Atos 27
Kwanga New Testament (KWJ_WBT) vs NVT
1 Ete wosini sipi ti nu torosini Itali mapwa tokwe nu i kinani mwanji ti funda wu bwani ya wu mendi. Wosiwani Pol ga ele kalapus hima fwelenga 100 au anaye hima leni aulindau hima ri tapa tenge ki ya rini wu owe. Hima mwe ri, hi ti Juliyas. Rini Sisa ni aulindau au anaye hima fo.
1 Quando chegou a hora, zarpamos para a Itália. Paulo e muitos outros prisioneiros foram colocados sob a guarda de um oficial romano chamado Júlio, capitão do Regimento Imperial.
2 Woro sipi mwe ti Atiramitiyam ko kipe hima lehi. Sipi oti Esiya mapwa tokwe dau ko laka ele ki ya ikondau. Wowani o sipi ki nu rausini nu ikowani Masetoniya mapwa ki dau Tesalonaika ko pe hima fori Arisutakas, rini okwe ya funda nu i.
2 Aristarco, um macedônio de Tessalônica, nos acompanhou. Partimos num navio que tinha vindo do porto de Adramítio, no litoral noroeste da província da Ásia. Estavam previstas diversas paradas em portos ao longo da costa.
3 Wosini lindanawani ete nu ini Saiton fwa gamba ki ya yenjimbele. Wosiwani Juliyas Pol ni sumbu kipe naha ya rini wosinda. Pol ni ri ohounawani ri ini ri nau le ri heini ahirahi mwaꞌambwe le wunu ki ya ri toro.
3 No dia seguinte, quando ancoramos em Sidom, Júlio demonstrou bondade a Paulo permitindo-lhe que desembarcasse para visitar amigos e receber ajuda material deles.
4 Wosini Saiton nu andosini nu iwani ausuwa laka ti sini nunu ginawani sipi oti usari usari i ini Saipuras ko cheche gumwa tokwe ya i.
4 Quando partimos de lá, fomos costeando a ilha de Chipre, devido aos ventos contrários que tornavam difícil manter o rumo.
5 Wosiwani nu ini Silisiya mapwa ga Pamufiliya mapwa ga takaisini dau soluwara ti nu yetikinani nu inimbwa Lisiya mapwa ki dau ko ti Maira ya nu raru.
5 Prosseguindo por mar aberto, passamos pelo litoral da Cilícia e da Panfília, chegando a Mirra, na província de Lícia.
6 O ko ki 100 au anaye hima leni aulindau hima ori ri ini Alekisandiriya lei sipi foti Itali mapwa tokwe ikondawani ya ri hei. Wosini o sipi ki nu rausini funda ya nu i.
6 Ali, o oficial no comando encontrou um navio egípcio de Alexandria que estava de partida para a Itália e nos fez embarcar.
7 Wondawani sipi oti usari nahache indawani gisi fwele ya i. O michi ki tau kwambu miyafo naha wu wo wonimbwa Naitas ko ti ya nu takai. Ausuwa tito ete nunu ekichandawani gamweche nu suku nambwe. O keke Kirit ko cheche gumwa tokwe nu ini Salumoni ko ti ya nu takai.
7 Navegamos vagarosamente por vários dias e, depois de muita dificuldade, nos aproximamos de Cnido. Por causa dos ventos contrários, atravessamos para Creta, acompanhando o litoral menos exposto da ilha, defronte ao cabo de Salmona.
8 Wondani tau kwambu naha wu wo wowani Kirit hapimwai nu hei hei ya nu i. Wosini ko foki ya nu raru, o ko hi ti Fwa Gamba Kipe. O ko Lasiya ko ni takaisindau.
8 Costeamos a ilha com grande esforço, até que chegamos a Bons Portos, perto da cidade de Laseia.
9 Gisi miyafo o ko ki isiwani Juta hima kupu le ahirahi hakindau gisi okwe ini humbusini, woro o asama ya humbukondawani soluwara ti kwambu tiki ya ete yembekinanda. Wowani Pol ele hima ni ya sawe,
9 Havíamos perdido muito tempo. As condições climáticas estavam se tornando perigosas para a navegação, pois se aproximava o fim do outono, e Paulo tratou dessa questão com os oficiais do navio.
10 “Kunu dele hima, ahaꞌa sumbu hinga wondawa nu iwa apa tau kwambu fotiki nu gi sindau. Nu iwa o sipi ga mwaꞌambwe miyafo nuhi ti okwe nu ohumbwe sindau. Woro ele mwaꞌambwe tombwa mina, nunu okwe walambe nunu ikondau. Ani o hinga do ani hambwanda.”
