Lucas 9
Uare Bible (KSJ_WBT) vs AAI
1 Iesuꞌa ane tahiꞌa gaubanana aheu fare huze nuꞌoziro. Ebu vine sauꞌa niduꞌa hegoze buzeꞌeteꞌe zu ugi nunu faineꞌeteꞌe gigiꞌaḡa zu inaraḡa ziniro.
1 Jesu ana bai’ufununayah etei I2 eaf ayuwih hina hitit, demon kakafih nunih isan, naatu sawow yumatah ta ta bosaisiren isan fair itih, naatu eonowahih.
2 Ebu Badiꞌaꞌa zuhiꞌaziꞌeteꞌe moneo haramozenoga zu ugi azaḡa faizoga veize tuḡuziro.
2 Imaibo God ana aiwob binan isan naatu sawusawuwih baiyawasih isan iyafarih hitit hin.
3 Aniꞌa ziro, “Zae ragavo zamaḡano ḡau ꞌahoga ago moꞌi. Tuḡu, nihara, ogomu, hadi zu dabua ꞌahoga ago odohoꞌi.
3 Naatu iuwih, “A nanawan isan kwanatitit ana maramaim men sawar afa kwanabow auman kwananamih, men hafoy, tu, kabay, bay, o wanabir.
4 Noꞌe neḡa diuḡoꞌidene, eꞌea daꞌo radoꞌi, onamo ne eꞌe mode iḡunoꞌi.
4 Kwananan sabuw iyab hina’iti a merar hinay hinabubuwi na’at, nati bar meraramaim kwanama a bowabow kwanisawar imaibo kwanatit.
5 Ne azaḡaniꞌa zae mene mae zouzadu za ne eꞌe modoꞌidene, odaze huꞌuruḡa zauhe mode manahoꞌi. ꞌOuge haḡadu zeḡeꞌa zae mazao sauꞌa haḡairoteꞌe ihoziꞌuma.”
5 Baise sabuw men a merar hinay hinabubuwi na’at, a fofob kwanarutatab nare naatu nati bar merar kwanihamiy kwanatit, baimatnuwen ana orereb na’atube.”
6 Ebu Iesu tahiꞌatahiꞌaꞌa iḡunadu neḡaneḡa ragave onameꞌenaꞌa, haba niduꞌa zamaḡano hari manoḡa haramiro zu ugi azaḡa faiziro.
6 Imaibo bai’ufununayah hitit hin bar awan, awan hirun hitit God ana aiwob isan tur gewasin hibinan naatu sawusawuwih hiyayawasih.
7 Galilea habaꞌa kiniḡa, Herodaꞌa Iesu moneo hari niduꞌa igirotene, zamaḡaniꞌa ꞌadaꞌadaniro. Mazaḡa vaze nuꞌe ꞌahige rae reiro, “Iesuꞌe Ioane Babatiso. Aniꞌa rune azaḡa boꞌaḡano bare ḡabodeha,”
7 Herod, Galilee sabuw hai aiwob orot, sawar iti himamatar hai tur nonowar ana veya ana kasiy ra’at, anayabin sabuw afa hio John Baptist morobone matabir maiye,
8 ebu vaze nuꞌe raenaꞌa, “Aniꞌe Elia. Ani bare fureraneha,” ebu vaze nuꞌe raenaꞌa, “Amahi peroveta azaḡa boꞌaḡano vaze ꞌahoganiꞌa bare ḡabodeha.”
8 sabuw afa hio, Elijah marane ra’iy, sabuw afa hio, “Dinab orot ta marasika momorob i yawas maiye matabir na.”
9 Rehano Herodaꞌe ꞌahige rae reiro, “Ioaneꞌe eḡeꞌa ꞌunuḡa variꞌe riꞌadu gouniro. Ze iniu moneo ꞌouge ḡoereꞌohe?” Ebu ani Iesu ḡianihi reiro.
9 Baise Herod eo, “Ayu taiyuwu aso’ob John i ayu sikan ao hi’afuw, naatu iti orot i yait iti bowabow sinaf ana tur anonowar?” Iti na’atube eo naatu kok i orot ana yumat itinamih nuwih.
