Lucas 12

Godiha̱ Ta̱ Bolofe̱i̱ (KXW) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Yesuha̱ kele dalamo͡u, o su̱u̱do haguasie kefeguomo͡u, o yogo dia̱ kati tageyane tofo͡u tofolo͡u i. Kegemo͡u, e̱ yo͟͡u e̱ dabai degedi o kedia̱moko͡u boholo͡u mo͡u tobou, Farisi o kedia̱ die o͡u sidi mola ke̱me ni̱ mo̱u̱ye. Ke̱me dia̱ ta̱eno͡u bolofe̱i̱ degega suluguadi ke̱ tobolo͡u.
1 Nati ana veya’amaim sabuw hiruru’ay ana itinin i sibisib na’atube, naatu sabuw himour kwanekwan efan etei hibai karam hi’a’abinamo hibat. Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Pharisee hai yeast isan mata toniwa’an, nati sabuw ufuhine ana itinin i gewasin baise wanawanah i rerekabin, imih a tur ao’owen.
2 Bi olo͡u fe̱i̱ mogogou dala ke̱me habage ko͡u tama̱ degele. Ta̱ olo͡u fe̱i̱ mogogou dala ke̱ne habage tama̱ degeiba, o kedia̱ ko͡u duloba tawale ile.
2 Abisa hisabuw inu’in boro sabusabuw hinabosair, naatu abisa wa’iwa’irin inu’in boro nirerereb.
3 Kegemo͡u, ta̱ ni̱ hulia̱me tobolo͡u i ke̱me, o sasa̱i̱ kedia̱ge agali ko͡u dulo ile. Ta̱ ni̱ moso̱duge amafe̱i̱no͡u tobolo͡u i ke̱me, o kedia̱ge moso̱ tageto͡u tafalaguali hili̱gedo ko͡u tobolo͡u ile.
3 Abisa guguminamaim kuo boro natit marakawamaim hinanowar, naatu abisa akisimo bar etawan ihir taituwa taininamaim kubitarasib boro bar faifiy wan hinabat hinao rereb.
4 Yesuha̱ ko͡u gue tobou, ma̱ mogo dia̱ma, a̱ ni̱moko͡u ko͡u gue tobolo͡u, o tae ni̱ wouba tolo koko͡u be hobo͡u gue̱ degedama. Ke̱me to͡u no͡u makoma, habage dia̱ degelebe ta dala mei.
4 “Au ofonah a tur ao’owen sabuw iyab biya hina’a’asabun isan men kwanabir, anayabin nati ufunamaim boro men abisa ta hinasinaf.
5 Ke̱no͡u si o ni̱ gue̱ degelebe a̱ ni̱moko͡u tobolo͡u kuhe̱, ni̱ Godiko͡u no͡u gue̱ degema. E̱no͡u si o walaba douluko͡u hebele filale̱ nele̱ hiyedo dala. Damale̱do, a̱ ni̱moko͡u tobolo͡u, Godiko͡u no͡u gue̱ degema.
5 Orot yait kwana bibiruw i anao kwananowar. God i kwanabiruw, anayabin biya na’a’asabun ufunamaim ana fair ema’am boro baimakiy ana efanamaim nitaiy kwanare. Imih a tur ao’owen God i kwanabiruw.
6 Ni̱ tewe, obege dibie sio houyosi kegebe, tei sele dio bolo̱u̱ye mamo͟͡udiye, ke̱no͡u si Godiha̱ge sio huyadefe̱i̱ kedia̱me tano͡u fe̱i̱ ta toto͡u degediyo meido.
6 Mamu kwikwik etei five hai biyan i two toea tetotobon, baise God boro men kafa’imo nati mamu kikimin ta isan nuhin eburuburumih.
7 Ke̱no͡u tefei, Godiha̱ge ni̱ widio towe tano͡u tano͡u olo͡u fe̱i̱do ke̱me ko͡u huso͟͡umamo͡u, ni̱ tano͡u tano͡u defe̱i̱do ko͡u tewe dala. Ni̱ hobo͡u gue̱ degedama. Ni̱me sibige̱ hiyedo, sio sisigefe̱i̱ ke̱ gabama felei dala.
7 Na’atube ukwarimaim arib eretei bai’ab tebatabat God i so’ob, imih men kwanabir. Kwa a baiyan i ra’at men mamu kwikwik na’atube.
