Atos 19
TAFO AYO (KXF) vs AAI
1 Ɔlɔ á Apolo sœ lima ɓa lœ Koriti, Polo ro lima tɔ lœ kaga lœ aya Azi yeka á jerœ ga lœ Efeze. Ɓa zœ, tshe gbɔ lima anga ayindœ Yisu,
1 Apollos Corinth ma’am ana veya Paul tafaram ta ta oyaw wanane run tit remor na Ephesus tit. Nati’imaim bai’ufununayah sabuw afa titaurih.
2 á yu endje adœke: «'E gbɔ lima Ɔtshɔ Ɨshirɨ ɔlɔ á 'e te ayindœ Yisu ye a?» Endje kœgi fœ she adœke: «'A djidji ndje anga nœ adœke Ɔtshɔ Ɨshirɨ sœ zœ nene.»
2 Naatu bai’ufununayah ibatiyih, “Kwabitumatum ana maramaim Anun kakafiyin re iwani?” Hiya’afut hio, “Aki nati Anun Kakafiyin ana tur men kafa’imo hio anowar.” |alt="map" src="Pauljr3.tif" size="col" ref="Acts 19.2"
3 Polo kpa kœyu endje adœke: «Ka batisimu gaɗe dá 'e gbɔ a?» Endje kœgi fœ she adœke: «'A gbɔ batisimunœ á Yowane ayi kœza Batisimu yisœ nœ.»
3 Basit Paul ibatiyih, “Bo kwa bapataito i menatan kwabai?” Hiya’afut hio, “John Baptist nowan.”
4 Polo kœgi adœke: «Adjapu Yowane sœ lima kœza batisimu fœ azu á endje fatshalɔsu endje, yé tshe sœ lima kœpa fœ endje adœke endje yindœ uzu á tshe na manda œne, œ yindœ kœpa adœke Yisu.»
4 Paul iuwih eo, “John ana bapataito i dogor baikitabiren kakafih hibihamiyen isan. Naatu orot ta wabin Jesu i ufunamaim nan baitutumin isan iuwih.
5 Endje dji o'onœ asœmœ, yé œ gbɔ lima batisimu dœ ɨ'ɨrɨ Gbozu Yisu.
5 Tur iti na’atube eo hinonowar ufunamaim etei Regah Jesu wabinamaim bapataito hibai.
6 Polo kœto kane ye ga pa endje, yé endje kœgbɔ Ɔtshɔ Ɨshirɨ. Endje tetœ kœpa tafo o'o ama ogo dœ pe kœmɨndœ o'o á to ɓa ndœ Ndjaba.
6 Naatu Paul uman tafah yara’aten yoyoban ana veya Anun Kakafiyin re iwanih menah botabir tur ta ta hio naatu tur Godane nan hi’orerereb.
7 Azu wuta lima kɔkɔ ga pa œrœ nœ́ ndjokpa dœ bisha.
7 Orot nah etei i 12 iti kou’ay wanawanan.
8 Polo sœ lima kœro ga lœ Sinagoga, yé lœ yapu votɔ, tshe sœ lima kœyisœ œrœ tœ upu nœ Ogo gbozu nœ Ndjaba dœ awa nene, yé œ pa o'o dœ mara adœke endje á endje dji she, yindœ o'o á tshe sœ kœpa tœnœ.
8 Paul Kou’ay Bar run itafofor sumar tounu wanawanan sabuw bairi hio, God ana aiwob isan sabuw iuwih dogoroh rouw tafofofor.
9 Kashe anga azu sœ lima dœ gbɔkumu, œ vwaratœ endje tœ kœyindœ nœ yé œ sœ kœmɔ awa nœ Gbozu kpœtœ ala angbɔtœ. Polo katœ endje tɨ œ ko ayindœ Yisu potœ ye, yé œ tetœ kœyisœ œrœ fœ endje ɔlɔ dœ ɔlɔ ɓa lœ anda lakɔrɔ nœ Tiranuse.
