Lucas 7
Godiha̱ Ta̱ Bolofe̱i̱ (KXW) vs AAI
1 Yesuha̱ o sasa̱i̱ kedia̱moko͡u ta̱ tobo͡u ma mei degeimo͡u, e̱ sa Kaperneamko͡u felei.
1 Jesu tur etei eo binan sabuw hinowar in sasawar ufunamaim na Capernaum tit.
2 Sa koko͡u be, ami hiye o taha̱ e̱ dabai degedi o ta do degemo͡u tolo ile hafe̱i̱ degei. Ami hiye o kaha̱ e̱ dabai degedi o koko͡u solo͡u do hiyedo degei.
2 Nati’imaim Roman baiyowayan orot ukwarin ana akirwairafin isan biyabow kwanekwan i sawow gagamin bai morobomih biwa’an.
3 E̱ Yesu dalayode tobolo͡u imo͡u dulomo͡u, e̱ Juda odo odo ilo kedia̱ tobo͡u mo͡u yai, Yesuha̱ haguaba, do o ke̱ bologua̱yede tobo͡u yadomo͡u.
3 Baise Jesu na nati’imaim titit ana tur nonowar ana maramaim, Jew hai orot gagamih iyunih hin Jesu biyan hitit ana akir wairafin baiyawasin isan Jesu hifefeyan.
4 Dia̱ ya, Yesuko͡u fologamo͡u, ta̱ nele̱do dege tobolo͡u i, ami hiye o ke̱me midiho̱ bolo̱no͡u milo͡u gadi o. Na̱ e̱ dogo͡u guyedei.
4 Basit Jew hai orot gagamih hina Jesu biyan hitit turobe’emaim hifefeyan hio, “Iti orot ana yababan i ekokok kwanekwan o baibais initin ana akir wairafin iniyawas.
5 Yobe, e̱ Juda o dimoko͡u solo͡u do degemo͡u, di egei moso̱ ko͡u tegei kaha̱ degemo͡u yode tobolo͡u i.
5 Anayabin ata sabuw isah i yabow, aki ai Kou’ay Bar wowab.”
6 Kegemo͡u, Yesu e̱ dia̱bo͡u de hagulugi, moso̱ ke̱ hafe̱i̱ degeimo͡u, ami hiye o kaha̱ e̱ mogo dia̱ tobo͡u mo͡u yolugi, Yesu aliko͡u hagumo͡u duguo tobolo͡u i, ei mogo e̱ ko͡u gue tobo͡u ma dogogu, Hiye O, na̱ hobo͡u dabai hiye degeda. A̱me o bolofe̱i̱ mei kaha̱, na̱ ma̱ moso̱ko͡u fele̱ saga̱i̱ mei.
6 Basit bairi hin, naatu hina bar hibiyubin auman, baiyowayan orot ana ofonah afa iyunih hin Jesu biyan hitit hio, “Regah aki ai of iti na’atube eo, Aisim inan a nababan, anayabin ayu men orot gagamu boro inan au bar inatit.
7 Kegei kaha̱ degemo͡u, a̱ge na̱moko͡u be ile mei. Na̱ mo͡u ta̱eno͡u tobo͡u ba, ma̱ dabai degedi o e̱ bolo̱ degele.
7 Na’atube ayu auman taiyuwu ai’itu ayu men orot gewasu boro anan nanamaim anatit, baise akokok turawat nao au akir wairafin boro nayawas.
8 A̱ tobolo͡u kaha̱ yobe ko͡u guei, a̱ne hiye o taha̱ hayedu dala. Ma̱ hayedune ami o ilo kele dalagua. A̱ ami o tako͡u na̱ iyedeimo͡u be, e̱ idi. Haba ami o tako͡u na̱ haguayedeimo͡u be, e̱ haguadi. A̱ ma̱ dabai degedi o tako͡u na̱ dabai degeyedeimo͡u be, e̱ dabai degedi.