10 Apostolo azaḡaniꞌa Iesu vaḡe bare arirotene, zeḡeꞌa nagini haḡairoteꞌe niduꞌa Iesu meꞌodoharo. Ebu Iesuꞌa zeḡe teite daꞌo vaḡinadu Betesaida onamiro.
10 Jesu ana tur abarayah himatabir hina hitit, sawar abisa’awat hisisinaf ana tur hi’owen. Naatu nawiyih hitit akisihimo hin tafaram wabin Bethsaida imaim hima.
11 Rehano vaze ḡuḡuvaḡaniꞌa aniꞌe noꞌe onameꞌeteꞌe ederadu ani hegotiro. Ebu Iesuꞌa ze mae ḡihizadu Badiꞌaꞌa zuhiꞌaziꞌeteꞌe moneo haramiro, zu ugize fainiteꞌe azaḡa faiziro.
11 Baise sabuw maumurih na’in Jesu au Bethsaida inan ana tur hinowar, naatu hi’ufunun hin biyan hitit. Hai merar yi God ana aiwob isan binan hinowar naatu sawusawuwih iyawasih.
12 Ḡoravararotene, Iesu tahiꞌa gaubanana aheu fareꞌa Iesu vaḡe aradu niro, “ꞌAhiꞌe haba bohaꞌa. Ogomu vaḡoga ebu ohere bazoga veize vaze ḡuḡuvaḡa ne uhiḡauhiḡano tuḡuze vaḡizoꞌi.”
12 Veya re birabirab auman bai’ufununayah 12 hin Jesu hiu, “Sabuw kwiyafarih ten bar iti yubinamaim naatu masawabar iti yubinamaim taituwah tema’am biyah bay hinanuwet hinabow hinaa, naatu efan auman hinanuwet fai hina’in, anayabin iti efan i owararin.”
13 Rehano Iesuꞌa ziro, “Zaeꞌa ogomu zenoꞌi.” Ebu zeḡeꞌa naenaeniro, “Eme mazaoꞌe ꞌuvahu odoga fuꞌo ebu ḡozone aheu daꞌo. Vaze ḡuḡuvaḡa ꞌahi ḡubuzoga veize, emeꞌa onamadu ogomu hoitiꞌumahe?”
13 Baise Jesu iuwih, “Bay i boro kwa kwanitih hinaa.” Bai’ufununayah hiya’afut, “Rafiy fafar umat roun naatu siy rou’abamo efanamaim ti’inu’in. Kukokok aki anan sabuw etei’imak isah bay anatobon?”
14 Eꞌea vaze niduꞌa boꞌaḡano ohoze niduꞌa daꞌoꞌe 5,000. Iesuꞌa ane tahiꞌatahiꞌa ziro, “Zeꞌa vaze 50 rovonerovone ehorifine ihozoꞌi.”
14 Sabuw nati’imaim hiru’ay hima tur hinonowar nah etei i 5,000 na’atube. Jesu ana bai’ufununayah iuwih, “Sabuw kwa’uwih nah 50 na’atube kou’ay tata’amaim timarir.”
15 Ebu ane tahiꞌatahiꞌaꞌa ihozadu vaze niduꞌa ꞌouge ehoriro.
15 Bai’ufununayah Jesu eo na’atube sabuw hi’uwih himarir.
16 Eꞌe ḡarugano Iesuꞌa ꞌuvahu odoga fuꞌo zu ḡozone aheu madu adure ḡianeꞌenaꞌa, Badiꞌa mazao manoḡa tauḡi rae reiro. Ebu ꞌuvahu odoga zu ḡozone tahitahe vahegadu ane tahiꞌatahiꞌa ziniro, ebu ze vaze niduꞌa ḡahuge ziniro.
16 Imaibo Jesu rafiy fafar umat roun bow, naatu siy rou’ab bow, au mar nuw ra’at, God ana merar yi igegewasin sawar, im seseb ana bai’ufununayah itih hibow sabuw hifaramih hi’aa.
