Atos 7

Uare Bible (KSJ_WBT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ebu dibuꞌo vazeḡa ḡihiꞌaḡaniꞌa Stefano ḡadiniro, “Zeꞌa ḡae moneo ḡoereꞌetaꞌaꞌe hubehe?”
1 Imaibo Firis Gagamin Stephen ibatiy, “Tur iti i anababatun o isa teo?”
2 Ebu Stefanoꞌa naenaeziro, “Nego nabudi ebu vaze boroboro, eḡe ḡoere egoꞌi. Emeḡe vouḡa Aberahamoꞌa Harani neḡa ꞌizema onamogano, Mesopotamia habaꞌano radiunu. Eꞌe madaḡano ḡihiꞌa hune Badiꞌaḡaniꞌa ani mazao fureranadu niro,
2 Stephen iya’afut eo, “Taitu tuwai’inah naatu tamai’inah anao kwananowar! Ata agir Abraham ufibo na Haram imaim ma, baise wan Mesopotamia ma’am ana veya’amaim Marakaw ana God isan irerereb eo. Stephen Ebibinan|alt="Stephen preaching" src="cn01914B.tif" size="col" loc="Act 7.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.2"
3 'Ḡa ḡae haba zu negoḡo nabugo mode iḡunadu eḡeꞌa ihoꞌiteꞌe habaꞌa onamoꞌi.'
3 ‘A tafaram naatu taituwa inihamiyih inan tafaram ayu ana bi’obaiyi imaim inama.’
4 Eꞌanoꞌo ani Kaledea azaḡa haba modadu Harani neḡano radiro. Ebu moganiꞌa rudaroteꞌe enogano, Badiꞌaꞌa bare tuḡunadu izidi zaeꞌa radiuꞌeteꞌe habaꞌa ꞌahi ariro.
4 Imih Kaldia tafaram ihamiy naatu na Haram imaim ma. Tamah momorob ufunamaim God nawiy na me tafaram iti bitin boun kwa iti kwama’am.
5 Rehano Badiꞌaꞌa haba ꞌahao haba tahiḡani zuni Aberahamo mene haro. Rehano Aberahamo ubugaꞌe ꞌizema furenogano, Badiꞌaꞌa Aberahamo teite ḡoitoriro, 'Ḡae zu ḡae marigo duḡuruꞌa haba ꞌahi meꞌuma.'
5 God men abisa ta Abraham nowanamih itin naatu men kafa’imo me kikimin eafuw nowanamih itin. Baise God eomatan tafaram tutufin etei boro nowanamih nab naatu wawawan uf hinatutufuw boro hinab. Nati ana veya’amaim Abraham i aurin kek en ma’am God eomatan.
6 Ebu Badiꞌaꞌa ꞌahige rae niro, 'Ḡae marigoꞌe avoꞌa azaḡa habao radiꞌuma ebu muri 400 zeꞌe tuḡure azaḡano radiuꞌenaꞌa, haba eꞌe azaḡaniꞌa ze sausauze ruziꞌuma.
6 Naatu God iti na’atube eo, ‘O wawaw i boro nah toumanih hai tafaramamaim hinama, nati’imaim boro nah toumanih hai fair babanamaim hinama bowabow fokarin maiyow hinabow, hinarouw hini’a’afiyih kwamur etei 400 na’atube nasawar.’
7 Rehano marigo duḡuru tuḡutuḡuziroteꞌe azaḡaꞌe eḡeꞌa aduga ziniꞌuma. Eꞌe enogano marigo duḡuruꞌa eꞌe habaꞌa mode vaḡinadu haba ꞌaha eḡe mazao kuraꞌuma.'
7 Baise God iuwih eo, ‘Ayu nati tafaram hinabuwi babahimaim kwanama kwanabowabow boro baimakiy anitih. Nati ufunamaim boro tafaram kwanihamiy kwanatit efan iti’imaim ayu kwanakwafiru.