8 Yesuha̱ ko͡u gue tobou, a̱ ni̱moko͡u tobolo͡u kuhe̱, o koyoha̱ o sasa̱i̱ dihi̱le koko͡u, a̱me Yesuha̱ soso͡u yode tobo͡u babe, O Kedia̱ Dihiha̱ne Godiha̱ e̱sol o kedia̱moko͡u, o ko͟͡ume ma̱ biyode tobolo͡u.
8 A tur ao’owen, orot yait ayu isou sabuw etei nahimaim eo’orereb, Orot Natun auman boro God ana tounamatar etei nahimaim nati orot isan naorereb.
9 Ke̱no͡u si o koyoha̱ o sasa̱i̱ dihi̱le a̱me Yesuha̱ soso͡u meiyodeibabe, O Kedia̱ Dihiha̱ne Godiha̱ e̱sol o kedia̱moko͡u, o ke̱me ma̱ bi meiyodele.
9 Baise orot yait sabuw etei nahimaim ayu eyayaubu. Orot Natun auman boro na’atube God ana tounamatar etei nahimaim ibo nayaub.
10 O taha̱ O Kedia̱ Dihi e̱moko͡u ta̱ kasaga̱i̱ dege tobo͡u babe, Godiha̱ge gebe meiyodele. Ke̱no͡u si o koyoha̱ Duo Bolofe̱i̱ huyafe̱i̱ degeibabe, Godiha̱ge midiho̱ ke̱me ta gebe meiyodele mei.
10 Yait Orot Natun isan tur nao kakaf na’at boro nanotawiy, baise orot yait Anun Kakafiyin isan tur kakafin nao nabi’ib boro men nanotawiy.
11 O kedia̱ ni̱ wo͡u ma hagua, egei moso̱duge ni̱moko͡u yodugoubabe, hobo͡u gue̱ degedama. Gamani obo͡u, hu̱bo͡u obo͡u kedia̱ dihi̱le koko͡u tefegieba ta̱ salaba degeibane, hobo͡u gue̱ degedama. Haba, ni̱ge, ei kage sima tobolo͡u deba fi̱ hiyedo ma̱dama.
11 Baibabatiyi isan hinabuwi kwanan Kou’ay Baremaim, o gawan sabuw nahimaim, o aiwob sabuw nahimaim, men taiyuw wasfafari isan, o tur mi’itube eo isan kwaniyababanamih.
12 Yobe, sawisiei kelegebe, ta̱ ni̱ kage tobolo͡u ke̱me Duo Bolofe̱i̱ha̱ ni̱moko͡u ko͡u hehegile kaha̱ degemo͡u.
12 Anayabin God Anun Kakafiyin nati ana veya’amaim boro tur ni’obaiyi kwanao.”
13 O sasa̱i̱ su̱do kefei kilege, o taha̱ Yesuko͡u ko͡u gue tobou, Tisa, na̱ ma̱ eye̱ko͡u tobo͡u ba, ele aye teiha̱ bima̱i̱ fileba, ilo kele a̱moko͡u ne̱yede tobou.
13 Rou’ay wanawanahimaim orot ta Jesu iu, “Bai’obaiyenayan, ayu akokok tuwai ana tur ina’owen, tamai momorob ana kwahan nafaram airi ana bow.”
14 Ke̱no͡u si Yesuha̱ e̱moko͡u yodu, kagelou? Koyoha̱ge a̱me nele ta̱ sai fidi oyodema makalou? Nele aye teiha̱ bima̱i̱ ke̱ file ke̱me ma̱ dabai meiyode tobou.
14 Jesu iya’afut eo, “Aro, ayu au ef men ema’am boro anibasit tuwat airi a sawar kwahan ana faram?”
15 Kege tobo͡u mamo͡u, e̱ o sasa̱i̱ kedia̱moko͡u tobou, ni̱o͡u tawaibo͡u, bima̱i̱ kagei kagei duguo tagadamabeedei. Bima̱i̱ kaha̱ge ni̱ fi̱ tofousogo tofolo͡u ke̱ ta molo͟͡u meiyode tobou.
15 Naatu Jesu tatabir sabuw etei iuwih eo, “Mata toniwa’an sawar moumurih na’in bow isan men mata nananan niwa’an. Anayabin yawas wanatowan boro men orot ana sawar moumurih imaim hinafufun hinitinimih.”