8 Anayabin ayu auman baiyowayah orot isah, au fair ema’am, orot ta aniyun anao, ‘Ni’imaim kwen.’ I boro nan, naatu orot ta isan anao, ‘Iti’imaim kuna.’ I boro nan, naatu au akir wairafin orot ta isan anao, ‘Iti kusinaf.’ I boro nasinaf.”
9 Yesuha̱ o kaha̱ ta̱ ke̱ dulomo͡u, hiyedo fima̱ma, boholo͡u mo͡u, o sasa̱i̱ e̱ sesele haguasili kedia̱moko͡u tobou, a̱ ni̱moko͡u tobolo͡u kuhe̱. A̱ge Israel o olo͡u fe̱i̱ kedia̱me ami o ko͟͡umaha̱ damale̱yodei nele̱do ko͟͡u saga̱i̱ ko͡u gueibe ta duguli mei.
9 Jesu iti orot ana tur nonowar ifofofor men kafaita, naatu tatabir sabuw hi’ufunun bairi hinan iuwih eo, “Anababatun a tur ao’owen Israel wanawananamaim ama areremor, men kafa’imo orot ta ana baitumatum iti na’atube aitinimih.”
10 O ami o kaha̱ tobo͡u mo͡u yai kedia̱ boholo͡u ma̱ haguasie, moso̱ko͡u fele̱gamo͡u dugube, do o ke̱me ko͡u bolo̱ degei dugulo i.
10 Imaibo orot kob nayah himatabir maiye hin bar hititit, akir wairafin yawas ma’am hi’itin.
11 Habage, Yesuha̱ e̱ dabai degedi obo͡u, o sasa̱i̱ su̱do kedia̱bo͡u de sa Nainko͡u yai.
11 Nati ufunamaim sabuw rau’ay gagamin na’in, naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi hin bar merar wabin Nain imaim hitit.
12 Ile, sa kaha̱ kekai adi hafe̱i̱ degeimo͡u dugube, o ilo kedia̱ o tei ta hebele haguasieimo͡u dugu. O ke̱ tei kaha̱ e̱ adio͡u be kuei sasa̱i̱, e̱ dihi o dihi tano͡u fe̱i̱ ke̱ tolo i. Sa ke̱ tie o sasa̱i̱ su̱do sasa̱i̱ ke̱bo͡u de haguasieimo͡u dugu.
12 Jesu na bar merar ana fur awan titit auman, kwafur babin natun orot ta’imonamo morob, sabuw rau’ay gagamin na’in kwafur babin hibai hirerey auman natun hi’abar hititit bairi hitar.
13 Hiye O Yesuha̱ sasa̱i̱ ke̱ duguo, solo͡u do hiyedo degemo͡u tobou, na̱ hobo͡u gosodayedei.
13 Jesu nuw kwafur babin i’itin ana maramaim dogoron wanawanan yababan awankaratan naatu kwafur isan eo, “Babin men inarerey.”
14 E̱ teguo ile, botegei ke̱ kugumo͡u, o tei ke̱ hebema haguasili kedia̱ tafalaguamo͡u tobou, o gisiai, a̱ na̱moko͡u tobolo͡u kuhe̱, na̱ hagua̱.
14 Imaibo na sabuw biyah tit eof ir sum butubun, sabuw orot hi’abar hinan hinutanub hibat, Jesu orot murubin isan eo, “Orot boubun kumisirimih ayu ao!”
15 Kege tobo͡u mo͡u, o tei kaha̱ hagua̱ bilo to̱u̱mo͡u, dihi ke̱ e̱ adio͡u ko͡u boholo͡u ne̱i̱.
15 Orot murubin inu’in yawas misir mare ma tur eo. Jesu nawiy hairi hin hinah itin.
16 O sasa̱i̱ olo͡u fe̱i̱ kedia̱ ke̱ duguo kesigiemo͡u, Godiha̱ hu̱ hebele foguo tobolo͡u i, habage-degele-duguo-tobo͡u di-o ta ifi dimoko͡u tama̱ degeli kuhe̱. Godibe e̱ o sasa̱i̱ di dogo͡u gulamo͡u haguei kuhe̱yode tobolo͡u i.
