1 Coríntios 1
YESUS KAMO WAKAI (KUE) vs AAI
1 Na Pol, Yesus Krais aposelmo moglka, i God yene prumere na di yungwa te nono angro Sosetenis akiye,
1 Ayu Paul God ana kokomaim eafu atit Keriso Jesu ana Tur abarayan amatar taituwa Sosthenes airi.
2 no pepa muno i bogltre ana ene God yombama Korin kamun suna meglkwa i tombuglka. Yesus Krais ere endungo ene holi meglko ana pinde yungo ye yombama meglkwa. Te yomba tau prapra makan koglkoglo mogl-eingwa i ye akiye Yaglkandeno Yesus kangiye dembiye karaugl erete meglkwa. Yesus Krais iwe, nono ya te yomba prapra Yaglkandeno moglkwa.
2 God ana Ekaleisia nati Corinth wanawanamaim kwama’am, iyabowat afa’af kwabai kwatit Keriso Jesu wanawananamaim kusouwi God ana sabuw kakafiyih kwamatar kwama’am, naatu sabuw efan tata’amaim iyabowat it bairit taikofan ata Regah Jesu Keriso wabinamaim tao takwakwafir auman.
3 Nono Neno God te Yaglkande Yesus Krais wakaimo ya nomane pokndungwa i ene mina tenambiwo.
3 Manaw kabeber, tufuw, Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
4 God ye Yesus Krais mina wakaimo ene tongwa ipre na poglodi pir ana engenge ene pre God diwakai yeite wanmoglka.
4 Ayu mar etei kwa isa God merarayow abitin, anayabin Keriso Jesu wanawananamaim God manaw kabeber bit isan.
5 Ene Yesus Krais mina nomano suwara yeingwa i mina taragl prapra paitongo ombugl bitno pai pogl sungo te ene ka ake undi di wanmeglkwa.
5 Naatu i wanawananamaim kwa i kwana ef tata’ane totobuyoy wairaf kwamatar, a turamaim naatu not rerekabamaim sawar etei kwaso’ob.
6 I Krais kamo no boglo kugl tomunga i ene nomano suna duglo ongwa pre yegl eremeglkwa.
6 Anayabin ayu Keriso isan ao’orereb i kwa wanawanamaim matar ebiturobe.
7 Te Spiritmo mina taragl gigle ingwa i kuno orko ene ta dokokre ana nono Yaglkandeno Yesus Krais unongugl enambuka pre suglmo meglkwa.
7 Isan imih kwa ata Regah Jesu Keriso na bairerereb isan kwama kwakakaif wanawanan, men kafa’imo ayub ana baigegewasin ta kwasasa’irimih.
8 Te ye yombuglo bogl tenan ene gigle kuindi wanmoglpi ana Yaglkandeno Yesus Krais unambuka enge, ene mina aglau ta paikrambuka.
8 Naatu God boro nabototofari kwanan ana yomanin, saise ata Regah Jesu Keriso nanan ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en na’iti.
9 God taragl eragle dungwa i kaima kaima erambuka. Ye Wam Yesus Krais nono Yaglkandeno, ene ye bogl tapsi moraglkwa pre ene digaglkwa.
9 God Natun ata Regah Jesu Keriso ana baita’ayomaim bairi run isan ea’afi i kwanitumitum.
10 Angrima wagle, nono Yaglkandeno Yesus Krais kangiye mina na ka giglendi ene diteinga, i ene prapra nomano suwara yei moraglmiwo, te nomano poglodi piraglkwa ya ka dinaglkwa i kokunkuno keunde panambiwo. Yegl erimbi ana ene mina suna poim sikraglimiwo.
10 Ata Regah Jesu Keriso ana roubabaruwen fair tafanamaim ayu abifefeyani taitu, abisa isan kwao’o etei kwanibasit, saise kwa wanawanamaim kouseb boro men nama, a not tutufin etei ta’imon namatar kwanama.
11 Kaima angrima wagle, enene mina ka tengramo di meglkwa i Kloe yombama wagle boglo kugl narikwa.
11 Taitu, ayu i Chloe tain tuwan afa hina, kwa wanawananamaim kwama kwabigamigam isan hio anowar.
12 Na ka ipre diga, enene mina suwara suwarandi ka yegl dingwa, “Na tau Pol yombamo.” Te ta dungwa, “Na Apolos yombamo.” Te ta dungwa, “Na Pita yombamo.” Te ta dungwa, “Na Krais yombamo.”