8 Ebu hena Badiꞌaꞌa ane ḡoitore ḡoeꞌa eꞌe rinede touga veize Aberahamo niro, 'Ahiri rana iḡuri haḡaoꞌi.' Eꞌanoꞌo Aberahamo ubuga Isakoꞌa fureranadu mada fuꞌo uḡidu fare meirotene, ahiꞌa rana iḡuri haḡairo. Ebu Isakoꞌa ubuga Iakobo ahiꞌa rana iḡuri haḡairo, ebu Iakobo zuni ane ubuga gaubanana aheu fare ahirize rana iḡuri haḡairo. Ebu Iakobo ubuga duḡuruꞌe Isaraela azaḡa vouḡaze boroboro reiro.
8 Imaibo God ar afu’afuw ana obaibasit Abraham itin ina’inanen na’atube kaif. Imih Abraham natun Isaac tufuw fur ta’imon sasawar ufunamaim ana ar kanabin e’afuw. Nati ufunamaim Isaac natun Jacob ana ar kanabin e’afuw naatu Jacob natunatun 12 it uwatanah wabih gagamin auman hai ar kanabih e’afuw.
9 Iakobo ubuga duḡuruꞌe negoze Iosefa mazao ahiahi meiro, eꞌanoꞌo Iosefaꞌe Izipi habaꞌa azaḡa mazao seronadu tuḡure vazeḡano reiro. Rehano Badiꞌaꞌe Iosefa teite radiunu,
9 Baise uwatanah wabih gagamin Joseph isan hibobowen akir wairafin na’atube hitih hitubun hibai hin Egypt imaim ma. Baise God i mar etei biyanamaim ma’am.
10 ebu aniꞌa aduga hidinuteꞌe madaḡa niduꞌa zamaḡano ḡaboninu. Ebu Iosefaꞌa Izipi kiniḡa, Farao zamao edarotene, Badiꞌaꞌa ani mazao manoḡa fureniro zu zamarone huhuzaḡa haro. ꞌOugadu Izipi kiniḡaniꞌa ani mazao matuꞌadu Izipi habaꞌa niduꞌa zu ane ne zuhiꞌaziꞌeteꞌe vazeḡano mae ohoniro.
10 Naatu ana yababan ta ta wanawanamaim bibais. Veya ta Joseph Egypt hai aiwob nanamaim titit ana veya aiwob orot Joseph i’itin yan bai naatu ana kakaf isan ma, anayabin God ukwar rerekab Joseph itin. Imih aiwob orot Joseph bai ana gawanamih yai, naatu aiwob ana bar gagamin wanawanan auman kaifin isan ana fair itin.” Joseph Egypt sabuw ebobonawiyih|alt="Joseph as ruler" src="cn01917b.tif" size="col" loc="Act 7.10" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.10"
11 Eꞌe madaḡano zahara boroꞌa Izipi zu Kanana habaꞌa niduꞌa zamaḡano fureranadu vaze niduꞌa aduga boro hidiro. Vouḡafe zuni ogomuzeꞌa hauḡiro.
11 “Nati ana veya’amaim baimar kakafin na, Egypt naatu Canaan tafaram wanawanan yababan gagamin na’in matar, naatu it uwatanah bayumih hi’akir.
12 Ebu Iakoboꞌa Izipi habaꞌano ogomu eꞌe rae igirotene, ogomu nu hoitoga veize ubuga duḡuru tuḡuziro. Aꞌe Izipi habaꞌa onamiroteꞌe ḡadaheḡa.
12 Egyptamaim bay ma’am ana tur Jacob nonowar ana veya uwatanah hai nanawan wantoro’ot imaim hin.
13 Ze ḡae aheuḡano tuḡuzirotene, Iosefaꞌa aniꞌe iniu rae negoḡa duḡuru ihoziro. ꞌOugadu Izipi kiniḡa zuni Iosefa moga ebu negoḡa duḡuru moneo ederiro.
13 Hai nanawan bairou’abin ana veya Joseph taiyuwin botait irerereb tuwahinah hai tur eowen, naatu Pharaoh nati’imaim Joseph ana nibur isah so’ob.