16 Sabuw etei orot murubin yawas mimisir hi’itin hai bir ra’at baise God ana merar hiyi wabin hibora’ara’ah hio, “Dinab orot fairin anababatun wanawanatamaim tit! God ana sabuw baiyawasih isan na!”
17 Yesuha̱ ke̱ degei ta̱ uwo kaha̱ge sa Judia kileya ke̱bo͡u, haba sa sa hafe̱i̱ dege dalagua keleya ke̱bo͡u de olo͡u fe̱i̱ tefei.
17 Jesu iti sisinaf ana tur ra’at tafaram Judea wanawanan hima’am etei hinowar na’atube tafaram nati sisibinamaim hima’am auman hinowar.
18 Kegeimo͡u, Jonha̱ e̱ dabai degedi o kedia̱ Yesuha̱ degegadi ke̱ e̱moko͡u tobolo͡u i.
18 — ausente —
19 E̱moko͡u tobolo͡u imo͡u, e̱ o bolo̱u̱ kege haguisoumo͡u, haguasiei, dilie ileba Hiye Oko͡u ko͡u gue yodumabadomo͡u, na̱me de o hagualeyodele idi kaha̱ haguei? Haba you haguale dala?
19 — ausente —
20 O bolo̱u̱ ke̱dilie ya, Yesuko͡u fologa tobou, fafeleya degedi o Jonha̱ tobo͡u mo͡u ele na̱moko͡u ko͡u gue yodulamo͡u kuhe haguasili, na̱me de o hagualeyodele idi kaha̱ haguei? Haba you haguale dala?
20 Iti na’atube eo imaibo hina Jesu biyan hitit ana tur hi’owen hio, “Aki John Baptist o baibatiyimih iyafari ana, imih akokok inao ananowar, John o isa eo anonowar o iti ina, o aki boro orot ta isan anama anakaif.”
21 Dilie hagulu kelegeno͡u be, Yesuha̱ do o kagei kagei su̱do bologua̱i̱. Duo kasaga̱i̱ye tolo͡u ine duo kasaga̱i̱ igiseimo͡u bolo̱ degele i. Haba o diho̱ du degele i kedia̱ne bologuo̱u̱mo͡u baha i.
21 Nati ana veya’amaim Jesu sabuw maumurih na’in hai sawow yumatah ta ta, naatu demon kauh hiyen hima hibiwawa’anih etei biyawasih. Naatu sabuw moumurih na’in matah fim iwa’an matah higewasin hinuwanuw.
22 Kegeimo͡u, Yesuha̱ Jonha̱ dabai degedi o bolo̱u̱ ke̱diliemoko͡u tobou, nele boholo͡u ma̱ yaba, Jonko͡u a̱ degeimo͡u nele dulubo͡u, nele dugulubo͡u ko͟͡u tobo͡u mabeedei. Nele dugulube, a̱ o diho̱ du degei kedia̱ne bologuo̱u̱mo͡u bolo̱ dege masele imo͡u dugulu. O ibigidio tofigiei kedia̱ne tofo͡u tofo͡u youmo͡u, dobo doye tou o kedia̱ne bolo̱ degele imo͡u, kihiyo̱u̱ tefegai kedia̱ne ta̱ dulo imo͡u, tofigiei kedia̱ne hagua̱ gehe̱ degele imo͡u nele dugulo ili. Haba a̱ bi mei o kedia̱moko͡u ne ta̱ uwo bolofe̱i̱ ko͟͡u tobo͡u mo͡u nele dulo ili.
22 Imih Jesu John ana bai’ufununayah iyafutih eo, “Kwamatabir kwan abisa kwa’i’itah John ana tur kwa’owen. Sabuw matah fim higewasin tinuwanuw, ah kafikafirih higewasin hibat tereremor, kokom ani’anih biyah igewasin, tainih gugurih higewasin tur tenonowar, naatu sabuw morobone abiyawasih, tur gewasin i yababan sabuw isah abibinan.