12 Ayu boro iti na’atube anao, kwa ta’ita’imon a tur ta ta kwao, o ta kuo, “Ayu i Paul abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Apollos abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Peter abi’ufunun,” naatu ta kuo, “Ayu i Keriso abi’ufunun.”
13 Krais ye poimsi wu perepere omo? Mo Pol ene pre ere endi-prak mina gogl suno? Mo Pol kangiye mina ene baptais ere suno?
13 Keriso i kwatarsisib in kau’ay nanabin matar. Iban Paul onaf afe’en kwa isa morob? Ai Paul bai’ufnuninamih bapataito kwabai?
14 Ene meglmara pukamugl yagl suwo Krispas ya Gaius keme na baptais ereteinga, ba yomba tau na ta baptais eretekrika. Ipre na God diwakai yeiteinga.
14 Ayu God ana merar ayiy kwa men ta bapataito aitimih, Krisipas naatu Gaius hairi’imo,
15 Yeglpre yomba ta eremogl ene Pol kangiye mina baptais erikura wa ta dikrambuka.
15 imih men yait ta boro inao, ayu i Paul wabinamaim bapataito abai abi’ufunun.
16 I kaima, na ama Stefanas yombama baptais ereteinga. Te yomba ta ama baptais ereteiyo mo eretekrika i na pirpogl sikrika.
16 (Boro’obo anot Stephanas aawan ana nibur bairi bapataito aitih, baise anotanot men yait ta bapataito aitinimih.)
17 Sraglpre, na yomba baptais eretenatnedi pre Krais diendekrukwa. Tamanga. Yesus kamo wakai dipene endinaglka pre na diendungwa. I makan yomba bitno pai pogl sungwa ka dimere yegl na dikraglka, ba na yegl dimbo ana Yesus endimo-prak kamo yombuglomo i taragl yoko mereyegl ere dinambiwo.
17 Anayabin Keriso i men bapataito isan iyafaru’umih, baise tur gewasin binan isan iyafaru, naatu men orot babin maiyow hai tur naatu hai notamaim ana’omih, nati na’atube ana’orerereb Keriso onaf afe’en momorob tur gewasin ana fair boro yabin en namatar.
18 Ana guglo kamun enaglkwa yomba ye endi-prak kamo i aglau ormedi pirkwa. Ba God ere-yungwa yomba nono prumga endi-prak kamo i God yombuglomo.
18 Anayabin onaf ana tur sabuw kasikasiyih isah i yabin en, baise iyabowat tayayawas isat i God ana fair
19 God kamo yegl beglko pangwa:
19 Buk Atamaninamaim eo na’atube:
20 Nomano pirpogl singwa yomba meglma awe? Te yomba erme ka tengramo dingwa God lomo beke tongwa yomba meglma awe? Te enge erme taragl mambuno kaima pirpogl singwa yomba ye meglma awe? Makan yomba pirpogl singwa nomano wakai i God ere ikorugl endungo ye kanno i ka yoko orkwa.
20 Bo orot ukwarin rerekabin menamaim ema’am? Orot kirum so’obayan menamaim ema’am? Naatu orot baibasayan ana not gagamin iti tafaram nowan menamaim ema’am? God iti tafaram ana ukwar rerekab botabir na koko’aw mamatar men kwaso’ob?
21 Ana God ye nomano wakai mina ye yegl pirkan orkwa, makan yomba yene pirpogl singwa i mina God wedi pirkanpogl sikrikwa pango, ana God ye yomba ikine endinagledi pre konbauna ta i-pene endungwa. Ipre God kamo kinde kaima we dingwa ikra no dipene endumgo ana pirngi dingwa yomba God ere-yungwa.
21 Anayabin God ana ukwar rerekabamaim iwa’an sabuw tafaram ana ukwar rerekabamaim hima’am men karam boro hitaso’ob, naatu sabuw iyab iti tafaram ana ukwar rerekab hibaib, iti tur isan yabin en hirouw hio, baise aki onaf isan abibinanumaim God iti tur bai sinaf sabuw hitumatum yawas hibai.