14 Eꞌe enogano Iosefaꞌa moga Iakobo zu nabuga niduꞌa Izipi habaꞌa aroga veize ḡoere tuḡuriro. Zeḡe niduꞌaꞌe 75.
14 Nati ufunamaim Joseph tamah Jacob isan, naatu tamah ana nibur isah tur iyafar, nah etei 75 na’atube.
15 Ebu Iakoboꞌa Izipi habaꞌa onamiro. Ebu ane zu ane ubuga niduꞌa eꞌea radiro, onamo zeḡe niduꞌa rudaro.
15 Imaibo Jacob rena Egypt tit, nati’imaim i natunatun bairi himorob, it uwatanah.
16 Ahirizeꞌe Sekemu habaꞌa odohe onamadu ibite Aberahamoꞌa Hamoro mariga mazaonoꞌo hadi hina hoitiroteꞌe iduḡano guriro.
16 Naatu biyah i hibow himatabir maiye tafaram wabin Shekem rahamaim hiya, nati me i Abraham orot Hamor natunatun biyahine tubun.
17 Ebu Badiꞌaꞌa irina Aberahamo mazao tiroteꞌe ḡoitore ḡoeꞌaniꞌa hudatiteꞌe madaḡaniꞌa hanitirotene, Isaraela azaḡaꞌe Izipi habaꞌano ḡehararo.
17 “God ana omatanen Abraham eo’omatan na baiturobe isan ana veya na kabom, naatu ata sabuw Egypt hima’am busuruf ra’at tafaram awan karatan.
18 Ebu hena Iosefa hariḡa aḡuꞌa vazeḡaniꞌa Izipi kiniḡa reiro.
18 Imaibo aiwob orot ta Joseph men susu’ub i busuruf Egypt isan i’aiwob.
19 Aniꞌe vouḡafe soꞌosoꞌozadu sausauze ruziro, ebu eneze guraḡaniꞌa rudanoga veize mae modoꞌi rae tuḡutuḡuziro.
19 Ata a’agir ifufuwih, biyababan kakafin anababatun itih, eokikinih hai kek sosof hisrouwen hi’in himorob.
20 Eꞌe madaḡano Moseꞌa fureraro. Aniꞌe Badiꞌa ubumao manoḡa tauḡi. Ebu bato uḡidu viꞌa moganiꞌa ani nezeo sifu taufiro.
20 “Nati ana veya’amaim Moses tufuw, kek ana itinin gewasin maiyow. Baremaim hinah tamah hibunwa’ir ma sumar etei tounu na’atube sawar.
21 Eꞌe enogano Moseꞌe mae modirotene, Izipi kiniḡa aboḡaniꞌa horone madu ane ubugano ḡubune borofiro.
21 Imaibo barene hibotait titit ana veya, Pharaoh natun babitai natunamih bai ituw ra’at yen orot matar.
22 Ebu Moseꞌe Izipi azaḡa edeḡa niduꞌa madu inaraḡeta ḡoerinu zu gauinu.
22 Egypt ana ukwar rerekab etei Moses hi’obaiy so’ob, naatu ana tur ana sinafumaim eo sisinaf etei i fairih.
23 Moseꞌe muriḡa 40 reirotene, ane nabuga Isaraela azaḡa ḡiazi onamihi reiro.
23 “Moses ana kwamur etei 40 na’atube baib ana maramaim ana not bogaigiwas tit ana sabuw Israel inananawanih.
24 Ebu ani Izipi vazeḡa ꞌahoganiꞌa Isaraela vazeḡa ꞌahoga sausauneꞌeteꞌe horonirotene, ani dananihi rae onamiro ebu Izipi vazeḡa eꞌe mau runadu ane haḡai sauꞌa naeḡa baronoharo.
24 Tit inan Egypt orot ta Israel orot boborabirab itin, basit na ibais wasfafar naatu anasa bow Egypt orot rab morob.
25 Moseꞌe ꞌahige zamariro, 'Nabudihe duḡuruꞌe ederiꞌuma, Badiꞌaꞌa ze ḡabozifine e tuḡuheha.' Rehano ze ꞌouge mene zamariro.