17 ꞌOugadu zeḡe niduꞌa au ubararo. Ebu Iesu tahiꞌatahiꞌaꞌa ogomu ḡahaꞌaḡahaꞌaꞌe nuꞌonadu tunahu niduꞌa gaubanana aheu fare iri'avoniro.
17 Sabuw etei hi’aa yah iw naatu bai’ufununayah kaifet etei 12 hibow sabuw bay hi’aau turih hibihamiyen hiwan awah hikufoten.
18 Mada ꞌahogano Iesuꞌe ane daꞌo kurau radiro, ebu ane tahiꞌatahiꞌaꞌe ane teite radiro. Ebu Iesuꞌa ḡadiziro, “Vazeꞌa eꞌe iniu rae raꞌohe?”
18 Ana veya ta Jesu akisinamo ma yoyoyoban ana bai’ufununayah hina biyan hitit ibatiyih eo, “Sabuw ayu isau mi’itube’ewat teo kwanonowar?”
19 Zeꞌa naenaeniro, “Vaze nuꞌe ḡaꞌe Ioane Babatiso, nuꞌe Elia, ebu nuꞌe amahi peroveta azaḡa boꞌaḡano ꞌahoganiꞌa ḡabode iḡuniro rae raꞌohe.”
19 Hiya’afut hio, “Sabuw afa teo o i John Baptist, afa teo o i Elijah, naatu afa teo o i God ana dinab oro’orot marasika himomorob i ta morobone yawas maiye na.”
20 Ebu Iesuꞌa ḡadiziro, “U zaꞌe eꞌe iniu rae raꞌohe?” Peteroꞌa niro, “Ḡaꞌe Badiꞌaꞌa tuḡuniroteꞌe vazeḡa, Keriso.”
20 Naatu ana bai’ufununayah ibatiyih, “Bo kwa ayu isou mi’itube kwanotanot?” Peter iya’afut eo, “O i God ana Roubininenayan.”
21 Ebu aniꞌa ḡoere riḡa ziro, “Ḡoere ꞌahi vazeni ꞌahoga ago noꞌi.”
21 Imaibo Jesu eofafarih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owenamih.”
22 Ebu aniꞌa ziro, “Vaze Ubuganiꞌa aduga ḡehaḡa hidiꞌuma. Ebu vaze boroboro, dibuꞌo vazeḡa ḡihiꞌaḡaḡihiꞌaḡa zu Mose goro ḡoeꞌa ihozeꞌeteꞌe azaḡaniꞌa hezahohaꞌuma zu goruniꞌuma. Ebu aniꞌa mada uḡiduḡano bare ḡabodiꞌuma.”
22 Naatu Jesu iuwih eo, “Jew hai orot gagamih, firis hai ukwarih na’atube Ofafar Bai’obaiyenayah boro Orot Natun hinakwahir, biyababan gagamin na’in nab, hina’asabun namorob, baise veya baitounin ufunamaim boro morobone namisir maiye.”
23 Ebu hena Iesuꞌa zeḡe niduꞌa ziro, “Iniuꞌa eḡe ḡaruna hegotihi rae roꞌidene, ane ura niduꞌa modadu mada niduꞌa ane satauro odoheꞌenaꞌa, eḡe hegotoꞌi.
23 Naatu etei’imak iuwih eo, “Orot yait ayu bai’ufnunu’umih nakokok na’at, taiyuwin ana yawas i nakwahir, mar etei ana onaf na’abar ayu ni’uf nunu.
24 Mazaḡa iniu ane ḡabone obone giganine, ani ḡabone tuḡutuḡu mene hidiꞌuma. Rehano iniu ane ḡabone eḡe veize ahetine, ḡabone tuḡutuḡu hidiꞌuma.
24 Anayabin orot yait ana yawas i taiyuwin isan eo’oharihar boro nikasiy, baise orot yait ana yawas nakwahir ayu nabi’ufnunu, ma’ama wanatowan boro natita’ur.
25 Vaze ꞌahoganiꞌa haba niduꞌa madu ḡaboneḡa daunine ga mae vaḡinine, nagi manoḡa hidiꞌuma?
25 Tafaram wanawanan orot ta sawar tutufin etei i bow karam, baise i taiyuwin ana yawas nabi’afiy, o hina bigegesair na’at, iti sawar bow ya ma tototo boro hinibais?