16 Kegemo͡u, Yesuha̱ dia̱moko͡u ta̱ makai ta tobou, selebo͡u o taha̱ e̱ hebe hai segei folo sibige̱ hiyedo ma̱i̱yodei.
16 Naatu Jesu oroubon ta eo, “Ana veya ta orot sawar wairafin ana masaw bo ana ub hiyen gewas hiw ro’oh moumurih na’in hiya itah,
17 Sibige̱ hiyedo mo̱u̱mo͡u, o kaha̱ duguo fima̱i̱, a̱ kagele? A̱me segei dogogulo moso̱be ta mei.
17 basit mare ma not. ‘Ayu boro mi’itube ana sinaf? Anayabin iti bay hinafafour efan i boro en.’
18 Fima̱mo͡u tobou, a̱ ko͡u gue degele, a̱ ma̱ nale̱ segei dogogudi moso̱ olo͡u fe̱i̱ igisemaba, haba moso̱ hiye gehe̱ togogale. Togogamaba, ma̱ segeibo͡u, ma̱ bima̱i̱bo͡u olo͡u fe̱i̱ ke̱me ma̱ moso̱ ke̱ togogai kodu kefema dogogule.
18 Naatu ana notamaim eo, ‘Ayu boro iti na’atube ana sinaf, bay hai bar atamanih ana ku’uben hinare naatu gagamih ana wowab. Saise au bay ana ya naatu au sawar afa auman imaim ana ya.’
19 Mei degeba, a̱ mayo͟͡usie ko͡u gue tobolo͡u, a̱ degeiye bolo̱no͡u degei. Ma̱ nale̱ segeibo͡u, ma̱ bima̱i̱bo͡u olo͡u fe̱i̱ kaha̱ bolo̱do dalalebe, sadebe su̱do mei degele kaha̱, a̱me misiholo duwoli, nale̱bo͡u hue̱i̱bo͡u hiyedo nala̱ba, hoho̱bolo͡u duwolo.
19 Imaibo anao, ‘Darik orot, anababatun abow, kwamur manin na’in ana fofonin sawar etei abogaigiwas sawar, imih bounabo hamen ana mare anama gewas, anaa anatom taiyuwu aniyasisir!’
20 E̱ kege fimo̱u̱mo͡u, Godiha̱ o koko͡u tobou, na̱me toto͡u degei o. Ifi hulia̱mebe na̱me tolo ile. Ne̱ nale̱bo͡u ne̱ bima̱i̱bo͡u olo͡u fe̱i̱ ke̱ kefei dalabe, o koyoha̱ molo͟͡u? de yodu.
20 Baise God iu, ‘Kwikwekwe’aw gewas! Boun gugumin boro inamorob naatu a sawar iti ibobogaigiwas boro yait nabow?’”
21 Yesuha̱ haba tobou, bima̱i̱ hiyedo yo͟͡uno͡u kefedi o koko͡u ke̱ saga̱i̱no͡u hagua kogulo. O kegei ke̱me Godiha̱ dihi̱le kele mabo͡u sa̱ degei dala.
21 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “Imih itinin i ta’imon, sabuw iyab aurih sawar karam hiya tetototo God matanamaim i men sawar wairafih.”
22 Ta̱ makai ke̱ tobo͡u ma mei degeimo͡u, Yesuha̱ e̱ dabai degedi o kedia̱moko͡u ko͡u gue tobou, a̱ ni̱moko͡u tobolo͡u kuhe̱, ni̱ sa sibige̱ kuoko͡u dalalibe, eibe nale̱ kagei nale̱ deba fi̱ hiyedo ma̱dama. Ni̱o͡u ni̱ to͡u guebo͡u ne, eibe yukuei kagei mala̱ kale̱ deba fi̱ hiyedo ma̱dama.
22 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “A yawas isan a tur ao’owen men kwaniyababan kwanao, ‘bay boro menamaim anab ana’aan,’ o biya isan kwanao, faifuw boro menamaim anab ana’us.
23 Ni̱ fi̱bo͡u ni̱ to͡u bo͡u debe sibige̱ hiyedo. Bologua̱do daladibe, nale̱ nala̱ idi ke̱no͡u mei. Haba ni̱ to͡u ye bolo̱ degedibe, yukuei ka̱di ke̱no͡u mei.