23 O koyoha̱ a̱ duguoba damale̱yodema, fima̱i̱ tabo͡u mei debabe, o ke̱me hoho̱bo͡u yedei.
23 Sabuw iyab erekasiy auman ayu tibitutumu i boro men baigegewasin hinab!”
24 Kegeimo͡u, o bolo̱u̱ Jonha̱ tobo͡u mo͡u haguasiei ke̱dilie fogo͡u youmo͡u, Yesuha̱ o sasa̱i̱ kedia̱moko͡u Jonha̱ ko͡u degei saga̱i̱ ke̱no͡u ko͡u gue tobou, ni̱ hebe mei mihi̱no͡u sa koko͡u yaibe ke̱i̱ dugulamo͡u yalou? Ni̱ wiye hiye̱ ta tilemo͡u ima haguama deimo͡u ke̱ dugu yai?
24 Kob nayah himatabir John isan hinan ufut, Jesu tatabir sabuw rau’ay gagamin hina hima’am ibatiyih eo, “Arar yan John abisa sisinaf itinamih kwatit kwan? Kotar wadar bi’inuwas itinamih kwan?
25 Kegeli mei debabe, ni̱ o koyo dugu yalou? Ni̱ o ta yukuei bolo̱ bolo̱ ka̱i̱ ke̱ dugu yai? Kegeli mei. O yukuei sele hiyedoye mamo̱u̱ ke̱ ka̱ma similolo͡u idi oyeno͡u si hiye o kedia̱ moso̱du dalagua.
25 Abisa itinamih kwatit kwan? Orot sawar wairafin e’abur gewas ma’am itinamih kwan? En anayabin sabuw hai abur gewasin i bar gewasihimaim tema’am.
26 Ke̱no͡u si ni̱ koyo dugu yalou? Ni̱ habage-degele-duguo-tobo͡u di-o ta dugu yai? Damale̱do, a̱ ni̱moko͡u tobolo͡u kuhe̱, o kaha̱ge habage-degele-duguo-tobo͡u di-o olo͡u fe̱i̱ kedia̱me gabai.
26 Imih kwao anowar. Abisa itinamih kwan? Dinab orot? Turobe, baise a tur ana’owen, iti orot i dinab oro’orot etei tafahimaim.
27 O ke̱me Godiha̱ kuguoko͡u be ko͡u gue nala̱i̱ dala, ni̱ duma,
27 Anayabin John isan, God iti na’atube eo Buk Atamaninamaim hikirum,
28 A̱ ni̱moko͡u tobolo͡u kuhe̱, fafeleya degedi o Jon e̱ hagua fele̱i̱be, e̱ sa sibige̱ o olo͡u fe̱i̱ gabaiye, ke̱no͡u si Godiha̱ o sasa̱i̱ wolo͡u daladi sa koko͡u be, o hu̱ mei o taha̱ Jon gabai dala.
28 Jesu iban eo maiye, “‘Tur anababatun a tur ao’owen, baibin hitatoub wanawanahimaim, orot men yait ta John natabirimih. Baise orot ta God ana aiwobomaim taiyuwin bikafai i John natabir.”
29 Kegeimo͡u, o sasa̱i̱bo͡u, gamani sibidi sele kefele idi obo͡u kedia̱ Yesuha̱ ta̱ ke̱ tobolo͡u dulomo͡u, Godiha̱ midiho̱be do̱u̱doyode tobolo͡u i, dia̱me Jonha̱ ko͡u fafeleya degei kaha̱ degemo͡u.
29 Sabuw etei, kabay o’onayah auman tur hinonowar ana maramaim, hiorereb God ana ef i turobe mutufurin, anayabin iti sabuw etei’imak i John bapataito itih.
