Atos 27

Saufa Kotalake Gemae (KYG) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Itali kotegamo sipifiꞌmo apavaleliꞌa ugae, huꞌa huteꞌa Poloꞌe mago kalavusi huꞌa apateꞌnaya vayaꞌeꞌmo apavaleliꞌuꞌa mago ati vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekamo agiꞌamo Yuliyasifeꞌmo, yagaika apato, huꞌa ha paiꞌnae. Yuliyasiꞌa hogote vekamo Sisa ati vayapati vekamo maiꞌniye.
1 Quando chegou a hora, zarpamos para a Itália. Paulo e muitos outros prisioneiros foram colocados sob a guarda de um oficial romano chamado Júlio, capitão do Regimento Imperial.
2 Atalamitiya kotega sipimo eno haneꞌnigeꞌa Esiya kotegamo muki sipiꞌamo uꞌa avaꞌyi nehaya taonifiꞌmo ugefeꞌmo nehagetaeꞌmo ani sipifiꞌmo haita maiꞌneta mopamo ataleta anipiꞌmo uꞌnone. Alitakasiꞌmo Tesalonaika taonifiꞌmo Masetoniya kotega vekamo lagaeꞌeꞌmo magokepi lokaeno maiꞌnigeta uꞌnone.
2 Aristarco, um macedônio de Tessalônica, nos acompanhou. Partimos num navio que tinha vindo do porto de Adramítio, no litoral noroeste da província da Ásia. Estavam previstas diversas paradas em portos ao longo da costa.
3 Egamo Saitoni taonifiꞌmo uta avaꞌyi huteta Yuliyasiꞌa Polofeꞌmo, kagaemo kao vayaꞌmo afaꞌa uka apakegane. Mago kaha maesiya yaꞌmo kamisageka afaꞌa aligane, huno ha paiꞌnigeno Poloꞌa mopafiꞌmo lamiꞌniye.
3 No dia seguinte, quando ancoramos em Sidom, Júlio demonstrou bondade a Paulo permitindo-lhe que desembarcasse para visitar amigos e receber ajuda material deles.
4 Lagaemo ani taonifatiꞌmo ataleta neꞌunagenoꞌaeꞌmo visuna kategatiꞌmo lusi kava huno yasimo alinineno aeno agoꞌya faiꞌnigeta Saipalasi ani agoꞌnanenamoꞌa aino hau vaiꞌniya kateꞌmo uꞌnone.
4 Quando partimos de lá, fomos costeando a ilha de Chipre, devido aos ventos contrários que tornavam difícil manter o rumo.
5 Uta Silisiya haopalega aniꞌmo lakaeteta Pamifiliya haopalega aniꞌmo lakaeta Maila taonifiꞌmo Lisiya kotega taonifiꞌmo uta avaꞌyi huꞌnone.
5 Prosseguindo por mar aberto, passamos pelo litoral da Cilícia e da Panfília, chegando a Mirra, na província de Lícia.
6 Ani taonifiꞌmo mago sipimo Alekasaniya kotega sipimo Itali kotega visiya sipimo haneꞌnigeno ati vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekamoꞌa agetenoꞌaeꞌmo lavalelino haino sipifiꞌmo lateꞌniye.
6 Ali, o oficial no comando encontrou um navio egípcio de Alexandria que estava de partida para a Itália e nos fez embarcar.
7 — ausente —
7 Navegamos vagarosamente por vários dias e, depois de muita dificuldade, nos aproximamos de Cnido. Por causa dos ventos contrários, atravessamos para Creta, acompanhando o litoral menos exposto da ilha, defronte ao cabo de Salmona.
8 — ausente —
8 Costeamos a ilha com grande esforço, até que chegamos a Bons Portos, perto da cidade de Laseia.
9 Yatala afinaꞌmo maite maite hulita neꞌunageno Yu vayaꞌai hopa afinaꞌmo neꞌyaꞌmo mosiꞌa neꞌmaiya afinaꞌmo ago hano huꞌnigeno lusi kava huno yasimo neꞌaliya afinaꞌmo aniꞌmo lakaesayafeꞌmo hosu afinaꞌmo afole aiꞌniye. Afole aiꞌniyaꞌmofeꞌmo Poloꞌa hapa maesiyafeꞌmo,
9 Havíamos perdido muito tempo. As condições climáticas estavam se tornando perigosas para a navegação, pois se aproximava o fim do outono, e Paulo tratou dessa questão com os oficiais do navio.
