Marcos 1
TAFO AYO (KXF) vs AAI
1 Asœ kœdœ Ɔtshɔ O'o nœ Yisu Kristu, Gbolo nœ Ndjaba.
1 Iti i Tur Gewasin ana busurufin i Jesu Keriso God Natun isan.
2 Isaya, anga ayi kœgbara o'o su lima o'o ama Ndjaba la mbeti nœ ye adœke:
2 Ana tur i dinab orot Isaiah kikirum imaim busuruf eo.
3 Uzu bale sœ kœmɨndœ upu ɓa lœ kpagagasho:
3 Orot ta fanan arar yanamaim eafa’af,
4 Œneke kɔ mbœrœ lima tœ endje dœ ɔlɔnœ á Yowane sœ lima ɓa lœ kpagagasho. Tshe sœ lima kœza batisimu fœ azu, œ sœ kœyisœ œrœ adœke: «'E fatshalɔsu 'e dœ́ œ gbɔ batisimu yeka á Ndjaba kœdjerœndœ ekperœ nœ 'e kɔ.»
4 John arar yanane tit na dogor baikitabir bapataito bain, saise God bowabow kakafih notawiyen isan binan.
5 Azu tshelœ ogo Yuda dœ tshalakpɨ Yerusaleme á endje sœ lima kœna ga ndœ ye, endje sœ lima kœpandœ ekperœ nœ endje ngbɨɨ tœ ala azu kɔ yeka á Yowane œ za batisimu fœ endje ɓa la ngu Yɔrdane.
5 Judea bar merar tutufin etei naatu Jerusalem sabuw tutufin etei hitit hin biyan hitit. Hai kakafih hi’e’en naatu Jordan harewamaim bapataito itih.
6 Yowane verœ lima lœba á endje mbœrœ dœ usu shamo yé uwu tshapa lœbanœ tœ nguku ye kœdœ ɔkɔ agea. Kœzɨrœ ama ye kœdœ lima ayila œdœ pe ojoro awaterœ.
6 John ana faifuw i camel bunibunin sakir iyoun, naatu ana kikir i bobaituw ta kanabin e’afuw naiwan kik, ana bay i sisik naatu kutor tafu.
7 Tshe sœ lima kœgbara o'o fœ azu adœke: «Uzunœ á tshe na manda mœ asœ, tshe ropa mœ dœ gbɔgbɔ ye, mœ lili kœka ga utshu dœ pe kœzu uwu œrada nœ ye nene.
7 Ana tur i iti binan, “Orot ta ayu ufu’umaim enan ana fair i ra’at ayu natabiru, an ana sumasum ayu men karam boro ana kwafure anarufam. John Baptist ebibinan|alt="John the baptist" src="CN01653b.tif" size="col" loc="Mrk 1.7" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="1.7-8"
8 Mœ za batisimu fœ 'e dœ amba ungu; kashe œshe, tshe za bala batisimu nœ Ɔtshɔ Ɨshirɨ fœ 'e.»
8 Ayu i harewamaim bapataito abit, baise i boro Anun Kakafiyinamaim bapataito nit.”
9 Dœ ɔlɔ nœ asœmœ, Yisu to ɓa lœ ogo Galilayi ɓa lakpɨ Nazarete, á na yeka á Yowane za batisimu fœ she ɓa la ungu Yɔrdane.
9 Nati ana veya’amaim tafaram gagamin Galilee wanawanan bar merar Nazarethane Jesu na Jordan harewamaim John bapataito itin.
10 Kœwuta lima she kolœ langu atake, tshe wu adœke tshalafo kɔrɔ ngbɨɨ yé Ɨshirɨ nœ Ndjaba jerœ ga pa ye ɓata mbepa.
10 Jesu harewane yey ana maramaim, mar botawiy, Anun Kakafiyin mamu imak na’atube re na tafan yey itin.
11 Yé tshe dji tshama kœto ɓa lafo œ pa adœke: «Œɓœ kœdœ Gbolo nœ mœ á mœ yindœ zœ, yanga zœ sœ tœ mœ waa.»
11 Naatu maramaim orot fanan tit eo, “O i ayu Natu, ayu Natu au yabow, o isa ayu abiyasisir.”
12 Trale manda nœ, Ɨshirɨ nœ Ndjaba to Yisu na tœnœ ga lœ kpagagasho.
12 Mar ta’imonamo Anun Kakafiyin iunawiy arar yan tit.
13 Tshe lo lima lœ kpagagasho olo zazu bisha á Satana na ɓa zœ kœwu lɔsu ye. Tshe sœ lima kpœtœ œsœnœ dœ akatshagea tshelœ gusu yé á aandjelu lœ lima kœmbœrœ akwa fœ she.