9 Baise sabuw afa dogoroh fokar, men kafa’imo hikok boro hititumatum naatu bebeyanamaim Regah ana ef gewasin isan tur kakafih maiyow hi’o. Basit Paul ihamiyih naatu bai’ufununayah buwih bairi hin. Veya matan yimo Tyrannus ana bai’obaiyen efanamaim ma bi’obaibiyih.
10 Tshe mbœrœ lima ataa manda ungu bisha yeka á azu kɔ á endje sœ lœ ogo Azi, œdœ Ayuda œdœ Agreke, endje dji lima o'o nœ Gbozu.
10 Iti na’atube ma sinaf kwamur rou’ab sawar, naatu sabuw etei nati Asia wanawanan Jew naatu Ufun Sabuw etei Regah ana tur hinowar.
11 Ndjaba sœ lima kœmbœrœ ogboro œrœ lœ awa nœ Polo.
11 Paul wanawananamaim God ina’inan fokarih maiyow sisinaf.
12 Mbœrœ tœnœ ataa, anga azu sœ lima kœgu dœ siriki á goro ɔkɔ Polo fœ aayi koɓa. Koɓa nœ endje ka lima tœ endje yé ekpe ɨshirɨ gi lima tœ ye pa azu.
12 Paul ana agesaf naatu ana faifuw i biyan gubamin hibai hin sawusawuwih biyah hiyayanowahih i hiyayawas naatu afiy kakafih auman i hibibihir.
13 Anga Ayuda á endje sœ lima kœro dje tœ osho kɔ kœgɔrɔ ekpe ɨshirɨ pa azu koɓa asœmœ yamba lima kœgɔrɔ ekpe ɨshirɨ dœ ɨ'ɨrɨ Gbozu. Endje pa lima adœke: «Mœ pa fœ 'e adœke dœ ɨ'ɨrɨ Gbozu Yisu á Polo œ yisœ œrœ tœ upu nœ ye asœmœ, 'e wuta ye!»
13 Jew sabuw afa bar merar ta ta hirun hitit sabuw iyab biyahimaim afiy kakafih hitar sumih hima’am Regah Jesu wabinamaim hinununih. Naatu hai tur i iti na’atube hio, “Demon kakafih hinununih seven Paul ana orot wabin Jesu isan ebibinan i wabinamaim kwa abi’a’ari kwatit!”
14 Azu á endje le lima œrœ nœ asœmœ kœdœ agbolo yakoshe mindu dœ bisha (7) nœ anga gbozu nganga Ndjaba nœ Ayuda á ɨ'ɨrɨ ye kœdœ Seva.
14 Naatu Jew hai Firis Gagamin wabin Skeva natunatun etei seven i iti na’atube auman hisisinaf.
15 Kashe ɔlɔ bale, ekpe ɨshirɨ gi lima fœ endje adœke: «Yisu a? Mœ wusœ ye, yé mœ wu ndje sœ Polo. Kashe e'e a, 'e kœdœ aɗe e?»
15 Baise afiy kakafin iuwih eo, “Jesu i ayu aso’ob naatu Paul auman i ayu aso’ob, bo kwa iyab?”
16 Yé yakoshe á tshe sœ dœ ekpe ɨshirɨnœ pa ye kœi ga ugurutœ endje dœ gbɔgbɔ kɔ, œ kœtetœ kœɓi lima endje, œ suru tshelœ lœba, dœ pe kœtu uku tœ endje, á endje tɔ lima sœnda dœ ɔrɔ á kpa ye.
16 Naatu orot nati afiy kakafih hiwan ma’am misir bow yow tar, hai faifuw seb nunih ufun hitit segar biyah ererara ana bar hihamiy hibihir.
17 Azu para lœ Efeze, Ayuda dœ pe angbɨ azu dji lima o'onœ asœmœ, yé awa za endje yeka á endje lɨ lima œsœ ɨ'ɨrɨ Gbozu Yisu.
17 Jew sabuw etei naatu Ufun Sabuw etei iyab nati Ephesus wanawanan hima’am iti tur hinonowar ana veya, etei yah birubir fafar, naatu Regah Jesu Keriso wabin bora’ara’aten gagamin maiyow hitin.