10 Disse ele: “Senhores, se prosseguirmos, vejo que teremos problemas adiante. Haverá grande prejuízo para o navio e para a carga, e perigo para nossa vida”.
11 Ete wowani 100 au anaye hima leni aulindnau hima ri sipi torondau hima ga yapai chele sipi ga fi mwanji ni ri ohounakoni Pol mwanji ni ya ri yetupwa.
11 Mas o oficial encarregado dos prisioneiros deu mais ouvidos ao capitão e ao proprietário do navio que a Paulo.
12 O sipi yenjimbelero fwa gamba ki wu dawa ausuwa laka sino gisi sukwawa kipe mina. O hinga keke ele sipi ki daro hima le mwanji funda wu bwani ya wu mendi, o michi wu andosini kipe naha tumbwa wu ini Finikis ko ki wu da ki. Finikis ko ti Kirit ko cheche kumbwa dau, woro o fwa gamba, ausuwa laka sindawa sipi yanino michi ti kipe naha.
12 E, uma vez que Bons Portos era uma enseada aberta, um péssimo lugar para passar o inverno, a maioria da tripulação desejava ir a Fenice, que ficava mais adiante na costa de Creta, e passar o inverno ali. Fenice era um bom porto, com abertura apenas para o sudoeste e o noroeste.
13 Dani ini ausuwa usari sindawani ya wu hambwa, o michi wu sawero ki kipe tumbwa wu ino. Ete wokoni sipi toronambusindau nomo chele mwaꞌambwe wu rasukwasini Kirit hapimwai wu hei hei o michi ki wu i kinani wu dau ko ya wu hanjaꞌai.
13 Quando um vento leve começou a soprar do sul, os marinheiros pensaram que conseguiriam chegar lá a salvo. Por isso, levantaram âncora e foram costeando Creta.
14 Wosini biya hinga wu ikowani ausuwa laka ete ya ta. O ausuwa laka hi ti, Taliyo, wu uchandau, woro Kirit mapwa tokwe ya ete sini ta.
14 Mas o tempo mudou de repente, e um vento com força de furacão, chamado Nordeste, soprou sobre a ilha e nos empurrou para o mar aberto.
15 Ete wokoni ausuwa oti sipi ni kwambu tiki ekichawani o sipi norukweni hinde i kumbwa. O keke sipi ga ya nimba nu bolopinda.
15 Como os marinheiros não conseguiam manobrar o navio para ficar de frente para o vento, desistiram e deixaram que fosse levado pela tempestade.
16 Wondani, Konda, uchandau ko cheche gumwa tokwe nu indani tau kwambu fotiki wu woni o sipi ga yekichinasini indaro kanuche wu longoni wu rasukwani sipi tenge ki kau ya wu owe. Wosini o sipi kwambu i kinani kupu kwambu ki wu haweini ya wu inji. Wosini wunu aki omwesika laka ki ya wu aki, foki wu ini Afirika mapwa takai ki dau hapimwai ki wu endeno keke. O keke sipi ki yekichinasindau nikaꞌari wu rasikasiwani ya nimba nu bolopinda.
16 Navegamos pelo lado menos exposto de uma pequena ilha chamada Cauda, onde, com muito custo, conseguimos içar para bordo o barco salva-vidas que viajava rebocado.
17 — ausente —
17 Então os marinheiros amarraram cordas em volta do casco do navio para reforçá-lo. Temiam ser arrastados para os bancos de areia de Sirte, diante do litoral africano, por isso baixaram a âncora flutuante para desacelerar o navio e deixaram que fosse levado pelo vento.
18 Wondawani nurumbu ausuwa ga soluwara ga kwambu naha ki ya ete nunu ekichanda. Ete wondawani dani inumbwa mwaꞌambwe ele soluwara ki ya nu rawainda.
18 No dia seguinte, como ventos com força de vendaval continuavam a castigar o navio, a tripulação começou a lançar a carga ao mar.
19 Wosini gisi namili ai iwani wunjenga wui tapa ki sipi ni aulindau mwaꞌambwe ele ni ya wu rawainda.
19 No terceiro dia, removeram até mesmo parte do equipamento do navio e o jogaram fora.
20 Ete wondawani gisi miyafo nika ga isangi ga nu hei nambwe, ausuwa laka tumbwa ete sindaro. O keke nunu kipe tumbwa nu dani mapwa foki nu ino tini nu hambwa nambwe, mina. Nunu walambe nu ino sumbu tunumbwa nu hambwandaro.
20 A tempestade terrível prosseguiu por muitos dias, escondendo o sol e as estrelas, até que perdemos todas as esperanças.