13 Veya 40 na’atube imaim ma, Satan routobon itin. Sigarafor yumatah ta ta wanawanahimaim, naatu tounamatar nati’imaim i hina hitatafafar.
14 Ɔlɔnœ á endje za Yowane ga lœ kánga, Yisu kwatœ ye ga lœ Galilayi yé œ tetœ kœmɨndœ Ɔtshɔ O'o ama Ndjaba.
14 John dibur hiyayari’iy ufunamaim Jesu na Galilee tit, naatu God ana tur gewasin binan eo,
15 Tshe mɨ lima ndœ nœ adœke: «Ɔlɔnœ tɔ ye, yé Ogo gbozu nœ Ndjaba ndo ye. Atamœ 'e fatshalɔsu 'e œ yindœ Ɔtshɔ O'o!»
15 “Veya anababatun i na tit, God ana aiwob i na iyubin, bowabow kakafin kwasisinaf i kwanihamiyen kwanamatabir tur gewasin kwanitumitum!”
16 Dœ anga ɔlɔ bale, Yisu sœ lima kœna tœ mangu egerœ ungu adanga Galilayi, tshe wu ayi kœpara ageatshalangu bisha, Shimu œdœ aya nœ dœ Andere á endje sœ kœvwi gbanda nœ endje. Yisu ke Shimu dœ Andere|src="CN01681C.TIF" size="span" copy="David C. Cook" ref="1.16"
16 Naatu Jesu harew Galilee kukuf dones yan remor inan, siy bowayah orot rou’ab itih, Simon Peter tain Andrew hairi buwatamaim siy hibowabow.
17 Yisu pa fœ endje adœke: «'E na manda mœ dœ mœ fa 'e tœ aayi kœpara azu.»
17 Jesu iuwih eo, “Kwai’ufnunu bairi tan ayu boro ani’obaiyi sabuw kwanabow.”
18 Pe kpœtœ œsœnœ, endje katœ gbanda nœ endje tɨ œ na manda ye.
18 Mar ta’imonamo hai buwat hihamiyen naatu hi’ufunun bairi hin.
19 Yisu gitœ ye teasho ga utshunœ, œ wu Jake endje dœ ayanœ dœ Yowane, agbolo nœ Zebedayi. Endje sœ ga atɨ lœ agba á sœ kœdu œsœ gbanda nœ endje.
19 In kikiminamo orot rou’ab itih, James tain John hairi, orot Zebedee natunatun, hai wa wanawanan hima hai buwat hiyayabuna.
20 Yisu e endje, endje katœ aba endje dœ Zebedayi dœ pe ayi akwa nœ endje tɨ lœ agba, yé œ na manda ye.
20 Jesu e’afa’af ana veya hairi matah kabiy himisir tamah Zebedee ana bowabow sabuw bairi wa afe’en hihamiyih hima, i Jesu hi’ufunun bairi hin.
21 Yisu dœ ayambarœ nœ ye na lima ga lœ ongbo Kaparnawumu. Dœ lɔkɔ sabata, tshe li ga lœ Sinagoga œ tetœ kœyisœ œrœ.
21 Jesu ana bai’ufununayah bairi hina tafaram Capernaum hitit, naatu Baiyarir ana veya na Kou’ay Bar run naatu busuruf i’obaiyih eo.
22 Azu á endje sœ lima kœdji she kɨtœ mara Kœyisœrœ nœ ye, mbœrœ tshe sœsœ lima kœyisœ œrœnœ ɓata aayi kœyisœ awa akwa nene kashe ɓata uzu á tshe sœ dœ tshagbozu.
22 Sabuw hinonowar hifofofor men kafaita. Anayabin bai’obaiyen bitih ana itinin i roubabaruwen ana fairamaim bi’obaiyih, men Ofafar bai’obaiyenayah na’atube’emih.