18 Azu ndjoro á endje yi lima ndœ Yisu, tetœ kœna tœnœ mbœrœ kœpandœ ekperœ á endje mbœrœ lima dœ tshama endje ga lafo.
18 Sabuw moumurih na’in iyab hina bai’ufununayah himamatar bebeyanamaim hitit abisa kakafin hisisinaf isan etei hi’e’en.
19 Anga endje ndjoro á endje sœ lima kœfa œrœ tsharawo, ko œrœ nœ endje para ga shu, yé á endje sho lima ukpulunœ tœ ala azu para. Endje dɨ lima œrœnœ kɔ mbœrœ kœwusœ amanœ, œ wu lima adœke mbetinœ kɔ á endje sho li dœ Langere ngendja kutu zazu bisha dœ ndjokpa (250.000).
19 Sabuw moumurih na’in iyab hikwerakwer hai buk hibow hina hibutuw naatu sabuw etei matahimaim hi’afusar. Naatu buk ta’ita’imon hai baiyan hibiyab i 50,000 drachma ana fofonin. Paul Efasis hai kwerakwer buk hi’afusar bat i’itah|alt="Paul watching Ephesians burn books" src="cn02003B.tif" size="col" loc="Act 19.19" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="19.19"
20 Mbœrœ tœnœ ataa, Ɔtshɔ O'o za lima osho, azu ndjoro yi lima ndœ nœ lœ awa nœ gbɔgbɔ nœ Gbozu.
20 Sinaf fairih iti himamataramaim Regah ana tur tasasar tit naatu busuruf ra’at ana fair bai yen.
21 Manda o'onœ asœmœ, Polo wa o'o lœ awa nœ Ɨshirɨ kœro ga lœ Yerusaleme yé tshe vwanga tɔ lœ Masedwane dœ pe Akayi. Tshe pa ndje adœke: «Ɔlɔ á mœ kœwuta ɓa zœ, œ li ndje adœke mœ kpa ro ndje ga lœ Roma.»
21 Sawar iti himamatar ufunamaim Paul ana not bogaigiwas Akaiya naatu Masedonia tafaram hairi wanawanahiwat remor na. Naatu na Jerusalem titamih ana not bogaigiwas eo, “Iti tafaram anabinanawan ufunamaim ayu boro anan Rome ana’itin.”
22 Tshe vwa anga anganœ bisha, Atimote dœ Eraste ga lœ Masedwane, yé œ sœpe damba œnœ ye lima kœlo lœ Azi.
22 Basit ana baibais orot rou’ab Timothy, Erastus hairi iyafarih hin Masedonia wanawanan hima, i baise veya au gagaminaka Asia wanawanan imaim ma.
23 Kolœ dœ lɔndɔnœ asœmœ dá egerœ djingili wuta lima tœ upu nœ awa nœ Gbozu ɓa lœ Efeze.
23 Nati ana veya’amaim yare kakafin anababatun Ephesus wanawanan matar, anayabin Regah ana Ef isan.
24 Anga ayi kœfatshelœ ɔrœ, á ɨ'ɨrɨ ye kœdœ Demetriyuse, sœ lima kœmbœrœ a 'eara anda tepelo nœ Artemise dœ kœwo, yé œ sœ lima kœte ngendja fœ endje waa.Ndjaba yashe Artemise|src="hk00286c.tif" size="col" copy="Horace Knowles" ref="19.24"
24 Orot wabin Demetrius silver imaim sawar ebu’ur temamatar i nati’imaim ma’am. Iti orot i god babin wabin Artemis ana kwafiren gagamin ana yumatabe, silver amaim bu’ur sabuw hitotobon. Naatu nati bowabowamaim kabay gagamin maiyow bai ana sabuw isah rur.
25 Tshe ngbɔɓa lima aayi kœfatshelœ ɔrœ dœ pe anga aayi akwa kɔ á endje sœ lima kœmbœrœ mara akwanœ asœmœ, á pa fœ endje adœke: «'E wusœ nœ ye anga mœ; a kœsœ dœ ɔtshɔnœ, œ to kolœ manda akwa nœ azœ asœ.