21 Wondani gisi miyafo ahirahi wu a nambwe dawani Pol saini etisini ya wunu sawe, “Kunu dele hima, mwase kunu a sawero mwanji ahi ku sirinani Kirit ete nu dapo, do tau kwambu ga dele mwaꞌambwe ga hinde apa nu ohumbwekoro ambwa.
21 Fazia tempo que ninguém comia. Por fim, Paulo reuniu a tripulação e disse: “Os senhores deveriam ter me dado ouvidos no princípio e não ter deixado Bons Portos. Teriam evitado todo este prejuízo e esta perda.
22 Woro kunu a sawendau, sembe kuhi ti ma ku wahapi. Nunu dele hima fo walambe hinde nunu i kumbwa. Sipi tombwa walambe o ikonda.
22 Mas tenham bom ânimo! O navio afundará, mas nenhum de vocês perderá a vida.
23 Hinde wowani, ani Gotri tau ra himache, rini ni a lotu wondau. Tambwa niliki Gotri ensel ani ga takaini enindani
23 Pois, ontem à noite, um anjo do Deus a quem pertenço e sirvo se pôs ao meu lado
24 ya ri sawe, ‘Pol, mini apa aki kei. Mini Sisa miyaningisopo ki mwe naha mi etikondau. O sipi ki mini ga dau hima le hinde apa walambe wunu i kumbwa. Gotri ni mi uchahambwaro ti mini ri mendiro.’
24 e disse: ‘Não tenha medo, Paulo! É preciso que você compareça diante de César. E Deus, em sua bondade, concedeu proteção a todos que navegam com você’.
25 O keke kunu dele hima, kunu apa aki kei. Ani Gotri ni sembe ani hasindau, apa ele mwanji ri ani sawero hingambwa o sukwakonda.
25 Portanto, tenham bom ânimo! Creio em Deus; tudo ocorrerá exatamente como ele disse.
26 Woroti ma nu imaꞌini ko cheche foki hapi mwangi tenge ki nu ende.”
26 É necessário, porém, que sejamos impulsionados para uma ilha”.
27 Wosiwani gisi tapaꞌangi tapaꞌangi hatachi opuriꞌopuri niliki ki Eteriya soluwara ki ya nu bolopinda. Wondawani nili wemi ikondawani sipi tau randau hima le ya wu hambwa, ko cheche fori o nu takainda.
27 Por volta da meia-noite, na décima quarta noite de tempestade, enquanto éramos levados de um lado para o outro no mar Adriático, os marinheiros perceberam que estávamos perto de terra firme.
28 Wondawani wu saini kupu huwe laka foti huku ni rawaindau hinga fwa o tini wu rawaiwani 120 fit hinga ya i. Wosini biya hinga nu ai ini nu ai rawaiwani 90 fit hinga ya i.
28 Lançaram a sonda e verificaram que a água tinha 37 metros de profundidade. Um pouco depois, lançaram a sonda novamente e encontraram apenas 27 metros.
29 O keke ya wu aki, apa nu iwa sipi ti humokuto dau michi tiki rauno ti keke. Wokoni sipi ni torosindau nomo chele mwaꞌambwe opuriꞌopuri sipi soko ki ya wu rawai. Wosini metengei lindana kinani Gotri ni ya nu uchahambwanda.
29 Temiam que, se continuássemos assim, seríamos atirados contra as rochas na praia. Por isso, lançaram quatro âncoras da parte de trás do navio e ansiavam para que o dia chegasse logo.
30 Wondawani sipi tau randau hima le wu akini i kinani numbo ya wu wakinda. Wofunu o kanuche ni wu toroni sipi gamba ki ya wu rawainda, woroti sipi tini toronambusindau nomo chele mwaꞌambwe tini wu rawaindau hinga gamboni ya wu rawainda.
30 Dando a entender que iriam lançar as âncoras da parte da frente, os marinheiros baixaram o barco salva-vidas, na tentativa de abandonar o navio.
31 Ete wowani Pol 100 au anaye hima leni aulindau hima ga au anaye hima lenga ya wunu ri sawe, “E, kale biya hima tiya do sipi ki wu da nambwe siwa, kunu tinda walambe kunu i sindau.”
31 Paulo, então, disse ao oficial no comando e aos soldados: “Se os marinheiros não permanecerem a bordo, vocês não conseguirão se salvar”.