30 Ke̱no͡u si Farisi obo͡u, Mosesha̱ kuolo͡u yo dulo i obo͡u kedia̱ge midiho̱ bolofe̱i̱, Godiha̱ hegi ke̱me tobeko͡u mugulo i, dia̱me Jonha̱ fafeleya degeli mei kaha̱ degemo͡u.
30 Baise Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah God abisa sinafumih kokok i hikwahir men hisinaf naatu John ana bapataito hikwahir.
31 Yesuha̱ haba tobou, kegeimo͡u, ifi ko͡u bo͡u ge dalagua o sasa̱i̱ kedia̱me kadegei o? A̱ ta̱ makaibe midiho̱ dia̱ milolo͡u idi koko͡u ma̱ tobolo͡u kuhe̱.
31 “Imih sabuw iti boun tema’am hai itin boro abisa’amaim anayai anao? Hai itinin i mi’itube?
32 O kedia̱me sisigo̱ sa̱ degei. Yobe, sisigo̱ kedia̱me kefegudi sako͡u duwoguali, die mogo dia̱ haguisa idi,
32 Sabuw hai itinin i Kek gidigidih urababan tefafafow na’atube. Kek turih boro turahinah isah hio, ‘Aki tabin ana douduf arabirab baise kwa men kwabenabenamih. Naatu aki morob ana ew atatabor, baise kwa men kwarerereyamih.’
33 Ifi ko͡u bo͡u gebe o sasa̱i̱yene sisigo̱ kedia̱ degele idi ke̱no͡u tefele degele idi. Yobe, Jonha̱ hagua sieibe, o͡u bo͡u, tigi kolo hue̱i̱ gofo͟͡udobo͡u debe na̱diyo mei kaha̱, ni̱ge e̱me duo kasaga̱i̱ye touyode tobolo͡u idi.
33 John Baptist nan ana veya’amaim yohar bay, harew fokarih men eaa tomatom, naatu kwa kwao, ‘Iti orot i demon kaun hiyen!’
34 O Kedia̱ Dihi e̱ hagua sulube, nale̱bo͡u hue̱i̱bo͡u na̱di kaha̱, ni̱ ko͡u gue tobolo͡u idi, o ko͟͡ume nale̱ hiyedo na̱di. Haba tigi kolo hue̱i̱ gofo͟͡udo ke̱ne hiyedo na̱di. E̱ mogo dia̱me gamani sibidi sele kefele idi obo͡u, o midiho̱ kasaga̱i̱ milolo͡u idi obo͡u de.
34 Baise Orot Natun na bay harew eaa tomatom kwa kwao, ‘Iti orot i ana bay aa naatu ana harew tom kakafin, kabay o’onayah naatu sabuw bowabow kakafih sinafuyah hai begon!’
35 Kege tobolo͡u idiye, ke̱no͡u si o sasa̱i̱ Godiha̱ tewe ke̱ tolo͡u hehegiedibe, e̱ tewebe damale̱do dugulo idi.
35 Baise God ana ukwar rerekab i sabuw iyab hikok tebaib isah ebiturobe.”
36 Farisi o taha̱ Yesuko͡u tobou, na̱ hagua ma̱ moso̱ko͡u a̱bo͡u de nale̱ na̱mebeedemo͡u, Yesuha̱ o kaha̱ moso̱ko͡u ile folo duwoli, nale̱ nala̱mo͡u degei.
36 Pharisee orot ta wabin Simon Jesu ifefeyan na ana baremaim hairi bay aa isan, basit Jesu na orot ana bar run hairi hima bay hi’aa.
37 Sasa̱i̱ ta, e̱me midiho̱ kasaga̱i̱ milo͡u di sasa̱i̱, e̱ne sa kile tie. Yesube Farisi o kaha̱ moso̱ko͡u nale̱ nolu̱yode tobolo͡u imo͡u du. Dulomo͡u, e̱ botole igiye milou kodu ho̱bo͡u hue̱i̱ dou bolo̱do ke̱ tolo͡u haguei.