26 Iniuꞌa eḡe zu eḡe ḡoere uꞌano mazagaronine, Vaze Ubuga zuni ane agaḡano, Moga agaḡano ebu tuḡure viga zaḡoḡa niduꞌa agaḡano ariteꞌe madaḡano vaze eꞌe uꞌano mazagaroniꞌuma.
26 Orot yait ayu isou biyan eo’ohow, naatu au tur isan biyan nao’ohow na’at, Orot Natun ana bonamanamarinamaim na’atube Tamah God ana bonamanamarinamaim naatu ana tounamatar kakafiyih auman hai bonamanamarinamaim namatabir maiye nanan ana veya, boro ibo isan biyan na’ohow.
27 Eḡeꞌa hube hune ziꞌohe, izidi ꞌada edau radiuꞌeteꞌe azaḡa boꞌaḡano vaze nuꞌa ꞌizema rudanogano Badiꞌaꞌa zuhiꞌaziꞌeteꞌe horoniꞌuma.”
27 Anababatun a tur ao’owen, kwa iyab iti kwama’am boro yawas kwanama’am God ana aiwob kwana’itin.”
28 Iesuꞌa ꞌouge ziroteꞌe enogano mada fuꞌo uḡidu fare meiro. Aniꞌa Petero, Ioane zu Iakobo zamazadu kuranoga veize maḡa ꞌahoga itiro.
28 Tur iti eo hima fur ta’imon sasawar ufunamaim, Peter, John, naatu James buwih bairi hiyen hin oyaw wan yoyoban isan.
29 Ani kurauꞌeteꞌe zamaḡano, iraḡaniꞌa nufiro zu dabuaḡaniꞌa ꞌuranadu vazavazahiro.
29 Naatu hiyen hin yoyoyoban ana maramaim yumatan botabir, ana faifuw hikwes anababatun namanamar ebowabow emamarakaw na’atube.
30 Eꞌe madaḡano vaze aheu, Mose zu Eliaꞌa fureranadu Iesu teite ḡoeriro.
30 Nati ana maramaim naniyan meyemeye orot rou’ab, Moses, Elijah hairi hirerereb,
31 Ze agaḡa boro zamaḡano fureraro, ebu Iesuꞌa Ierusalema onamadu eꞌea haḡaiteꞌe haḡaiḡa, ane rune moneo ḡoeriro.
31 mar ana marakaw bonamanamarin auman hira’iy Jesu ana bowabow iti tafaramamaim baisawarin matabir maiye isan, naatu God ana kok abisa Jesu Jerusalemamaim sinaf baiturobe isan bairi hio.
32 Petero zu Iesu tahiꞌa aheuꞌe baze rudaro. Ebu ze evatirotene Iesu agaḡa zu ani uhiḡano vaze aheuꞌa edau radiuꞌeteꞌe horoziro.
32 Peter ana ofonah bairi i nuhih bur hi’inu’in ufut iti sawar himatar, baise matah nuw himimisir auman Jesu biyanamaim bobonamanamar hi’itin naatu orot rou’ab bairi hibatabat hi’itih.
33 Mose ebu Eliaꞌa Iesu muhinihi reirotene, Peteroꞌa Iesu niro, “Ihore vazeḡa, eme ꞌahao radiuꞌetaꞌaꞌe manoḡa. Emeḡe uḡiduꞌa nugo taruha uḡidu ogoratihi, tibaꞌe ḡae veize, tibaꞌe Mose veize, ebu tibaꞌe Elia veize.” Peteroꞌe aniꞌa nagini raꞌeteꞌe mene ederiro.
33 Naatu orot rou’ab Jesu hibihamiy auman, Peter Jesu isan eo, “Regah igewasin aki iti ama’amamaim sis tounu ana wowab, ta o isa ta Moses isan naatu Elijah isan!” Iti na’atube eo anayabin i men so’ob abisa eo.