22 Juda yomba kimagl kanamnedi yombuglo erikwa, te Grik yomba nomano wakai i pir inamunedi yombuglo erikwa,
22 Jew hikok ina’inan hita’itin hititurobe naatu Greek sabuw i ukwarerekab hinuwih.
23 ba no Krais endi-prak mina sigeglkwa i kamo dipene endumga. Ana Juda yomba ka i pirakuriko te Yomba Bina ka i kinde kaima wedi pirkwa.
23 Baise it i Keriso onaf afe’en hi’onaf momorob isan tabibinan, iti tur Jew sabuw tenonowar i tainih ekuyikuy, naatu Ufun Sabuw tenonowar isah i yabin en.
24 Ba God i-ikine endungwa yomba, Juda ya Grik akiye nono pirkan ounga Krais ye God yombuglomo ya nomanemo moglkwa.
24 Baise Jew sabuw naatu Ufun Sabuw wanawanahimaim iyab God eafih hina yawas hibaib, nati sabuw isah Keriso i God ana fair naatu ana ukwar rerekab.
25 Makan yomba eremogl yegl pirkwa: God nomanemo wakai tau aglau kaima ormedi pirkwa, ba aglau ormedi pirkwa ikra pai mitna imbo ende yomba pirpogl singwa i engre tongwa. Te God yombuglo dokumedi pirkwa, ba i kaima gigle kuindi yomba gigle dingwa i i-atne endungwa.
25 Anayabin God ana ukwar rerekab hi’itin koko’aw hirouw hio’o, i orot ana ukwar rerekab natabir, naatu God ana ririmin hi’itin hio’o, i orot ana fair natabir.
26 Angrima wagle, ene okuna sraglmere wanmeglkwa enge, God aglendi yungo ene Kristen meglkwa i piryo. Okuna ene yomba merkinde makandle yomba nomano pirpogl singwa ikra ene mina ta paikrukwa. Te yomba merkinde yomburo paikruko te kangino kande paikrukwa.
26 Taitu, kwa marasika mi’itube kwama’am ana maramaim God ea’afi i kwananot, sabuw hai itininamaim kwa moumur na’in i men not wairafi, men orot faifir, na’atube atufuwamaim men orot gagamih hai rara’ane kwatufuwamih.
27 Ba makandle pirpogl singwa yomba angai goraglmedi pre ye taragl aglau ormedi pirkwa taragl ikra God pinde yungwa. Te taragl yombuglo pame dingwa ikra angai goraglmedi pre taragl yombuglo komugl sungwa God pinde yungwa.
27 Baise God tafaram ana sawar koko’aw hirarouw, rubinen sabuw not wairafih ibiya’uhuwih. Naatu tafaram ana sawar ririmih hirarouw rubinen, sabuw fairih ibiya’uhuwih.
28 Te makandle yomba kangino paikrukwa ya gonduglme we dindre kongunmo paikrumedi pirkwa ikra God pinde yungwa. Ye yegl ormara i yomba gigle dingwa ya kangino kande pangwa ye wu taragl yoko mereyegl eingwa.
28 Abisa tafaram itin yabin en rarouw i rubin bai, naatu abisa tafaram itin gagamin rarouw i gurus.
29 Yegl orkwa ipre yomba suwarata God ongumuglo mina ye yene pre dembiye sikrambuka.
29 Saise men yait ta God nanamaim naora’ara’atamih.
30 God ye yene ene i-endungo Yesus Krais mina meglkwa. God yegl orko ana nono nomano wakai ya pirpogl sumga i mambuno Yesus moglkwa. Ye mina suwara nono wu du-yene omga, te yene mambunomo holi pamere wanmounga. Ye nono topo ere ikine endungwa.
30 Baise God buwit tana Keriso Jesu wanawananamaim ikofanit naatu sinaf Keriso ata ukwar rerekab matar. Naatu kakafhine rufamit tatit, yamutufurit God ana sabuw kakafiyih tamatar.
31 Ipre kamambuno pepa mina muno yegl beglko pangwa:
31 Isan imih Buk Atamaninamaim eo na’atube, “Yait nakokok ora’ara’atamih Regah abisa sisinaf tafanamaim nao ra’ara’at.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.