liꞌniyaꞌmofeꞌmo Namasakasi taonifiꞌmo maiꞌnaya Yu vayaꞌmogimo geꞌaleꞌmo afaꞌa aeꞌa atagaina huꞌa osuꞌnae.
22 Todavia, Saulo se fortalecia cada vez mais e confundia os judeus que viviam em Damasco, demonstrando que Jesus é o Cristo.
23 Yatala afinaꞌmo utegeꞌapaeꞌmo Yu vayaꞌmo aliꞌa anupa huꞌa maiꞌneꞌapaeꞌmo, Solona haegaune, huꞌa huꞌnayaꞌmonanafa
23 Decorridos muitos dias, os judeus decidiram de comum acordo matá-lo,
24 Soloꞌa ani gemo ago afiꞌniye. Apakaemo Soloꞌmo haesayafeꞌmo felugaꞌe haniꞌilagaꞌeꞌmo ani taonifiꞌmo muki lafi kipaꞌaleꞌmo yagaiꞌa maiꞌnae.
24 mas Saulo ficou sabendo do plano deles. Dia e noite eles vigiavam as portas da cidade a fim de matá-lo.
25 Yagaiꞌa maiꞌnayaꞌmonanafa Kalaisi geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi haniꞌilagamo avaleli uꞌa yafa kegiꞌyaleꞌmo haiꞌa ateꞌneꞌa hona yuvapagana yapiꞌmo aliꞌa ateꞌneꞌa nofi aeteꞌa aliꞌneꞌa atalageno Soloꞌa lamino kegiꞌya malaga mopafiꞌmo asagauno aiteno uꞌniye.
25 Mas os seus discípulos o levaram de noite e o fizeram descer num cesto, através de uma abertura na muralha.
26 Soloꞌa Yulusalemu taonifiꞌmo Yesu geꞌamo neꞌafiya vayaꞌeꞌmo magokepi aliꞌa anupa huꞌa maisayafeꞌmo eꞌniyaꞌmonanafa agaefeꞌmo Kalaisi geꞌamo noꞌafiya vekamo maiꞌniye, huꞌa apakesa afiꞌnayaꞌmofeꞌmo agaefeꞌmo koliꞌamo huꞌnae.
26 Quando chegou a Jerusalém, tentou reunir-se aos discípulos, mas todos estavam com medo dele, não acreditando que fosse realmente um discípulo.
27 Koli nehagenoꞌaeꞌmo Manamasiꞌa eno ha maeno apa vayaꞌaitegamo avalelino uꞌniye. Manamasiꞌa apa vayaꞌaifeꞌmo, Soloꞌa kategamo neꞌunoꞌaeꞌmo Ala kava neꞌmo ageꞌnigeno Ala kava neꞌmoꞌa ha paiꞌniye Inagi Soloꞌa uno Yesu agiꞌalefeꞌmo Namasakasi kotegamo lokiya himamuꞌaletiꞌmo aeno hakalo huno hapa paiꞌniye, huno hapa paiꞌniye.
27 Então Barnabé o levou aos apóstolos e lhes contou como, no caminho, Saulo vira o Senhor, que lhe falara, e como em Damasco ele havia pregado corajosamente em nome de Jesus.
28 Hapa paiꞌnigenoꞌaeꞌmo Soloꞌa apakaeꞌeꞌmo magokepi lokaeno maiꞌneno muki Yulusalemu haopalega apakaeꞌeꞌmo magokepi lokaelino uneno huno maiꞌniye.
28 Assim, Saulo ficou com eles, e andava com liberdade em Jerusalém, pregando corajosamente em nome do Senhor.
29 Soloꞌa koli osuno lokiya gemo huno Ala kava neꞌmo Yesu agiꞌalefeꞌmo aeno hakalo huno hapa paiꞌniye. Galiki apakemo neꞌaiya Yu vayaꞌeꞌmo ge huge afige huꞌa maiꞌneꞌa hapa paiꞌnigeꞌapaeꞌmo haesayafeꞌmo huꞌnae.