23 Trale anga uzu á tshe sœ dœ ekpe ɨshirɨ pa ye sœ ndje lima lœ Sinagoganœ, á tshe yi ama ye lœ rawa adœke:
23 Men yok afiy kakafin orot iwanasum ma’am na Kou’ay Bar run ikirir eo,
24 «Yisu uzu Nazarete, ɓœ yindœ kœmbœrœ gaɗe tœ 'a? Ɓœ na mbœrœ kœwo 'a? Mœ wusœ zœ dœ ɔtshɔnœ, œɓœ kœdœ œyerœ uzu á Ndjaba vwa she.»
24 “Jesu Nazareth mowan, aki biyai’imaim o abisa sinafumih kukokok? O kukokok aki inagurusi’imih? Ayu aso’ob o i yait, O i God ana Orot Kakafiyin!”
25 Yisu ra ekpe ɨshirɨ sœmœ adœke: «Sœ koko! Gitœ zœ pa uzunœ asœke!»
25 Jesu afiy kakafin kwarar iu, “Awa efot orot biyanamaim kutit!”
26 Pe kpœtœ œsœnœ, ekpe ɨshirɨnœ yaka uzunœ, œ ve ɔgbɔ rawa œ gitœ ye pa ye.
26 Afiy kakafin orot iyuwiyuw naatu fanan auman bihir tit.
27 Œ za lima awa fœ azu kɔkɔ yé endje tetœ kœyutœ endje adœke: «Asœ kœdœ gaɗe? Tshe yisœ tafo œrœ dœ tshagbozu! Tshe pa o'o fœ ekpe ɨshirɨ yé ekpe ɨshirɨ sœ kœmbœrœtœ ye lindœ nœ.»
27 Sabuw etei hifofofor men kafaita naatu taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti anayabin i abisa? Bai’obaiyen boubun roubabaruwen ana fair auman, anayabin afiy kakafih eo biyunih i fanan tebaib!”
28 Pe manda nœ asœmœ, ɨ'ɨrɨ Yisu za lima tshalakpɨ ogo Galilayi djigi.
28 Naatu Jesu ana tur saisewat tasasar tit tafaram Galilee ana uman men sanet hima’am eretei tur hinowar.
29 Dœ lɔkɔnœ asœmœ, endje wuta lima lœ Sinagoganœ, œ gu ga sœnda nœ Shimu œdœ Andere awa bale dœ Jake dœ pe Yowane.
29 Kou’ay Bar hibihamiy ufunamaim James, John hairi mutufor hin Simon Andrew hairi hai bar hitit.
30 Kœwuta Yisu atake, azu pa lima fœ she adœke ayimbeya Shimu lo ga pa kelekpa dœ koɓa biwa.
30 Simon rawan babin sawow biyan fora’ab inu’in Jesu na titit ana veya ana tur hi’owen,
31 Yisu gitœ ye ndo dœ she, œ za kane ye, œ tɨ she ga lafo, koɓa biwa nœ ye ka ngbewo. Yé yashe sœmœ tetœ kœmbœrœ akwa fœ endje.
31 Naatu na biyan tit uman bai ibais misir, nati’imaim sawow ihamiy busuruf bow.
32 Dœ adɨla manda kœli ɔlɔ, azu na lima dœ ayi koɓa kɔ dœ pe endje á endje lœ ndje lima dœ ekpe ɨshirɨ pa endje fœ Yisu.
32 Nati rabirab veya re’er auman sabuw sawusawuwih naatu afa demon hitarsumih hima’am hibuwih hina Jesu isan.
33 Azu tshalakpɨ ogonœ ngbɔɓa tœ endje kɔ ɓa lœ manda andanœ á Yisu dœ ayambarœ nœ ye sœ lima tœnœ.
33 Sabuw nati bar merar hima’am etei hiru’ay nati bar nanamaim,
34 Yisu she lima azu ndjoro á endje sœ dœ mara koɓa dœ koɓa, œ gɔrɔ ndje lima ekpe ɨshirɨ ndjoro pa azu. Tshe rá lima ekpe ɨshirɨ adœke endje ɨɨ ama endje bale nene, endje pupu o'o teasho nene kolœ mbœrœ á endje wu lima sœ ye dœ Yisu dœ ɔtshɔnœ.
34 Jesu sawow yumatah ta ta hibow hinan etei iyawasih naatu demon moumurih nunih hitit, men ibasit boro demon tihamiyih tur hitao, anayabin i hiso’ob i yait.