25 Moses not eo, ‘God ana baibais ayu wanawana’umaim esisinaf au sabuw boro hina’itin hinaso’ob, baise men hi’itinimih.’
26 Irarirotene, ani Isaraela azaḡa aheuꞌa utiteꞌeteꞌe horoziro. ꞌOugadu ze bare unihoga veize ꞌahige rae ziro, 'Za ḡanine nego. Nougaꞌahi sausautiteꞌohe?'
26 Marto Israel orot rou’ab hairi hibiyow itih, basit na fafar naatu iuwih, ‘Kwa airi i ain uf, aisim taiyuw kwabiyow?’
27 Rehano nabuga ꞌahoga sausauneꞌeteꞌe vazeḡaniꞌa Mose duine vaḡinadu ꞌahige rae niro, 'Ḡaꞌe iniuꞌa emeḡe zuhiꞌao zu kota vazeḡano ohoꞌiro?
27 Baise orot ta biwa’an kakafene Moses rukouw eo, ‘O aki bainabatani naatu baibabatiyi isan yait rubini?’
28 Ḡaꞌe ohoḡore Izipi vazeḡa mau runateꞌe teige, eḡe zuni uḡuhihi raꞌehe?'
28 ‘O kukokok ayu ina’asbunu fai Egypt orot ia’asabun na’atube?’
29 Moseꞌa ḡoere eꞌe igirotene, ani Midiana habaꞌa ferau onamiro ebu eꞌea iꞌudo vazeḡa teige radiuꞌenaꞌa ubuga aheu fureniro.
29 Moses iti tur nonowar ana veya Egypt ihamiy bihir in tafaram wabin Midian imaim ma, nati’imaim touman orot na’atube ma’am natunatun orot rou’ab hitufuw.
30 Muri 40 enogano Sinai maḡa uhiḡa, haba bohaꞌano tuḡure viga ꞌahoganiꞌa Mose mazao fureraro. Aniꞌe ire renogano ire roga duhuḡa zamaḡano fureraro.
30 Kwamur 40 sasawar ufunamaim oyaw Sinai sisibinamaim arar yan tounamatar Moses isan irerereb wairaf na’atube wa’ab wanawanan to’ab.
31 Moseꞌa eꞌe horonadu zaguzagaro ebu faine ḡianoga veize uhiḡa onamiro. Onamirotene, Zuhiꞌa Boro ago igiro,
31 Moses iti wairaf to’ab i’itin ana veya ana kasiy ra’at, naatu itinbunai isan na biyubin auman Regah fanan nowar;
32 'Eꞌe vouḡaḡo Badiꞌa, Aberahamo, Isako zu Iakobo Badiꞌa.' Moseꞌa eꞌe igirotene rihanadu rereraro ebu ehamanoga zuni mene idararo.
32 ‘Ayu i o uwatanah hai God, Abraham ana God, Isaac, naatu Jacob.’ Moses yan wanawanan birubir fafar an uman hioror naatu men karam boro tanuw ta’itin.
33 Eꞌe madaḡano Zuhiꞌa Boroꞌa niro, 'Tamakaḡo mae vaḡinoꞌi, mazaḡa ḡaeꞌa edauꞌeteꞌe habaꞌaꞌe zaḡoḡa.
33 Imaibo Regah eo, ‘A ana sumasum kubosair anayabin iti kamar i kakafiyin yan kubatabat.
34 E hube hune Izipi habaꞌano Isaraela azaḡa sausauzeꞌeteꞌe horoziro zu ze ḡaniḡanauꞌeteꞌe igiro. Eꞌanoꞌo e ze aduganonoꞌo bohaze buzoga veize ovaeha. Ḡa izidi onamoꞌi. E ḡaꞌe Izipi habaꞌa bare tuḡuꞌeꞌohe.'