29 Falava e discutia com os judeus de fala grega, mas estes tentavam matá-lo.
30 Konagaꞌamogi ani gemo afiteꞌapaeꞌmo Sisaliya kotega avaleli uꞌa Tasasi kotegamo aliꞌa ateꞌnageno uꞌniye.
30 Sabendo disso, os irmãos o levaram para Cesaréia e o enviaram para Tarso.
31 Ani afinaꞌmo Goti mafaꞌneꞌamo aliꞌa anupa huꞌa maiꞌnaya vayaꞌmo Yutiya kotegagi Galeliya kotegagi Samaliya kotegagi huꞌa maiꞌnaya siosi vayaꞌmogimo apaipamoꞌmo falu huꞌnigeꞌa apayamufa huꞌa maiꞌnae. Gotifeꞌmo koli huꞌa maiꞌnagenoꞌaeꞌmo Goti Aunemeꞌamoꞌmo alagepa huno hapa maeꞌnigeꞌa alagepa huꞌa maiꞌnageꞌapaeꞌmo magoꞌe magoꞌe vayaꞌmo Goti mafaꞌneꞌamo hamaleꞌnae.
31 A igreja passava por um período de paz em toda a Judéia, Galiléia e Samaria. Ela se edificava e, encorajada pelo Espírito Santo, crescia em número, vivendo no temor do Senhor.
32 Pitaꞌa muki aupilaga umenitata nehunoꞌaeꞌmo Lita kotega maiꞌnaya Goti mafaꞌneꞌaitegamo uꞌniye.
32 Viajando por toda parte, Pedro foi visitar os santos que viviam em Lida.
33 Lita kotega maiꞌnenoꞌaeꞌmo ageyana mago vekamo agiꞌamo Iniyasiꞌa eitiꞌa kafugamo kanage kanaga osuno muki afinaꞌmo neꞌmaiya vekamo hipaꞌaleꞌmo havaeno maiꞌnigeno ageꞌniye.
33 Ali encontrou um paralítico chamado Enéias, que estava acamado fazia oito anos.
34 Agetenoꞌaeꞌmo Iniyasiyo, huno, Yesu Kalaisiꞌa alino alagepa huno kateꞌnigi he tika yakaikonakamo alika alagepa huka yakaiyo, huno ha paiꞌnigeno malage huno he tiꞌniye.
34 Disse-lhe Pedro: "Enéias, Jesus Cristo vai curá-lo! Levante-se e arrume a sua cama". Ele se levantou imediatamente.
35 Muki Lita kotega maiꞌnaya vayaꞌe Saloni kotega maiꞌnaya vayaꞌmogiꞌeꞌmo agaemo ageteꞌapaeꞌmo apaipamo aliꞌa afe leteꞌa Ala kava netegamo uꞌnae.
35 Todos os que viviam em Lida e Sarona o viram e se converteram ao Senhor.
36 Mago a kanomo agiꞌamo Tamaitaꞌa Yopa taonifiꞌmo maiꞌneno Goti geꞌamo neꞌafiya a kanomo maiꞌniye. Galiki gefatiꞌmo Nokasiꞌae huꞌa agi aeꞌnae. Muki afinaꞌmo alagepa kavaꞌageꞌmo huno kagemi yaꞌapimo ohaneꞌniya vayaꞌmo hapa maeno apamige apamige huno maiꞌniya a kanoe.
36 Em Jope havia uma discípula chamada Tabita, que em grego é Dorcas, que se dedicava a praticar boas obras e dar esmolas.
37 Pitaꞌa Lita taonifiꞌmo maiꞌnigenoꞌaeꞌmo ani a kanomo kaita hauꞌnigeno ago faliꞌniye. Faliꞌnigeꞌa agufaꞌamo sese hutaleꞌa anaga aeno anagi maleꞌniya nopiꞌmo maleꞌnae.