25 Basit ana bowayah etei e’af ayuwih naatu sabuw afa i bairi hai bowabow ta’imon auman e’af hiru’ay iuwih eo “Au sabuw kwanaso’ob, ata bowabow iti’imaim kabay gagamin tatain erur.
26 Yé 'e sœ kœwu tœnœ too 'e sœ kœdji azu kœpa adœke: Polonœ asœmœ sœ kœmɨndœ nœ adœke andjaba á azu mbœrœ endje dœ kane endje dœ́dœ́ ɔtshɔ andjaba nene. Azu ndjoro dji o'onœ yé œ fa lɔsu endje ndœ nœ. Tshe mbœmbœrœ kolœ ɓa lœ Efeze nene, kashe dje ndje lœ Azi para.
26 Naatu boun iti orot Paul abisa esisinaf i kwa taiyuw matamaim kwa’itin naatu tainimaim kwanonowar, god orot umahimaim tibiwa’an i men kafa’imo godamih.” Tur iti na’atube eo i orot babin moumurih maiyow yah ikitabir. Iti sawar i men Ephesus wanawanan akisin emamatar, baise Asia wanawanan etei kafa’imo nisawar.
27 Œ dœ́dœ́ kolœ azœ dá o'onœ asœ œ ndɨ akwa nœ azœ nene, kashe œ ndɨ ndje anda Tepelo nœ egerœ ndjaba yashe Artemise. Azu œ wu andanœ gbambanœ yé endje kpa lɨsœ nœ nene. Mbœrœ Azi dœ pe ogo djigi sœ lima kœdonga ndjabanœ asœmœ.»
27 Iti ata bowabow i kakafin wanawanan run naatu ata bowabow wabin boro na’af, men wabit akisin na’af, baise god babin Artemis ana kwafiren bar gagamin auman boro yabin en namatar. Naatu sabuw nati Asia wanawanan, naatu tafaram wanawanan sabuw etei iti god babin hikakafiy hikwakwafir boro nuhih nabur.”
28 Manda kœpa o'onœ asœmœ ataa, azu kɔ á endje dji djerœ ókó, œ sœ kœta rawa adœke: «Artemise, egerœ ndjaba yashe lœ ongbo Efeze!»
28 Sabuw hiru’ay hima iti tur hinonowar higagamat himisir hiwow hio, “Ephesus ana god Artemis akisinamo i turobe gagamin.”
29 Azu tshelœ ongbonœ djigi oma dœ o'o kekeke. Endje ko anga Polo á endje na tœ awa akwanœ bale dœ she, Agayuse dœ pe Aristarke azu Masedwane, na tœnœ ga la wutu mɔlɔ.
29 Basit nati bar merar gagamin wanawanan uruw ra’at, na hibuyuw ne hibuyuw hinunuw. Masedonia orot rou’ab Gaius Aristakus hairi Paul bairi hinanawan hinan hibuwih hinunuw hin sabuw hai rou’ay efan gagaminamaim hitit.
30 Polo yi lima ndœ kœwuta ga utshu azunœ ga zœ, kashe ayambarœ pakata she yé.
30 Paul akisin i kok sabuw nahimaim tatit, baise bai’ufununayah hi’otan.
31 Anga aayi akwa nœ lita á endje dœ lima anga Polo mɨ lima upu fœ she adœke, tshe kpa nana ga la wutu mɔlɔnœ nene.
31 Nati tafaram wanawanan hai orot gagamih, iyab Paul ana ofonah auman tur hiyafar hifefeyan men hikok boro tan kou’ay ana efan gagaminamaim yumatan ta’ototait.
32 Dœ lɔndɔnœ asœmœ, uzu dœ uzu sœ lima kœta rawa nœ ye dœ o'o nœ ye kpikpikpi, yé azu ndjoro ugurutœ endje kpa wuwusœ ádá á endje ngbɔtœ endje ndœ nœ nene.
32 Nati ana veya’amaim kou’ay ana efanamaim uruw i na’at, sabuw afa nati’imaim i tur ta hiwow hio, sabuw afa ni’imaim ibo tur ta hiwow hio. Naatu sabuw au moumurihika i men kafai hiso’ob aisim hina iti kou’ayamaim hitit.