23 Anayabin it etei taso’ob yawas i sawar gagamin men bay na’atube naatu biyat i sawar gagamin men ar faifuw na’atube.
24 Ni̱ sio kedia̱me tawama. Dia̱me segei sogoma kefegulo idiyo mei. Dia̱ nale̱ dogogudi moso̱ meiye, ke̱no͡u si Godiha̱ dia̱moko͡u nale̱ ne̱di. O ni̱me sibige̱ hiyedo, sio gabama folodo dalagua.
24 Baise kwanuw mamu awaw kwana’itih, i men me hikwair hitar, masaw hibo, naatu hifour hitab te’aa’umih en, na’atube men bay hai bar hiwowab imaim bay teya’aya’amih en, baise God akisin ebituwih! Imih kwa i God ana sawar gagamin men mamu na’atube!
25 O koyo na̱ sa sibige̱ kuoko͡u tofolo͡u koko͡u fi̱ hiyedo mo̱u̱babe, na̱ de sasado dege tofolo͡u? Kegele meido.
25 Isan imih iti sawar isah kwana biyababan ana gewasin i boro abisa namatar? Kwanotanot nati kwana biyababanamaim boro kwamur tabo ayawas tafan hina yara’ah namanin kwanama? Men karam.
26 Ni̱me sa sibige̱ kuoko͡u ta tofousogo tofolo͡u meiye, haba kagemo͡u ni̱ sa sibige̱ bima̱i̱ koko͡u fi̱ hiyedo ma̱ idiya? Kegedama.
26 A yababan iti sawar gidigidih isah kwabiyababan men emamatar, aisim sawar gagamih isah kwabiyababan?
27 Ni̱ hebe fi ke̱ defe̱i̱do duguma. Hebe fi kaha̱ge kage folodiya? Dia̱ dabai hiyedo degediyo mei. Yukueine milo͡u diyo mei. Ke̱no͡u si a̱ ni̱moko͡u tobolo͡u kuhe̱, afudo, hiye o Solomonha̱ge yukuei bolofe̱i̱do ke̱no͡u ka̱diye, ke̱no͡u si hebe fiyege Solomonha̱ similou ke̱me gabai dala.
27 “Kwanuw rarab bogay ebatabat kwa’itin, men masaw hitar tebob, o ar faifuw tesasakir en, baise a tur ao’owen aiwob orot Solomon ana bar bonamanamarinamaim ma’am ana veya ana faifuw eo’osen hai gewasih i men iti beran ana gewasin na’atube’emih en.
28 Hebe fi Godiha̱ similou ke̱me ifi ko͡u dalaguaye, idiba o taha̱ diafigima, douluko͡u sile. Ni̱ damale̱yodeibe kageimo͡u huyadefe̱i̱ dala? Ni̱me hebe fibe gabai dala kaha̱ degemo͡u, Godiha̱ge ni̱moko͡u yukuei nele̱.
28 Imih kwana’itin, God ar faifuw kutor fotan ius ana itinin gewasin maiyow boun ina’itin baise maras boro nakimow naha’obow nare hinab hinan wairaf wan hina yara’ah na’arah ni’en. Baise kwa i God ana sawar gagamin fai mar etei boro nakaifi ar faifuw nit kwana’osen, aisim a not ebikikimin!
29 Ni̱ge, eibe nale̱bo͡u hue̱i̱bo͡u debe kagei ke̱ nale̱ deba fi̱ hiyedo ma̱dama.
29 Imih men mar etei aa tom isan kwananot kwaniyababanamih.
30 Sa ta o kedia̱ bi olo͡u fe̱i̱ kegei ko͡u molo͟͡uyodema ka idi. Ni̱ Ayeha̱ge ni̱ bi kegei ke̱ olo͡u fe̱i̱ mala̱ba, bologua̱do dalale ke̱me e̱ ko͡u tewe.
30 Anayabin Eteni Sabuw iti tafaram wanawanan tutufin etei iti sawar isah hinuwet tibiyababan, naatu kwa Tamat iti sawar etei isah kwakok kwabiyababan i so’ob.