34 Aniꞌa ꞌize ḡoereꞌeteꞌea, ḡozeꞌa ovadu ogoziro ebu ze ḡoze zamaḡano diuḡadu rihau rudaro.
34 Peter iti na’at bat eo auman sakusakuk ra’iy ana youninamaim tar sumih, naatu wanawanan hirur auman, bai’ufununayah yah birubir fafar.
35 Ebu ḡozeonoꞌo ago ꞌahoganiꞌa buanadu ziro, “ꞌAhiꞌe eḡe Ubude, eḡeꞌa ohotiroteꞌe vazeḡa. Za ani ḡoere egohanoꞌi.”
35 Sakukuw wanawanan God eafatait eo, Iti Orot i Ayu Natu, ayu arubin imih nao’o kwananowar.”
36 Ago eꞌeꞌa hauḡirotene, ze Iesu daꞌo horoniro. Ane tahiꞌa uḡiduꞌa sifu radiuꞌenaꞌa, ze nagini horoniroteꞌe vazeni ꞌahoga mazao mada nu mene rae fureniro.
36 Iti tur hinowar in sasawar ufunamaim Jesu akisinamo batabat hi’itin. Naatu bai’ufununayah sawar abisa nati ana veya’amaim hi’itin men yait ta ana tur hi’owen awah hibofot hima.
37 Irarirotene, Iesu zu ane tahiꞌa uḡiduꞌa maḡanonoꞌo ovairo ebu vaze ḡuḡuvaḡa hidiro.
37 Marto Jesu ana bai’ufununayah bairi hire hina oyaw an hitit, naatu nati’imaim sabuw hima’am hina biyah hitit.
38 Vaze ḡuḡuvaḡa boꞌaḡano vaze ꞌahoganiꞌa Iesu huniro, “Ihore vazeḡa, e ḡa umiꞌeꞌohe. Eḡe ubude tibuhuga ꞌadi ḡabonoꞌi.
38 Orot ta sabuw rau’ay wanawanahimaim batabat e’af eo, “Bai’obaiyenayan, abifefeyani kunuw natu ku’itin, natu ta’imon maiyow!
39 Vine sauꞌaniꞌa ani agatohauꞌetene, aniꞌe tabara ḡaniḡanauꞌenaꞌa, beroꞌudeꞌohe zu hebeꞌanonoꞌo busureꞌohe. Vine sauꞌaniꞌa mada niduꞌa ani zamaḡano radiuꞌenaꞌa, ahiꞌa sausauneꞌohe.
39 Demon kakafih kaun teyey ana veya eororsair iwow ere erab awan fusifusin ekubar in erabirab biyan riririr ebiwa’an. Naatu iti na’atube i mar etei esisinaf men kafa’imo ebihamiyimih.
40 Eḡeꞌa ḡae tahiꞌatahiꞌa mazao vine sauꞌa eꞌe hegone bunoga radu umizeha, rehano ze mene idaraneha.”
40 A bai’ufununayah ai fefeyanih, demon nuninamih auwih, baise men karam.”
41 Iesuꞌa naenaeziro, “Zaꞌe Badiꞌa mazao mene fiꞌeꞌeteꞌe zu veꞌoḡa haḡaeꞌeteꞌe azaḡa! E noꞌe faḡa zae teite radiꞌuma, zu zae mazao zamahe obone tiꞌma?” Ebu tahiꞌa eꞌe moga niro, “Ubugo tutune ꞌahi aroꞌi.”
41 Jesu iyafutih eo, “Kwa sabuw iti boun ana veya aur baitumatum naatu ayawas etei i hibibir. Kwanotanot ayu boro bairit manin tanama abit ana’abar? A kek kubai kuna aitin.”
42 Ebu tahiꞌa eꞌeꞌa Iesu vaḡe areꞌeteꞌea, vine sauꞌaniꞌa ane agatohanadu ani higau bauriro zu beroꞌudiro. ꞌOugirotene, Iesuꞌa vine sauꞌa ronadu tahiꞌa eꞌe fainiro ebu ani moga bare haro.
42 Kek nan auman demon kakafin kek bai rab rouw me yan re naatu ifiruruw in hub itaiy re. Baise Jesu demon kakafin kwarar tatab nun tit kek iyawas bai tamah itin.