10 Veguseyo, huno, Ani kotegamo hemenimo ataleta visunana lusi kava huta hanageke yaꞌmo aligune. Sipifiꞌmo haneꞌniya kagemi yaꞌmo alino hosuge sipimo alino hosuge hisigeta vayaꞌeꞌmo faligune, huno hapa paiꞌniyaꞌmonanafa
10 Disse ele: “Senhores, se prosseguirmos, vejo que teremos problemas adiante. Haverá grande prejuízo para o navio e para a carga, e perigo para nossa vida”.
11 ati vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekamoꞌa Poloꞌa huꞌniya gemo oꞌafino sipileꞌmo neꞌaliya vekaꞌe sipi aepa vekamoꞌeꞌmo huꞌnaꞌa gegeꞌmo afiꞌniye.
11 Mas o oficial encarregado dos prisioneiros deu mais ouvidos ao capitão e ao proprietário do navio que a Paulo.
12 Lusi kava huno yasimo neꞌaliya afinaꞌmo afole aiꞌniyaꞌmofeꞌmo sipi maleꞌnaya yategamo alino hosuꞌniye. Asole vayaꞌmo sipifiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmogi huꞌapaeꞌmo, yasimo neꞌaliya afinaꞌmogeta manileꞌmo ataleta lakaetuta Finikisi taonifiꞌmo uta avaꞌyi hisunafeꞌmo amalageka huta agegesune, huꞌa huꞌnae. Finikisi taonimoꞌmo alopa agiꞌamo Kiliti kotegamo yasi neꞌaliya afinaꞌmo sipimo aliniꞌa oꞌuꞌa afaꞌa ataleꞌa neꞌmaiya kotegamo haneꞌniye.
12 E, uma vez que Bons Portos era uma enseada aberta, um péssimo lugar para passar o inverno, a maioria da tripulação desejava ir a Fenice, que ficava mais adiante na costa de Creta, e passar o inverno ali. Fenice era um bom porto, com abertura apenas para o sudoeste e o noroeste.
13 Mago yasimo lakamelegatiꞌmo vase vase huno alinino neꞌegeꞌapaeꞌmo, Hemenimo kanalenageta ge huꞌnona kavaꞌmo afaꞌa hugune, huꞌa apakesa afiteꞌa sipimo aeꞌa neꞌatafaya yate nofiꞌmo aliꞌa vayu huꞌa sipifiꞌmo maleꞌnageta Kiliti ani agoꞌnanenamo agiꞌnaleꞌmo uꞌnone.
13 Quando um vento leve começou a soprar do sul, os marinheiros pensaram que conseguiriam chegar lá a salvo. Por isso, levantaram âncora e foram costeando Creta.
14 Uꞌnonaꞌmonanafa aise afinaꞌmo utegeno lusi kava huno yasimo ani agoꞌnanena kotegatiꞌmo alinineno sipimo alino agoꞌya faiꞌnigeno sipimoꞌa yasimo alinineꞌniya kategamo afaꞌa oꞌuꞌniye.
14 Mas o tempo mudou de repente, e um vento com força de furacão, chamado Nordeste, soprou sobre a ilha e nos empurrou para o mar aberto.
15 Afaꞌa oꞌuꞌniyaꞌmofeꞌmo ataleta yasimo alinino neꞌviya kategamo uꞌnone.
15 Como os marinheiros não conseguiam manobrar o navio para ficar de frente para o vento, desistiram e deixaram que fosse levado pela tempestade.
16 Mago aise ani agoꞌnanenamo agiꞌamo Koꞌnagayaga ani agoꞌnanenamoꞌa aino hau vaiꞌniya kateꞌmo neꞌutaeꞌmo aise sipimo aeta vayu huꞌnona sipimo lokiya kavaꞌmo huta nofiteꞌmo alita vayu huta alita asagauta alopa sipifiꞌmo nofi kita ateꞌnonageno kanage osuno afaꞌa haneꞌniye.
16 Navegamos pelo lado menos exposto de uma pequena ilha chamada Cauda, onde, com muito custo, conseguimos içar para bordo o barco salva-vidas que viajava rebocado.