34 Ayu au sabuw Egypt imaim bai’akir kakafin maiyow hibaib aitih, naatu hitef hirererey anowar, imih rufamih botaitih isan are ana. O kuna aiyafari kumatabir maiye au Egypt.’
35 Mose ꞌahiꞌe Isaraela azaḡaniꞌa hezahoharoteꞌe vazeḡa. Ze ꞌahige rae niro, 'Ḡaꞌe iniuꞌa emeḡe zuhiꞌao zu kota vazeḡano ohoꞌiro?' Rehano Moseꞌe Isaraela azaḡa ibitozifine zu aduganonoꞌo bohaze buzifine Badiꞌa aneꞌa bare tuḡuniroteꞌe vazeḡa. Aꞌe ire renogano ire roga duhuḡa zamaḡano Mose mazao fureraroteꞌe tuḡure vigaonoꞌo Badiꞌaꞌa ihoniro.
35 “Moses i orot ta’imon Israel sabuw hikwahir hiu, ‘O yait rubini aki bainabatani naatu baibatiyi isan?’ Nati orot ta’imon sabuw bainabatanih naatu rufamih botaitih isan God taiyuwin ana tounamatar iyafar na wa’ab toto’abamaim irerereb Moses fair itin.
36 Ebu Moseꞌa Isaraela azaḡa Izipi habaꞌanonoꞌo tutuze vaḡiziro. Eꞌe zamaḡano zaguzagatiteꞌe haḡaiḡa zu haḡai nu badeḡa haḡainu. Ebu Izipi habaꞌano, Davara Kanaḡa genaḡano, zu muri 40 haba bohaꞌano ꞌouge haḡainu.
36 Sabuw nawiyih Egypt hihamiy hitit, naatu ina’inan men hi’i’itah efa’efanin Egyptamaim, Red Sea imaim, naatu kwamur 40 arar yanamaim iwa’an hi’itah.
37 Mose ꞌahiꞌe Isaraela azaḡa ꞌahige rae ziro, 'Badiꞌaꞌa zae boꞌaḡano peroveta vazeḡa ꞌahoga eḡe heuḡa tuḡuniꞌuma.'
37 “Iti orot Moses i boun Israel sabuw hai tur eowen, ‘God boro dinab orot kwa wanawananamaim a orot ta niyafar nan, ayu biyafaru na’atube.’
38 Moseꞌe haba bohaꞌano vouḡafeꞌa nuꞌoraroteꞌe zamaḡano radiunu. Ebu Sinai maḡano tuḡure viganiꞌa ani teite ḡoerirotene, ani vouḡafe teite radiro. Aniꞌe Badiꞌa mazaonoꞌo ḡabone ḡoeꞌa madu emeḡe mazao riꞌiniroteꞌe vazeḡa.
38 Iti orot Moses Israel sabuw bairi kou’ay hibai arar yanamaim hibat naatu ata a’agir bairi Sinai oyawemaim tounamatar tur yawasin bai re itin naatu ya’abun it isat rena.
39 Rehano vouḡafeꞌa Mose ḡoere hegotoga mene uratiro. Ebu Mose hezahohanadu zamazeo Izipi habaꞌa bare onamihi reiro.
39 Baise it ata a’agir fanan men hibosiyasiyar, naatu fanan hikwahir hikokok i mi’itube hitamatabir maiye hitan Egypt hitatit.
40 Eꞌanoꞌo ze Aroni niro, 'Emeḡe ibitofoga veize badiꞌa nu haḡaofoꞌi! Moseꞌa Izipi habaꞌanonoꞌo emeḡe tutufe vaḡifiro rehano, izidi ani mazao naginiꞌa furerarotaꞌaꞌe emeꞌe aḡuꞌa.'
40 Imih Aaron hiu, ‘Aki akokok god ta kusinaf au nai i’iyon ebonawiyi. Moses Egyptane nawiyi atitit men aso’ob abisa isan matar.’
41 ꞌOugadu ze ḡuriro badiꞌaḡa boromakau ubuga iraḡano haḡairo. Ebu ze ani dibuꞌohanadu ꞌevoreze hina haḡairoteꞌe ḡauḡa niguneꞌenaꞌa, matuꞌe rudaro.