33 Anga azu lœ ukpulu azunœ mɨndœ upunœ fœ anga uzu bale á ɨ'ɨrɨ ye kœdœ Alekezandre á Ayuda gavwa she ɓa utshu endje. Á tshe yi kane ye ga lafo ndœ kœyu o'o.
33 Naatu Jew sabuw afa Alexander hibonawiy hitit nahine bat, naatu sabuw afa roube’aten tur hitin, imaibo Alexander umanamaim sabuw rutanih awah fot naatu i taiyuwin wasfafarin isan ana tur eo.
34 Kashe ɔlɔ á ndje wusœ nœ adœke œshe kœdœ uzu Yuda, endje kpa ta rawa manda ada ɔlɔ bisha adœke: «A donga Artemise lœ Efeze!»
34 Baise nati veya’amaim i hi’inan Alexander i Jew orot, imih sabuw etei au ta’imon hiwow sawar ta’imon isan hio inan hours rou’ab sawar. “Ephesus ana god Artemis akisinamo i turobe Gagamin!”
35 Manda nœ, anga gbozu tshelœ ongbonœ u endje ga tœnœ yé á pa adœke: «Azu Efeze, uzu ɗe dá wuwusœ nœ adœke ongbo Efeze sœ dœ anda tepelo nœ Artemise œdœ pe œrœ á endje gɨ á to ɓa lafo á te nene a?
35 Inan yomaninamaim bar merar ana kirumayan sabuw rou’ay gagamin eotatanih inan nuwarob e’afuw basit eo, “Ephesus ana orot ana babin! Sabuw etei hiso’ob Ephesus bar merar i god gagamin Artemis ma’uh ema’am. Iti kabay kakafiyin marane hea’obow re’er boun iti inu’in auman ma’uh ema’am.
36 Uzu bale œ shara o'onœ asœ nene, œ li adœke a sœ koko, yé a katœ kœmbœrœ œrœ á ádánœ gugu nene.
36 Iti sawar i boro men yait ta nayaubamih, isan imih kwa yate enub kwamare naatu men abisa ta nota’e mata nakabiy kwanasinafumih.
37 Azu á 'e to endje na tœnœ ga mœ asœ gugu œsœ ndjaba nœ azœ nene, endje zɨzɨ ndje angba nene.
37 Kwa iti orot kwabow kwana ai’itih i men Tafaror Bar ana sawar ta hi’afiy o ata god babin isan tur kakafih hi’omih.
38 Œ kœsœ adœke Demetriyuse dœ pe azu akwa nœ ye asœ sœ dœ o'o dœ uzu, uzunœ na œ tɔ meza pa ye, ayi kœwa o'o sœ zœ dœ pe olo ngbanga sœ ndje zœ.
38 Baise Demetrius ana bowayah orot bairi orot babin isan hai gamin tur afa hinama’am na’at, ata orot gagamih tur nowarayah i tema’am. Naatu tur nowar yababan yabaituturin isan ana efan i bobotawiyin inu’in boro hinan imaim hiyabaitutur.
39 Yé anga o'o kœsœ ndje zœ, osho á azu œ ngbɔtœ endje ga tœnœ kœguma o'o, œ wa o'onœ zœ.
39 Baise yababan tur gagaminaka omih na’at i kwanan Kou’ay Bar gagaminamaim orot tur nowarayah matahimaim a yababan kwanaorereb tur nowarayah boro hinayabunei.
40 A gbɔ o'o tœ œrœ á a ngbɔtœ azœ ga tœnœ kpesheke á mbœrœ asœ. Azu œ e azœ tœ aayi kœoma dœ o'o. Gbambanœ nene, anga uzu kœtɔ meza pa azœ, o'o nœ kœpa tœnœ œ gu nene.»
40 Naatu boun hibubuyuw isan hina’af tanarun hinabibatiy boro tanao kwanekwan, anayabin tur ana’an it men taso’ob naatu it men karam boro asir tanao tanifufuwen.”
41 — ausente —
41 Iti eo ufunamaim, sabuw iuwih hai ubar hin.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.