31 Kegemo͡u, ni̱ge ni̱ Ayeko͡u, na̱ ei wolo͡u dalayede tobo͡u basi, e̱ge bi kegei ke̱ne ni̱moko͡u nele̱yode tobou.
31 Baise wan i God ana aiwob kwananuwih kwanab dogoromaim nama, imaibo iti sawar isah kwanot kwabiyababan boro etei nit.
32 Yesuha̱ e̱ dabai degedi o kedia̱moko͡u haba ko͡u gue tobou, o dia̱ma, ni̱me wai sipsip sa̱ degei, su̱do mei. Ni̱ gue̱ degedama, ni̱ Ayeha̱ ko͡u gue ko͡u tobou, a̱ o sasa̱i̱ wolo͡u dalalebe, ni̱ne wolo͡u dalaleyodei kaha̱ degemo͡u.
32 Kwa i ayu au bobaituw na’atube imih men kwanabir, anayabin Tamat aiwob bait isan i ebiyasisir boro nit.
33 Ni̱ bima̱i̱ kuoko͡u dala ke̱ sele tiga mo͟͡umaba, sele ke̱ o bi mei o kedia̱moko͡u fima. Ni̱ ye, toto kasaga̱i̱ degediyo mei ke̱ mo͟͡umaba, bi bolo̱ bolo̱ hebenito͡u dala ke̱, ye koko͡u sama. Hebenito͡u be, bi ta mei degediyo mei. Hiyou mo͟͡udi oe ta folo mo͟͡udiyo mei. Matayene ta nale̱ mei.
33 Imih a sawar eretei sabuw kabay wairafih ku’uwih tetobon naatu o kabay kubai yababan wairafih kufaramih, saise a kaukut no maramaim inabaib boro men natakweb; a sawar etei maramaim inaya’ay boro men ta nakasiy, o boro men ta bainowan hinabain naatu boro men ta ganidor hina’aanimih en anababatun.
34 Ni̱ne sa bi bolo̱ bolo̱ dala koko͡u no͡u dalaguale saga̱i̱ degele ile.
34 Anayabin o sawar menamaim kuya’aya a not tutufin etei boro imaim na’in.
35 Yesuha̱ e̱ dabai degedi o kedia̱moko͡u haba ko͡u gue tobou, ni̱ yukuei ka̱i̱be to̱u̱ dege bolo͡u ma̱ fiyatiye hili̱geba, kama̱i̱ dou migie ama dalaguama.
35 “Mar etei inabobuna a ar uwakamukamut inarab, a ramef inito’ab namarakaw o mata nuwinuwin inama, anayabin o men iso’ob boro abisa namatar.
36 Ni̱me hiye o taha̱ e̱ dabai degedi o sa̱ degei. Die hiye o ke̱me e̱ mogo ta sasa̱i̱ hulo kaha̱ dowo nale̱ nala̱ ili koko͡u i. Fogo͡u imo͡u, e̱ dabai degedi o kedia̱ die hiye o ke̱ boholo͡u ma̱ hagualedademo͡u, ama dalagua saga̱i̱, ni̱ne ke̱no͡u tefeleba ama dalaguama. Hiye o kaha̱ haguaba, adiko͡u kogoubabe, dia̱ a totodo so͟͡ugolo͡u ile.
36 Ana’itin akir wairafih hai orot ukwarin tabin ana hiyuwane matabir maiye nan isan hima hikakaif, hai orot ukwarin matabir na etawan rurukikitar ana veya mar ta’imon hinowar naatu etawan hibotawiy rur na’atube.
37 Hiye o kaha̱ haguaba, e̱ dabai degedi o kedia̱ yogo͡u gua tieli mei, baha duwoguaba dugubabe, dabai o kedia̱me hoho̱ hiyedo degeleno͡u. A̱ ni̱moko͡u damale̱do tobolo͡u kuhe̱. Hiye o kaha̱ e̱ yukuei ka̱i̱ to̱u̱ dege bolo͡u ma̱ fiyatiye hili̱geba, dia̱moko͡u be, ni̱ duwoguaba, a̱ mayo͟͡uno͡u ni̱moko͡u nale̱ nele̱yode tobolo͡u.
37 Anababatun a tur ao’owen, akir wairafih iyab matah nuwinuwin hinama’am hai orot ukwarin namatabir nan na’i’itih ana veya, yasisir boro gagamin maiyow hinab! Anayabin i boro ana akir wairafih na’uwih hinamare naatu orot ukwarin boro bay semosemor ana faifuw na’us bay nasemor nitih hinama hinaa.