37 Babin ta bowabow kakafin wairafin nati bar meraramaim ma’am, Jesu Pharisee ana baremaim ma bay eaa ana tur nowar, basit re kibub wabin alabaster kabayamaim hikwak biya rarouw yamurin gewasin hisuwai batabat bai na
38 Fele̱, Yesuha̱ tobeya haguamo͡u, e̱ abogo͟͡u hafe̱i̱ dege gosolo tefelei. Gosoulugi, diho̱ hue̱i̱ kaha̱ Yesuha̱ abogo͟͡u tageto͡u fiyasigei. Fiyasigeimo͡u, sasa̱i̱ kaha̱ yo͟͡u e̱ widio towe sasado kaha̱ to̱guema nogo͡u gama, hue̱i̱ ho̱bo͡u bolo̱do ke̱ e̱ abogo͟͡u tageto͡u so͡u gu.
38 Jesu ufunane bat, anamaim rerey maturin re an hihuruf, naatu kwafure aribunamaim Jesu an sasam naatu an mamay. Imaibo raiy bai Jesu anamaim isuwai re.
39 Farisi o Yesu digu kaha̱ge sasa̱i̱ kaha̱ degeli ke̱ duguomo͡u, e̱ ko͡u gue fima̱i̱, o ko͟͡ume damale̱do habage-degele-duguo-tobo͡u di-o debabe, e̱ge sasa̱i̱ e̱moko͡u kugulu ko͟͡ume midiho̱ kasaga̱i̱ milo͡u di sasa̱i̱dade tawali.
39 Iti na’atube sisinaf Pharisee orot i’itin ana maramaim, nuhinamaim not eo, “Iti orot dinab mowan na’at iti babin ebubutubun boro taso’ob, naatu boro taso’ob iti babin i yait, anayabin iti babin i bowabow kakafin wairafin!”
40 Kegemo͡u, Yesuha̱ e̱moko͡u ko͡u gue tobou, Saimon, a̱ na̱moko͡u ta̱ ta tobo͡u lamo͡u. Tisa, ta̱ na̱ tobo͡u lamo͡u degeli ke̱me a̱moko͡u tobo͡u yedeimo͡u,
40 Naatu Jesu eo, “Simon, ayu tur ta anao inanowar.” “Bo i aisim bai’obaiyenayan. Kuo anowar.”
41 Yesuha̱ ta̱ makai ko͡u gue tobou, o bolo̱u̱ ta ya, selebo͡u o ta koko͡u fologa, sele heliofe̱i̱ mala̱ i. Tabe sele 100 kege mo̱u̱. Tabe sele 10 kege mo̱u̱.
41 Jesu eo, “Orot rou’ab hin orot ta kabay wairafin biyan kabay isan hifefeyan, basit orot 500 kina bai orot ta itin naatu 50 kina bai orot ta itin.
42 Dilie sele heliofe̱i̱ mo̱u̱ye, ke̱no͡u si sele olo͡u fe̱i̱ na̱i̱ mei degei. Na̱i̱ mei degele imo͡u, sele obo͡u kaha̱ diliemoko͡u tobou, nele ma̱ sele na̱i̱ ke̱me ta̱bo͡u mei, a̱ gebe meiyodiliyode tobou. Kegei kaha̱ degemo͡u, o koyoha̱no͡u si sele obo͡u koko͡u hoho̱ hiyedo degeiya?
42 Baise ana maramaim orot hairi aurih men karam boro orot kabay wairafin ana kabay wan hitay, imih orot kabay matuwan turan hairi’ika wabih bosairen. Imih orot menatan isan i ana yabow ra’at?”
43 Kegemo͡u, Saimonha̱ge ko͡u gue tobou, a̱ tawalibe, o sele 100 kege mo̱u̱ ke̱yodeimo͡u, Yesuha̱ tobou, ne̱ fima̱i̱be do̱u̱doyodei.