35 Pe dœ amazɨ utshu nœ kœwuta ɔlɔ, Yisu katœ Kaparnawumu tɨ œ na kœsœ ga tœ osho á sœ zɨtɨ ɓa lœ kpagagasho. Ɓa zœ, tshe tetœ kœ'e tshalafo.
35 Mar tomih ana gugumin iu’ufiy auman Jesu misir bar ihamiy tit remor in bar merar gagamin natabir na efan noutanubinamaim tit imaim ma yoyoban.
36 Shimu dœ anga anganœ na kœpara she.
36 Baise Simon ana ofonah bairi hitit hinuwih hin.
37 Kœgbɔ she kpɔ atake, endje pa fœ she adœke: «Azu kɔkɔ lœ kœpara ɓœ.»
37 Naatu hititita’urih ana veya hi’u, “Sabuw o tenunuwihi.”
38 Yisu gi o'o fœ endje adœke: «A na ga tœ anga angbɨ osho, ga lœ ongbo á sœ mashenga dœ œneke adœke mœ yi ndje sœ Ɔtshɔ O'o ɓa zœ kane. Mbœrœ mœ na mbœrœ tœnœ.»
38 Baise Jesu iyafutih eo, “It tanan bar merar afa iti bar merar gagamin sisibinamaim auman isah anabinan, anayabin nati isan ayu ana.”
39 Yé tshe ro lima djelœ ogo Galilayi djigi; œ yi lima sœ œrœ ɓa lœ Sinagoga nœ endje, œ gɔro ndje lima ekpe ɨshirɨ pa azu.
39 Imih Galilee wanawanan etei remor hai Kou’ay Baremaim binan naatu demon kakafih nunih hitit.
40 Ɔlɔ bale, anga ayi boroma na ga ndœ Yisu, œ gote ga utshu ye, œ kɨ fœ she adœke: «Œdœ ɓœ kœyindœ kœshe mœ, ɓœ she mœ lœ koɓanœ asœke.»
40 Orot biyan kokom ani’anin na Jesu nanamaim tit sun yowen baibaisin isan ifefeyan eo, “Inakokok na’at basit iniwa’an anigewasin.”
41 Yisu wu oyo ye, œ yi kane ye, œ goro she á pa fœ she adœke: «Mœ yindœ nœ adœke ɓœ she!»
41 Jesu dogoron wanawanan yababan awan karatan uman ru’atayan naatu biyan butubun eo, “Ayu akokok. Kwigewasin!”
42 Kolœ tœ farapu boroma yiwa yé tshe she.
42 Mar ta’imonamo orot biyan kokom hihururuwih hire naatu igewasin.
43 Yisu gi she toro kœgu ga ndœ ye, œ pa fœ she dœ ɔgbɔ adœke:
43 Baise Jesu ana baimatnuwen tur fokarinaka orot iu naatu biyafar eo,
44 «Dji mœ dœ ɔtshɔnœ! Papandœ œrœ á mbœrœtœ endje fœ ɓœ fœ uzu bale nene, kashe gu œ matœ zœ fœ nganga Ndjaba, œ to tokóró tœ zœ lindœ œneke á Moyize pa lima ndœ nœ mbœrœ kœma fœ azu kɔ adœke ɓœ she lœ koɓa ye.»
44 “Inanowar men yait ta ana tur ina’owen, baise mutufor inan firis biyan inatit o biya nanutitiy, naatu Moses eo na’atube sibor inayai, saise orot babin matahimaim hinaso’ob o igewasin.”
45 Atamœ gbaa, uzu sœmœ gu œ mɨ tshelœ o'onœ ngele ngele djezœ tɔpanœ kpuru adœke azu kɔkɔ wusœ nœ. Mbœrœ tœnœ ataa, Yisu kpa lili lima kœwuta ngbɨɨ ga tœ ala azu ndœ akwa nene. Ataa Yisu gi lima tœ ye kœsœ ga tœ osho á azu ngbangba tœnœ nene gbaa, azu lœ lima kœto tœ osho dœ osho kœna ga ndœ ye.
45 Baise orot tit in busuruf tur bosemor tafaram etei bai. I ana turamaim Jesu men karam boro bebeyan tan bar merar tarun, imih i efan noutanubinamaim ma, baise sabuw efan ta ta i boro’ika hina biyan hititit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.