17 Vayaꞌmogimo sipimo aino oꞌatagisiyafeꞌmo alopa nofiꞌmo aliꞌa anipatiꞌmo faiꞌa faleꞌa aliꞌa vayu huꞌa sipimo akamelegamo kiꞌa ateꞌnae. Ani vayaꞌmogimo, Fiku yanageno sipimo ani kahaepafiꞌmo alino agoꞌya failino ugiye, huꞌa huteꞌa lavolavo selimo aliꞌa atalageno emineꞌnigeno yasimoꞌa sipimo alino agoꞌya failino uꞌniye.
17 Então os marinheiros amarraram cordas em volta do casco do navio para reforçá-lo. Temiam ser arrastados para os bancos de areia de Sirte, diante do litoral africano, por isso baixaram a âncora flutuante para desacelerar o navio e deixaram que fosse levado pelo vento.
18 Lusi kava huno yasimo alige alige huno maiꞌniyaꞌmofeꞌmo egamo mago kagemi yakoꞌmo aliꞌa anipiꞌmo yaga auꞌa atalageno asagauno aiꞌniye.
18 No dia seguinte, como ventos com força de vendaval continuavam a castigar o navio, a tripulação começou a lançar a carga ao mar.
19 Olagaꞌamo muki sipifi haneꞌniya yakoꞌamo seli nofiꞌe yosaꞌeꞌmo aliꞌa anipiꞌmo yaga auꞌa atalageno asagauno aiꞌniye.
19 No terceiro dia, removeram até mesmo parte do equipamento do navio e o jogaram fora.
20 Yatala afinaꞌmo yegemo oꞌagege kanefiꞌmo oꞌagege huta maiꞌnonagenoꞌaeꞌmo lusi kava huno yasimo alige alige huno maiꞌniye. Neꞌaligeta lagesa afitaeꞌmo falisunagenoꞌaeꞌmo laugosamo alagi lageso hugiye, huta lagesa afiꞌnone.
20 A tempestade terrível prosseguiu por muitos dias, escondendo o sol e as estrelas, até que perdemos todas as esperanças.
21 Yatala afinaꞌmo neꞌyaꞌmo oꞌneꞌa mosiꞌa maiꞌneꞌapaeꞌmo Poloꞌa vayaꞌai folagapiꞌmo he tinoꞌaeꞌmo, Veguseyo, huno, Geꞌnimo afitetapa Kiliti kotegamo alita oꞌataleꞌnonesinana mani agufa hanageke kavaꞌmo afole oꞌaisigeno muki yaꞌmo afaꞌa lageso osiyesine.
21 Fazia tempo que ninguém comia. Por fim, Paulo reuniu a tripulação e disse: “Os senhores deveriam ter me dado ouvidos no princípio e não ter deixado Bons Portos. Teriam evitado todo este prejuízo e esta perda.
22 Inagi koli osutapa lapaipamo lokiya vaitapa ateyo. Magoke vekamo alagi lageso osugifa sipiꞌagekeꞌmo lageso hugiye.
22 Mas tenham bom ânimo! O navio afundará, mas nenhum de vocês perderá a vida.
23 Nagaemo Goti vekamo maiꞌneꞌna aliꞌyaꞌamo neꞌaluva vekamo maiꞌnogeno enisole vekaꞌamo alino ateꞌnigeno nagaetegamo emineꞌniye.
23 Pois, ontem à noite, um anjo do Deus a quem pertenço e sirvo se pôs ao meu lado
24 Agaemo, Polo, huno, Koli osuvo. Uka hogote ala vekamo Sisa aulagaleꞌmo he tika maigane. Gotiꞌa sipifiꞌmo maiꞌnaya vayaꞌmo apavaleno kamiꞌniye, huno naha paiꞌniyaꞌmofeꞌmo
24 e disse: ‘Não tenha medo, Paulo! É preciso que você compareça diante de César. E Deus, em sua bondade, concedeu proteção a todos que navegam com você’.
25 koli osutapa lapaipafiꞌmo alitapa lokiya vaitapa ateyo. Goti geꞌaeꞌmo nagesa afiꞌna fatago nehuvanageno naha paiꞌniya gemo afole aigiye.
25 Portanto, tenham bom ânimo! Creio em Deus; tudo ocorrerá exatamente como ele disse.
26 Afole aigiyaꞌmonanafa yasimoꞌa sipimo alininuno ani agoꞌnanena agiꞌnaleꞌmo yaga auno lategaiye, huno hapa paiꞌniye.
26 É necessário, porém, que sejamos impulsionados para uma ilha”.