43 Simon Jesu iya’afut eo, “Anotanot orot nati kabay gagamin baibine.” Imaibo Jesu Simon iu, “Nati kuo i turobe.”
44 Kegemo͡u, Yesuha̱ boholo͡u, sasa̱i̱ koko͡u masemamo͡u, Saimonko͡u yodu, na̱ sasa̱i̱ ko͟͡u de dugulu? A̱ ne̱ moso̱ko͡u fele̱i̱mo͡u, na̱ hue̱i̱ do͡u ma, ma̱ abogo͟͡u bigili mei. Sasa̱i̱ ko͟͡umaha̱ e̱ diho̱ hue̱i̱yeno͡u ma̱ abogo͟͡u bigima, e̱ widio towe sasa kaha̱ to̱guei.
44 Imaibo Jesu tatabir babin isan Simon iu, “Iti babin i’itin? Ayu ana o a bar atit o men au sauwin isan harew iyai’imih, baise iti babin maturinamaim au sauw naatu aribunamaim au sasam.
45 A̱ ne̱ moso̱ko͡u fele̱i̱mo͡u be, na̱ a̱ ta nogo͡u li mei. Sasa̱i̱ ko͟͡umaha̱no͡u si a̱ fele̱i̱mo͡u ma̱ abogo͟͡uko͡u nogo͡u be kegeno͡u nogo͡u ga dala kuhe̱.
45 O men au merar iyi imamayu’umih, baise iti babin a bar aruruka busuruf au mamay men ihamiyimih.
46 Na̱ a̱moko͡u hoho̱ degema, ma̱ widileto͡u gusege hue̱i̱ ta so͡u guli mei, sasa̱i̱ ko͟͡umaha̱no͡u si ma̱ abogo͟͡u tageto͡u hue̱i̱ ho̱bo͡u bolo̱do ke̱ ko͡u so͡u gu.
46 O men olive iroro’onamaim aribu isuwei’imih, baise iti babin raiy yamurin gewasin au’umaim isuwai re.
47 Kegei degemo͡u, a̱ na̱moko͡u tobolo͡u kuhe̱, sasa̱i̱ ko͟͡umaha̱si a̱moko͡u hoho̱ hiyedo degeimo͡u dugulu. Kegei kaha̱, da duguo tawalebe, Godiha̱ e̱ midiho̱ kasaga̱i̱ milo͡u gadi ke̱me gebe mei yodeidade tawame. O ta, Godiha̱ e̱ midiho̱ kasaga̱i̱ huyadefe̱i̱ ke̱ gebe meiyodeibabe, o kaha̱ Godiko͡u hoho̱ huyadefe̱i̱no͡u degeleyode tobou.
47 Imih anababatun a tur ao’owen, iti babin ana bowabow kakafin maumurih na’in etei’imak anotanot tawiyen, anayabin ana yabow gagamin na’in ayu itu. Baise orot yait ana bowabow kakafin kikimin anotanotawiyen i ana yabow kikimin.”
48 Yesuha̱ sasa̱i̱ koko͡u tobou, a̱ ne̱ midiho̱ kasaga̱i̱ milo͡u gadi ke̱me gebe meiyodiliyode tobou.
48 Imaibo Jesu babin isan eo, “A bowabow kakafih etei i anotanotawiyen.”
49 Kege tobo͡u mo͡u, o e̱bo͡u de duwogua kedia̱ dio͟͡uno͡u tugulo tobolo͡u i, o ko͟͡ume koyo? Midiho̱ kasaga̱i̱ milo͡u di ke̱me kageimo͡u gebe meiyodeiya?
49 Sabuw afa bairi hima bay hi’aau, hibusuruf taiyuwih hibabatiyih, “Iti i abi’orot bowabow kakafih notawiyenayan.”
50 Yesuha̱ sasa̱i̱ koko͡u tobou, na̱ a̱moko͡u damale̱yodei kaha̱ degeimo͡u, na̱me Godiha̱ ko͡u mamo̱u̱. Na̱ ile, bologua̱do dalayede tobou.
50 Baise Jesu babin isan eo, “O a baitumatumamaim iyawasi tufuwamaim inatit inan.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.