43 Ebu vaze niduꞌa Badiꞌa gigiꞌaḡa boro horonadu zaguzagaro. Iesuꞌa Ane Rune moneo Bare Reiro (Mataio 17:22-23; Mareko 9:30-32) Vaze niduꞌa Iesuꞌa haḡairoteꞌe haḡaiḡa horonadu zaguzagarotene, Iesuꞌa ane tahiꞌatahiꞌa ziro,
43 Sabuw etei’imak God ana fair hi’itin hifofofor men kafaita. Sabuw Jesu abisa sisinaf isan, hibat hibifofofor wanawanan Jesu ana bai’ufununayah isah eo,
44 “Ḡoere ꞌadi faifaine egoꞌi. Vaze Ubugaꞌe agireḡa ꞌevoreo riꞌiniꞌuma.”
44 “Tain kwanarub gewas tur iti anao kwananowar. Orot Natun i boro baban hinao naatu hinab sabuw umahimaim hinayai.”
45 Rehano Iesu tahiꞌatahiꞌaꞌe ane ḡoere huga mene ederiro, mazaḡa ḡoere huga aꞌe ꞌuꞌuruḡa radu aniꞌa nagini zirotaꞌaꞌe mene ederiro. Ebu ze ane ḡoere moneo bare ḡadimanoga zuni riharo.
45 Baise bai’ufununayah iti tur naniyan men hibai, tur anayabin hai notamaim ibun, naatu baibatiyin tur anayabin o nowar isan hibir.
46 Iesu tahiꞌatahiꞌa boꞌaḡano iniuꞌe ḡihiꞌa hune radu ze zeḡeꞌa bare taꞌirotitiro.
46 Bai’ufununayah taiyuwih wanawanahimaim, yait orot gagamin isan hio hinan gamin matar.
47 Iesuꞌa ze nagini zamareꞌeteꞌe ederadu tahiꞌa komeꞌa ꞌahoga zamaharo ebu ane babaḡano ohoniro.
47 Jesu abisa hinotanot itin, basit kek kafa’i ta bai na sisibinamaim iu bat.
48 Aniꞌa ziro, “Iniuꞌa eḡe niḡano tahiꞌa komeꞌa ꞌahiguḡa mae ḡihinine, aniꞌe eḡe mae ḡihiheꞌohe. Ebu iniuꞌa eḡe mae ḡihihine, aniꞌe eḡe tuḡuhiroteꞌe Badiꞌaḡa mae ḡihineꞌohe. Zae boaḡano iniuꞌa aneꞌa bare niḡa mae ovoine, aniꞌe vaze ḡihiꞌa hune.”
48 Imaibo iuwih, “Orot yait kek kafai iti na’atube nab ayu wabu’umaim ana merar nayiy, i ayu au merar eyiy. Naatu orot yait ayu au merar eyiy i orot yait ayu iyunu anan i ana merar eyiy. Anayabin orot yait kwa wanawanamaim wabin en kek kikimin na’atube ema’am, nati orot i gagamin.”
49 Ioaneꞌa Iesu niro, “Ihore vazeḡa, eme vaze ꞌahoganiꞌa ḡae niḡano vine sauꞌasauꞌa hegoze buziroteꞌe horoniro. ꞌOugadu eme ani garariro, mazaḡa aniꞌe mene emeḡe none vazeḡa.”
49 John misir eo, “Regah, orot ta o wabimaim demon kakafih nununih a’itin naatu a’otan. Anayabin nati orot i men it ata kou’ayomaim ema’ama.”