32 Ete wowani au anaye hima le saini o kanuche ni injisindau kupu tini takutowani soluwara ki ya rai.
32 Então os soldados cortaram as cordas do barco salva-vidas e o deixaram à deriva.
33 Wondawani lindana ya takaindawani Pol ele hima hinga tinda mwanji ti ya wunu ri sawenda, hinde wowani, a nambwe wu daro ti keke au wunu saini a ti wu a kinani. Ka hinga ya ri sawe, “Gisi miyafo wonorukweni nu litini a ti nu a nambwe sembe we ba ete nu dawani gisi ti tapaꞌangi tapaꞌangi hatachi opuriꞌopuri hinga ihiro.
33 Enquanto amanhecia, Paulo insistiu que todos comessem. “De tão preocupados, vocês não se alimentam há duas semanas”, disse ele.
34 Woroti keke kunu a sawehambwandau, a ti ku ani ku ai ku yakina ki. Ma ku mendi, walambe hinde kunu i kumbwa. Mina. Kunu tinda ete kipe tumbwa ku dano.”
34 “Por favor, comam alguma coisa agora, para seu próprio bem. Pois nem um fio de cabelo de sua cabeça se perderá.”
35 O hinga wunu ri bwasini rini wui mwakambe tiki bereti ri rukosini Gotri ni ri weseꞌasini ri lepikasini ya ri a.
35 Em seguida, tomou um pão, deu graças a Deus na presença de todos, partiu-o em pedaços e comeu.
36 O sumbu hinga keke ele hima sembe kipe wu hambwakoni wunu okwe a fwele ya wu a.
36 Todos se animaram e começaram a comer.
37 Nunu do sipi tenge ki nu dau hima le tinda ete 276.
37 Havia um total de 276 pessoas a bordo.
38 Wu ani wu yakinasinimbwa sipi ni nomo hano ti keke witi fwele soluwara tiki ya wu rawai.
38 Depois de se alimentar, a tripulação aliviou o peso do navio mais um pouco, atirando ao mar toda a carga de trigo.
39 Wosiwani lindanawani ko foti ya wu hei, woroti o ko mwe hi ti ya wu hikisa. Wosini kwaimbwa maꞌaini wu heiwani hapimwai kipe naha foti fwa lehepuni raruro tiki ya da. Wosini ya wu hambwanda, sipi ti ka hapimwai kipe ki ini rau kinani.
39 Ao amanhecer, não reconheceram a terra, mas viram uma enseada com uma praia e cogitaram se seria possível chegar ali e atracar o navio.
40 O hinga keke o sipi toronambusi kinani rawairo nomo chele mwaꞌambwe ni injisindau kupu ti wu takutosiwani soluwara ki ya kai da. Wosini sipi norukweni i kinani owero me ni injisiro kupu ti okwe ya wu hungo. Ete wosini ausuwa toro kinani sipi gamba tokwe wu yekichinasiro nikaꞌari ti wu rasaiwani sipi ti hapimwai tokwe sapwapwanani ya i.
40 Então cortaram as âncoras e as deixaram no mar. Depois, afrouxaram as cordas que controlavam os lemes, levantaram a vela da frente e foram rumo à praia,
41 Ete wokoni o sipi ini soluwara nindo tiki humokuto hapi hinga wauro tiki rauni fwanginambusini endesini ya da. Wondawani fwa sai sai ta ta sipi soko tokwe ye yewani ya lopweke.
41 mas o navio foi apanhado entre duas correntezas contrárias e encalhou antes do esperado. A parte da frente se encravou e ficou imóvel, enquanto a parte de trás, atingida pela força das ondas, começou a se partir.
42 Ete wosiwani au anaye himako kale kalapus hima ni wu yeni dinga ti wu wosi kinani ya wu hambwa, apa wu yiri yiri wu akini wu ino ti keke.
42 Os soldados queriam matar os prisioneiros para que não nadassem até a praia e depois fugissem.
43 Wowani 100 au anaye hima leni aulindau hima rito Pol ni okula kinani ya wunu minambwe ri na. Wosini fwa yiri ni hambwandau hima leni ya ri sawe, soluwara ki chunani wu raisini wu yiri yiri wu ini hapimwai tiki wu rau kinani,
43 O oficial no comando, porém, desejava poupar a vida de Paulo e não permitiu que executassem seu plano. Ordenou aos que sabiam nadar que saltassem ao mar primeiro e fossem em direção a terra.
44 wondawa hima fwele me tipa leki, e, sipi lopwekero tipa leki torosini bolopi bolopi wu ini wu rau ki. O hinga wu woni ele hima hinga tinda kipe tumbwa hapimwai ki ya wu rau.
44 Os outros se agarraram a tábuas ou pedaços do navio destruído. Assim, todos chegaram à praia em segurança.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.