38 Hiye o kaha̱ hulia̱medo hagua de, ha, sabiyala degeiba hagua fele̱ de deiye, e̱ dabai degedi o kedia̱ yogo͡u gua tieli mei baha duwoguaba dugubabe, dia̱me hoho̱ hiyedo degeleno͡u.
38 Akirwairafih hina bobuna matah nuwinuwin hina ma’am hai orot ukwarin nan natit, o mar natot auman nan natit na’i’itih na’at, boro yasisir gagamin maiyow hinab!
39 Ni̱ ko͡u gue tawama, moso̱ obo͡u kaha̱ge hiyou mo͟͡udi o taha̱ haguale ke̱me ko͡u tewe debabe, yo͟͡u akoguo tafalaba, hiyou mo͟͡udi o ta fele̱ mei.
39 Imih iti tur ao i naniyan kwanab naatu kwananot, orot bar matuwan bainowan mowan bainuwinamih enan ana veya nasoso’ob na’at, ana bar boro men nihamiy bainowan mowan nakwib narun nabainuwimih en.
40 Ni̱ne defe̱i̱do ama dalaguama. O Kedia̱ Dihi e̱ hagualebe, ni̱ ta tawaiyo mei kelege, e̱ kuhe hagualeyode tobou.
40 Imih itinin ta’imon i nati, kwa auman kwana bogewas mata nuwinuwin kwanama, anayabin Orot Natun boro men veya kwa kwanotanotamaim natitamih.”
41 Pitaha̱ ta̱ makai ke̱ dulomo͡u, Yesuko͡u ko͡u gue yodu, Hiye O, na̱ ta̱ makai ke̱ tobolo͡u be, eimoko͡u no͡u tobolo͡u? Haba, o sasa̱i̱ olo͡u fe̱i̱do tobolo͡u? de yodu.
41 Peter eo, “Regah, iti oroubon kuo i aki isai, o sabuw eretei isah kuo?”
42 Hiye O Yesuha̱ tobou, o fima̱i̱ bolo̱do, dabai defe̱i̱ bologua̱no͡u degedi ke̱me hiye oyege e̱ dabai o kedia̱ dia dalali, dia̱moko͡u nale̱ yo͟͡u makai kelegeno͡u fiyadeba makale.
42 Regah iya’afut eo, “Anababatun a tur ao’owen Akir wairafin orot gewasin naatu ana not rerekabin, orot ukwarin nati akir wairafin boro nab akir wairafih afa isah ni’ukwarin naatu hai bay baitih isan boro ana veya’amaim nitih hinaa.
43 Kegeba, hiye o kaha̱ ile, boholo͡u ma̱ hagua fele̱ba dugu, dabai dia daladi o kaha̱ dabai bologua̱ degele dalaba dugubabe, dabai dia daladi o ke̱me hoho̱ degeleno͡u.
43 Anayabin orot ukwarin matabir nan nati akir wairafin bowabow gewasin maiyow bowabow itin, imih iyasisir ana akir wairafin bai yara’ah bowabow gagamin na’in itin!
44 A̱ ni̱moko͡u damale̱do tobolo͡u kuhe̱. Hiye oha̱ge e̱ bima̱i̱ olo͡u fe̱i̱be o kegei kaha̱ dia dalayadeba makale.
44 Ana bar wanawanan sawar tutufin etei i akisin i’ukwarin kaif.
45 Ke̱no͡u si, dabai dia daladi o kaha̱ge e̱ hiye obe toto haguale meidade tawaleba, dabai obo͡u, dabai sasa̱i̱bo͡u kedia̱ woma, nale̱ hiyedo nala̱ba, tigi kolo hue̱i̱ gofo͟͡udobo͡u de nolu̱gi, fi̱ toto͡u degeibabe,
45 Baise akir wairafin na’at nao, ‘Orot ukwarin bisaise enan, no’om boro ma hamen hamen erurubirabir, imih ayu boro au kokomaim anasinaf.’ Naatu namisir bowabow sabuw, oro’orot baibin nabow narouw kwanekwan ni’a’afiyih, naatu ana kokomaim naa natom kwanekwan nikoko’aw nanan ana veya.
46 e̱ hiye oha̱ hagualebe, sawisiei e̱ ta tawali mei, aso̱ diho̱ e̱ ta tawali mei kelege haguale. Haguaba, dabai dia daladi o ke̱ bo͡u basiado makoma, damale̱yodele ili mei o kedia̱ sako͡u dogo͡u guba, o kegele i o kedia̱bo͡u de dalale.