37 Naqueles dias ela ficou doente e morreu, e seu corpo foi lavado e colocado num quarto do andar superior.
38 Yopa taonimo Lita taoni haopaleꞌmo haneꞌniyaꞌmofeꞌmo Pitaꞌa Lita taonifiꞌmo maiꞌniye, huꞌa huꞌnaya gemo Yopa taonifiꞌmo mago vayaꞌmo geꞌamo neꞌafiya vayaꞌmogi ani gemo afiteꞌapaeꞌmo lole vekalaꞌmo aliꞌa anateꞌnageꞌana uꞌana Pitafeꞌmo, Malage huka lagaetegamo eno, huꞌana ha paiꞌnaꞌae.
38 Lida ficava perto de Jope, e quando os discípulos ouviram falar que Pedro estava em Lida, mandaram-lhe dois homens dizer-lhe: "Não se demore em vir até nós".
39 Pitaꞌa ani gemo afitenoꞌaeꞌmo anakaeꞌeꞌmo uno avaꞌyi huꞌnigeꞌapaeꞌmo avaleliꞌuꞌa anaga aeno anagi maleꞌniya nopiꞌmo haiꞌnae. Muki kogu aꞌne anagaꞌmogimo eꞌa Pita haopaleꞌmo lokaeꞌa maiꞌneꞌa aviꞌyaꞌmo nehuꞌapaeꞌmo Nokasiꞌa apakaeꞌeꞌmo magokepi lokaeno maiꞌniya afinaꞌmo alo huꞌniya siotiꞌe kukenaꞌeꞌmo aliꞌa ave liꞌnae.
39 Pedro foi com eles e, quando chegou, foi levado para o quarto do andar superior. Todas as viúvas o rodearam, chorando e mostrando-lhe os vestidos e outras roupas que Dorcas tinha feito quando ainda estava com elas.
40 Ave liꞌnagenoꞌaeꞌmo Pitaꞌa, kumatega lamiyo, huno hapa paiꞌnigeꞌa lamiꞌnageno aleꞌya faino maiꞌneno nunumuꞌmo huteno aino afe leno kefaꞌaleꞌmo ageꞌnenoꞌaeꞌmo, Tamaitao, huno, he tiyo, huno nehigenoꞌaeꞌmo aulagamo ageno ayakeno Pitaꞌmo agetenoꞌaeꞌmo he tino fai maiꞌniye.
40 Pedro mandou que todos saíssem do quarto; depois, ajoelhou-se e orou. Voltando-se para a mulher morta, disse: "Tabita, levante-se". Ela abriu os olhos e, vendo Pedro, sentou-se.
41 Pitaꞌa ayateꞌmo alino he tino ateꞌnigeno he tiꞌniye. Pitaꞌa apaote vayaꞌe kogu aꞌne anagaꞌaefeꞌmo ge huꞌnigeꞌa hai eꞌa maiꞌnagenoꞌaeꞌmo Pitaꞌa alino apaveliꞌnigeꞌa ageꞌnayana afaꞌa maiꞌnigeꞌa ageꞌnae.
41 Tomando-a pela mão, ajudou-a a pôr-se de pé. Então, chamando os santos e as viúvas, apresentou-a viva.
42 Ani kavafeꞌmo ava gemo muki Yopa haopalegamo aino atagu faenuneno huꞌnigeꞌapaeꞌmo asole vayaꞌmogi Ala kava nefeꞌmo apakesa afiꞌa fatago huꞌnae.
42 Este fato se tornou conhecido em toda a cidade de Jope, e muitos creram no Senhor.
43 Pitaꞌa yatala afinaꞌmo Yopa taonifiꞌmo mago vekamoꞌa afu agufaletiꞌmo alu ya alu yaꞌmo alo hisayafeꞌmo heno kalo paeno alino api aino neꞌateya vekamo agiꞌamo Saimoni nopiꞌmo havaeno maiꞌniye.
43 Pedro ficou em Jope durante algum tempo, com um curtidor de couro chamado Simão.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.