27 Yasimo aepa faino aliꞌniya afinaꞌmo lole salemo ago utegeno Etiliya aniteꞌmo yasimo alinino uneno nehigeꞌapaeꞌmo haniꞌilaga folaguꞌmo sipifiꞌmo aliꞌya neꞌaliya vayaꞌmogi huꞌapaeꞌmo, Ani agiꞌnaleꞌmo uno hogo nehiye, huꞌa huteꞌa
27 Por volta da meia-noite, na décima quarta noite de tempestade, enquanto éramos levados de um lado para o outro no mar Adriático, os marinheiros perceberam que estávamos perto de terra firme.
28 mago kana huꞌniya yaꞌmo aliꞌa nofi aeteꞌa anipiꞌmo yaga auꞌa atalageno lamino avoꞌmo kae maleꞌnaya yaꞌmo yatalaꞌamo tuveti mita agufa yatala yaꞌmo haneꞌniye. Sipimo hogo kateꞌmo uꞌnigeꞌa halate anipiꞌmo aliꞌa yaga auꞌa atalageno fifitini agufa yatala yaꞌmo haneꞌniye.
28 Lançaram a sonda e verificaram que a água tinha 37 metros de profundidade. Um pouco depois, lançaram a sonda novamente e encontraram apenas 27 metros.
29 Apakaemo, yafaꞌmoꞌa sipimo aeno agoꞌya faigiye, huꞌa huteꞌa sipimo aeꞌa neꞌatafaya yaꞌmo loleꞌe loleꞌe yaꞌmo sipi akamelagatiꞌmo aliꞌa atalageno anipiꞌmo asagauno aiteno aeno hanino alagi huteno sipimo aeno atafauꞌniye. Malage huno kotisiyafeꞌmo nunumuꞌmo huꞌnae.
29 Temiam que, se continuássemos assim, seríamos atirados contra as rochas na praia. Por isso, lançaram quatro âncoras da parte de trás do navio e ansiavam para que o dia chegasse logo.
30 Sipifiꞌmo aliꞌyaꞌmo neꞌaliya vayaꞌmo sipimo ago ataleꞌa visayafeꞌmo aise sipimo nofi aeteꞌa aliꞌa ataleꞌnageno anipiꞌmo lamiꞌniye. Lagaemo, sipimo aeꞌa neꞌatafaya yaꞌmo agoꞌyafatiꞌmo aliꞌa atalegae, huta lagesamo afisunafeꞌmo huꞌa lami malesayafeꞌmo huꞌnae.
30 Dando a entender que iriam lançar as âncoras da parte da frente, os marinheiros baixaram o barco salva-vidas, na tentativa de abandonar o navio.
31 Inagi Poloꞌa ati vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekaeꞌmo, Sipifiꞌmo aliꞌya neꞌaliya vayaꞌmo sipimo ataleꞌa visagetapaeꞌmo faitapa kasalo opaegae, huno ha paiꞌnigeꞌapaeꞌmo
31 Paulo, então, disse ao oficial no comando e aos soldados: “Se os marinheiros não permanecerem a bordo, vocês não conseguirão se salvar”.
32 ati vayaꞌmogi aise sipileꞌmo nofi kiꞌa atafau maleꞌnaya nofiꞌmo heꞌa hatagautalageno uꞌniye.
32 Então os soldados cortaram as cordas do barco salva-vidas e o deixaram à deriva.
33 Ko aligefeꞌmo huꞌnigenoꞌaeꞌmo Poloꞌa, Lapao ke hove, huno, Neꞌyaꞌmo afaꞌa neyo lole salemo neꞌyaꞌmo oꞌnetapa mositapa maiꞌnae.
33 Enquanto amanhecia, Paulo insistiu que todos comessem. “De tão preocupados, vocês não se alimentam há duas semanas”, disse ele.
34 Maiꞌnayaꞌmofeꞌmo lokiya gemo huꞌna lapa nepauve. Afaꞌa maisayafeꞌmo neꞌyaꞌmo neyo. Magoke lapayokaꞌmo aino lupaeno lageso osisiyana alagi afaꞌa maigae, huno hapa paiteno
34 “Por favor, comam alguma coisa agora, para seu próprio bem. Pois nem um fio de cabelo de sua cabeça se perderá.”
35 muki vayaꞌai apaulagaleꞌmo peleti mayamo aliꞌneno Gotifeꞌmo hao ke heno nunumuꞌmo huteno alino akaya heno aepa faino neꞌniye.