50 Rehano Iesuꞌa niro, “Ani ago gararoꞌi. Za mene agiroziꞌeteꞌe vazeḡaꞌe zae mone vazeḡa.”
50 Jesu iya’afut eo, “Men ina’otanimih, anayabin orot yait kwa isa men ebirakit i kwa isa ebatabat.”
51 Iesuꞌe adure ititeꞌe madaḡaniꞌa hanitirotene, ani Ierusalema onamihi radu zamaḡa ohoniro.
51 Jesu au mar yen isan ana veya na kakabom auman, ana not bogaigiwas yen in au Jerusalem.
52 Ebu ani vaze nu ibite tuḡuzadu ze ani veize ḡau nu ruhibifine Samaria azaḡa habaꞌano ne ꞌahoga diuḡiro.
52 Naatu kob wan iyafarih hin Samaria bar merar hitit ana efan hitayabuna tanan imaim ta’in isan.
53 Rehano Iesuꞌe Ierusalema onamihi reiro ꞌahine, ne azaḡaniꞌa ani mene mae ḡihiniro.
53 Baise Samaria sabuw men ana merar hiyi hibai efan hitinimih, anayabin hiso’ob Jesu i au Jerusalem yey.
54 Iesu tahiꞌa aheu, Iakobo zu Ioaneꞌa horonadu Iesu ḡadiniro, “Zuhiꞌa Boro, ḡa emeꞌa Badiꞌa uminadu adureonoꞌo ire roga tuḡunoga zu ze hufi haozoga urateꞌehe?”
54 Naatu bai’ufununayah orot rou’ab James John hairi iti na’atube hi’i’itin yah so’ar hio, “Regah, kukokok wairaf marane anao nara’iy iti sabuw nagurusih?”
55 Rehano ani tehadu roziro.
55 Baise Jesu tatabir hairi’ika kwararih.
56 Ebu ze ne ꞌahoga onamiro.
56 Naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi hin bar merar ta hitit.
57 Ze ibio onameꞌeteꞌea, vaze ꞌahoganiꞌa aradu Iesu niro, “Ḡaeꞌa noꞌe onamine, e ḡa hegotiꞌuma.”
57 Ef hiyen hinan naiwanamaim orot ta Jesu ana tur eowen eo, “Ayu boro ani’ufnuni o menamaim kwenan boro imaim tanan.”
58 Iesuꞌa naenaeniro, “Butu ḡuniḡaꞌe bazuni habaꞌazeta, ebu hitana niniḡaꞌe nezeta. Rehano Vaze Ubugaꞌe bazuni habaꞌa oꞌoꞌa.”
58 Jesu orot iya’afut iu, “Haruharu hai sau tema’am, naatu mamu hai batar tema’am, baise Orot Natun mare ma biyan tubaiwa’an isan aurin efan i en.”
59 Ebu Iesuꞌa vaze ꞌahoga niro, “Eḡe hegotoꞌi.” Rehano vaze eꞌeꞌa naenaeniro, “Zuhiꞌa Boro, e ibite geno mamahe guri onamihi.”
59 Naatu Jesu tatabir orot ta isan eo, “Kwi’ufnunu airit tan.” Baise orot eo, “Regah akokok wan i boro inihamiyu anan tamai morob inu’in anab anan ana yai imaibo ani’ufnuni?”
60 Rehano Iesuꞌa niro, “Rune azaḡaniꞌa rune azaḡa guriꞌuma. U ḡaꞌe onamadu Badiꞌaꞌa zuhiꞌaziꞌeteꞌe moneo rae furenoꞌi.”
60 Baise Jesu orot iya’afut eo, “Murubih kwaihamiyih boro murubih taiyuwih hinaya’ih. Baise o i kwen, God ana aiwob isan kubinan.”
61 Ebu vaze ꞌahoganiꞌa niro, “Zuhiꞌa Boro, e ḡa hegotiꞌuma. Rehano e ibite geno negohe nabudihe uhizi onamihi.”
61 Naatu orot ta na maiye eo, “Regah ayu i boro o ani’ufnuni, baise wan i boro anan hinai tamai naatu taitu tuwai’inah anao tuturih.”
62 Iesuꞌa naenaeniro, “Iniuꞌa teheꞌenaꞌa mebaḡa afidaune, mene faine afidaꞌuma. Eꞌe teige, iniuꞌa teheꞌenaꞌa, gau nunu zamarine, aniꞌe Badiꞌaꞌa zuhiꞌazoga veize gauogaꞌe mene idaḡa.”
62 Jesu iya’afut iu, “Orot yait busuruf ana me bifufubiy, naatu misir maiye bat au’uf enunutabitabir, God ana aiwobomaim boro men karam nabow.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.