46 Imaibo Orot ukwarin boro nan natit, veya men nati akir wairafin so’ob ma ekakaifimaim boro nanamih, naatu na isan ana veya boro baimatnuwina’e nama’am nan natit. Naatu orot ukwarin nan natitit ana veya nati akir wairafin boro nab nabeyah natarsisib nisaroun baifanasairayah hai efanamaim bairi hinama.”
47 Damale̱do, dabai o ta e̱ hiye oha̱ tagaibe e̱ ko͡u teweye, ke̱no͡u si e̱me dabai totono͡u degeiyo mei debabe, o kegeli ke̱me, e̱ hiye oha̱ge tigi dofo͡u ye hiyedo wolo.
47 “Akir wairafin ana orot ukwarin abisa sinafumih kokok i so’ob baise men saife taiyuwin yabuna ana orot ukwarin abisa kok eo’omaim sisinaf, nati orot boro hinawabir biyababan gagamin na’in nab.
48 Dabai o tano͡u ta e̱ hiye oha̱ tagai ke̱me ta tewe mei, o kaha̱ midiho̱ kasaga̱i̱ milo͡u babe, e̱ hiye oha̱ge e̱me tigi dofo͡u ye huyadefe̱i̱ wolo. Damale̱do, o koyoha̱ bi su̱do mo̱u̱ debabe, e̱ bi boholo͡u su̱do nele̱. Hiye Oha̱ o tako͡u bi hiyedo ne̱i̱ debabe, o kaha̱ge o sasa̱i̱ hiyedo dogo͡u gulo nele̱.
48 Baise akir wairafin ana orot ukwarin abisa sinafumih kokok i men so’ob, naatu isisinaf kwanekwan biyababan enunuwih boro au hamenamo hinawabir biyan nababan. Sabuw iyab sawar gagamin na’in tebaib, i na’atube sawar gagamin na’in boro wan hinay maiye. Orot yait gagamin anababatun tibitin i auman boro gagamin anababatun isan hinafefeyan nitih maiye.
49 Yesuha̱ haba ko͡u gue tobou, a̱ hagueibe, sa sibige̱ kuoko͡u dou mala̱ haguei. A̱ tagalibe, dou ke̱me toto fuaba wobolo͡u dalale ke̱ tagali.
49 “Ayu i wairaf abai iti tafaram afuninamih ana atit, au kok gagamin na’in i mi’itube iti tafaram marasika tabusuruf ta’arah.
50 Ke̱no͡u si ke̱me you, a̱me a̱buko͡u ko͡u tolo ileba hobo͡u. A̱ tolo ke̱me a̱ fafeleya degele ke̱ sa̱ degeino͡u. A̱ ke̱ dia dalali, hagi̱ hiyedo dugulu.
50 Ayu i bapataito fokarin maiyow nou’umaim ema’am boro wanawanan ana run anab, imih boun dogorou wanawanan i yababan awan karatan ama anotanot anan yomanin anisawar imaibo nuhunafot!
51 Ni̱ge a̱ sa sibige̱ kuoko͡u hagueibe, biyadi ke̱ akogulamo͡u hagueiyade tawale ili? Kege mei. A̱ ni̱moko͡u tobolo͡u kuhe̱. A̱ hagueibe, o sasa̱i̱ fi̱ tano͡u mei, fileba bolo̱u̱ degelamo͡u haguei.
51 Kwa kwanotanot ayu i tufuw abai tafaramamaim ana? En, a tur ao’owen, ayu i men tufuw abai anamih, baise kauseb abai ana.
52 Ifi yoma ke̱ ilebe, moso̱ tano͡u kaha̱ soso͡u olo͡u fe̱i̱ houyosi kege kedia̱ dio͟͡usie fileba, ho male̱. Kegeiba kamadia kedia̱ bolo̱u̱ koko͡u ho mo̱u̱ba, haba bolo̱u̱ ke̱diliene kamadia kedia̱moko͡u ho mo̱u̱ba dele ile.
52 Mar iti boun orot aawan natunatunawat nah etei five boro hinakusib tounu rounane hinabat rou’ab rounane hinabat taiyuwih hinakusib hinigamigam.