35 Em seguida, tomou um pão, deu graças a Deus na presença de todos, partiu-o em pedaços e comeu.
36 Neꞌnigeꞌapaeꞌmo apaipamoꞌmo kanale huꞌa ateteꞌapaeꞌmo mukiꞌamogimo neꞌyaꞌmo aliꞌa neꞌnae.
36 Todos se animaram e começaram a comer.
37 Ani sipifiꞌmo maiꞌnona vayaꞌmo tu hataleti seveti sigisiꞌa vayaꞌmo maiꞌnone.
37 Havia um total de 276 pessoas a bordo.
38 Neꞌyaꞌmo neꞌa apamu huteꞌapaeꞌmo sipimoꞌmo kana osisiyafeꞌmo viti kuꞌmo aliꞌa anipiꞌmo yaga auꞌa ataleꞌnae.
38 Depois de se alimentar, a tripulação aliviou o peso do navio mais um pouco, atirando ao mar toda a carga de trigo.
39 Kotilamiyapiꞌmo sipifi aliꞌya neꞌaliya vayaꞌmogi mopamo oꞌageꞌnae. Agayana mago ani agoꞌnanenafiꞌmo ani kahaepamo haneꞌnigeꞌa ageteꞌapaeꞌmo, Sipimo alinituta ani kahaepaleꞌmo malesunafeꞌmo amalageka huta agegaune, huꞌa huꞌnae.
39 Ao amanhecer, não reconheceram a terra, mas viram uma enseada com uma praia e cogitaram se seria possível chegar ali e atracar o navio.
40 Sipimo aeꞌa neꞌatafaya nofiꞌmo heꞌa hatagauꞌa ataleteꞌa akamelega aiꞌa atagi neꞌnaya yosale nofiꞌmo hakalu heꞌa ataleꞌnae. Yasimoꞌmo ani agiꞌnalega kahaepaleꞌmo sipimo avalelino visiyafeꞌmo sipi agoꞌyafi selimo aliꞌa asagauꞌa nofi aeteꞌa maleꞌnae.
40 Então cortaram as âncoras e as deixaram no mar. Depois, afrouxaram as cordas que controlavam os lemes, levantaram a vela da frente e foram rumo à praia,
41 Maleꞌnagenoꞌaeꞌmo yasimoꞌmo sipimo avalelino ani agiꞌnaleꞌmo oꞌuꞌnifa anipiꞌmo mago yafa avemoꞌmo atafauno alagi huno maiꞌniye. Aniꞌmoꞌa sipimo akamelegamo aeno atava aige huꞌniye.
41 mas o navio foi apanhado entre duas correntezas contrárias e encalhou antes do esperado. A parte da frente se encravou e ficou imóvel, enquanto a parte de trás, atingida pela força das ondas, começou a se partir.
42 Ati vayaꞌmogimo vegemo huꞌapaeꞌmo, Kalavusifi maiꞌnaya vayaꞌmo mukiꞌamo apamagisunageꞌa faligae. Fiku yanageꞌa mago vayaꞌmo nagosa ailiꞌuꞌa apaune heꞌa ugae, huꞌa huꞌnayaꞌmonanafa
42 Os soldados queriam matar os prisioneiros para que não nadassem até a praia e depois fugissem.
43 ati vayaꞌaiteꞌmo yagaino neꞌapateya vekamoꞌa Polo agufamo alino katino atesiyafeꞌmo, haꞌao, huno hapa paitenoꞌaeꞌmo nagosa neꞌaiya vayaꞌaifeꞌmo, Anipiꞌmo asagautapa aiteta nagosa aime aime utapa ani agiꞌnaleꞌmo avaꞌyi hiyo, huno hapa paiteno
43 O oficial no comando, porém, desejava poupar a vida de Paulo e não permitiu que executassem seu plano. Ordenou aos que sabiam nadar que saltassem ao mar primeiro e fossem em direção a terra.
44 mago nagosa noꞌaiya vayaꞌaifeꞌmo, Latapa yosamo sipimo aeno atava aiꞌniya yosaleꞌmo maitetapa alinitapa viyo, huno laha paiꞌnigeta mukiꞌamogitamo ani agufa kavaꞌmo huta ani agiꞌnaleꞌmo alagepa hututa avaꞌyi huta hano huꞌnone.
44 Os outros se agarraram a tábuas ou pedaços do navio destruído. Assim, todos chegaram à praia em segurança.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.