53 Dia̱ duo kile filebe, oe e̱ o dihiko͡u ho mo̱u̱ba, haba e̱ dihiha̱ne e̱ ayeko͡u ho male̱. Sasa̱i̱ye e̱ sasa̱i̱ dihiko͡u ho mo̱u̱ba, haba e̱ dihiha̱ne e̱ adio͡u ko͡u ho male̱. Sobo͡u deye e̱ o dihiha̱ sasa̱i̱ko͡u ho mo̱u̱ba, haba e̱ o dihiha̱ sasa̱i̱ha̱ne e̱ ma̱ha̱ adio͡u ko͡u ho male̱.
53 Kek tamah hairi boro taiyuwih hinakusib hinagam. Babitai hinah hairi boro hinakusib hinagam na’atube babine rawan babin hairi boro hinakusib hinagam.”
54 Yesuha̱ o sasa̱i̱ su̱do kedia̱moko͡u ko͡u gue tobou, mabi kaha̱ aso̱ mulu̱ya ke̱ fele̱i̱mo͡u duguomo͡u be, kelegeno͡u ni̱ge hue̱i̱be taladiyode tobolo͡u imo͡u, damale̱do hue̱i̱be toulu.
54 Jesu sabuw isah iban eo maiye, “Veya ra’iyinane sakuk nayen nabi’afar badowan kwana’i’itin ana maramaim, kwa boro mar ta’imon kwanao, ‘boun boro toun nayar’, naatu toun eyarayar.
55 Haba ni̱ wi nele̱do kaha̱ aso̱ mulu̱ figiya ke̱ hagumo͡u duguomo͡u be, ifibe aso̱ difi gofo͟͡udo degeleyode tobolo͡u imo͡u, damale̱do aso̱ difi hiyedo degeli.
55 Naatu gurufune gagub nayen narab kwananowar kwa boro kwanao, Veya boro nararan, naatu veya erararan.
56 Ni̱me ta̱eno͡u tobolo͡u idi o. Ni̱ mihi̱bo͡u agudiobo͡u koko͡u dugulo idibe, sa bolo̱ degele saga̱i̱, sa kasaga̱i̱ degele saga̱i̱ ke̱ ko͡u tawale ili. Kageiye, dabai a̱ ko͡u lege degegadi kaha̱ sibige̱ ke̱me ni̱ toto͡u degele iya? de yodu.
56 Wanawanan rerekabih! Me kamar hai sawar naatu gagub wanawanan hai sawar abisa temamatar i kwa’itah kwa’inanen kwaso’ob kwa’o. Baise aisim sawar abisa iti boun temamatar hai yabih men kwaso’ob?
57 Yesuha̱ haba ko͡u gue tobou, kageimo͡u ni̱ge midiho̱ ni̱o͡u milo͡u ladi ke̱me bolo̱, ha, kasaga̱i̱ de fima̱ iyo mei?
57 Aisim sawar abisa gewasin sinaf isan men taiyuw kwabibabatiyi?
58 O taha̱ na̱ ta̱ salaba wolo͡u ibabe, na̱ aba iligi, toto e̱bo͡u de hagi̱ ke̱ do̱u̱susuyede tobo͡u. Kege ho fogo͡u babe, o kaha̱ na̱ wolo͡u ile, ta̱ sai fidi o koko͡u folouba, haba ta̱ sai fidi o kaha̱ na̱ wolo͡u ile, kasamane o koko͡u folouba, na̱me didio̱ degele.
58 Sabuw baibatiyih isan hinabuwi kwanan inasinaftobon airi kwanayabuna kwanitounuw, imaibo kwananan baibatiyenamaim kwanatit. Baise o men inasisinaf na’at, i boro nabuw narab natain kwekwetar kwanan baibabatiyenayan orot nanamaim kwanatit naatu i boro nabuw furisiman nitih hinabuwi dibur hina yariyi.
59 A̱ ni̱moko͡u tobolo͡u kuhe̱, na̱ didio̱ degeibabe toto to͡u fogo͡u fogo͡u ile saga̱i̱ mei. No͟͡u kege dalali, didio̱ degei ke̱ telemale̱ kaha̱ dowo ke̱ olo͡u fe̱i̱ sibima mei degeibasi telema̱ ile.
59 A tur ao’owen, o boro dibur bar imaim inama agim hio na’atube inibaiyan imaibo boro dibur barene hinabotaiti inatit.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.