41 Nati ana veya’amaim aibat ta cow natun ana yumatabe hibu’ur. Naatu sibor hibow hina sawar i umahimaim hisinaf mamatar ana sibor hiyai naatu ana hiyuw hibow hiyasisir.
42 Eꞌanoꞌo Badiꞌaꞌa ze ḡaruni ziniro ebu ze mada, bato zu buzuva mazao kuranoga reꞌoreꞌoze mode tauḡiro. Peroveta azaḡaniꞌa Buka Zaḡoḡano ꞌahige rae mirihiro,
42 Baise God mafutih, naatu mar ana sawar kwafirih isan ibasit. Dinab orot hai Bukamaim hikikirum na iturobe,
43 — ausente —
43 Kwa i god Moloch ana sis kwa’abar kwareremor,
44 Vouḡafeꞌa haba bohaꞌano radiunuteꞌe madaḡano ze Mose goro ḡoeꞌa tiroteꞌe taruhaḡa haḡairo. Aꞌe Badiꞌaꞌa Mose ihonadu Moseꞌa horoniroteꞌe idunaḡano haḡairo.
44 “Ata a’agir God ana sis arar yanamaim hiyai hima’am i God ana itinin nati’imaim bairi hima’am. Nati sis i God mi’itube Moses iu bi’obaiy na’atube naatu God yayakitifuw na’atube hiwowab.
45 Muri nu enogano vouḡafeꞌa moze mazaonoꞌo taruha eꞌe mae ꞌauniro. Ebu Badiꞌaꞌa haba ꞌahaonoꞌo Iuda mene azaḡa hegoze vaḡizadu Iosuaꞌa vouḡafe ibitoziꞌenaꞌa, haba ꞌahi meiro. Eꞌe madaḡano Iosuaꞌa vouḡafe teite taruha eꞌe odohe diuḡadu eꞌea ohoniro, onamo Davida madaḡaniꞌa feuriro.
45 Nati ufunamaim, ata a’agir sis tamahinah biyahine nan hibai hi’abar Joshua babanamaim bonawiyih bairi hirun sabuw afa hai tafaram God nunih hititit i hai tafaram hibai. Naatu nati sis i ma’am David ana veya’amaim tit.
46 Davida uꞌano Badiꞌaꞌa matuꞌiro ꞌahine, Badiꞌaꞌa ani mazao manoḡa fureniro. Ebu Davidaꞌe Isaraela azaḡaniꞌakuranoga veize Badiꞌa ne ꞌahoga ogoratihi radu Badiꞌa uminiro.
46 David ana baibais gagamin na’in God biyanane bai, imih ifefeyan bar tawowab. Jacob ana God isan
47 Rehano eꞌe neḡaꞌe Davida ubuga, Solomonaꞌa Badiꞌa veize ogoraro.
47 baise iti bar i Solomon wowab.
48 Rehano Hitaga Hune Badiꞌaḡaꞌe vazeꞌa ogoraroteꞌe neḡano mene radiuꞌohe. Peroveta vazeḡaniꞌa ꞌahige rae reiro,
48 “Baise Auyomtoro’ot ana God i men orot bar tewowowabimaim ema’ama’amih, dinab orot eo kikirum na’atube.
49 — ausente —
49 ‘Mar i ayu au urama’ama,
50 — ausente —
50 Sawar iti kwanotanot men ayu asinaf himatar?’
51 Zaꞌe teḡaze riḡa azaḡa, ebu zamaze tuḡa zu Badiꞌa ḡoere mene egohuꞌeteꞌe azaḡa! Zaꞌe zae vouḡa azaḡa teige, Vine Zaḡoḡa iḡaiḡa hezahohauꞌohe.
51 “Kwa i dogor fokarih naatu dogor wanawanan gugumin naatu tain gugurih God ana tur men kwanonowar! Kwa i a’a’agir ah kwabat, mar etei Anun Kakafiyin kwarurukouw!
52 Vouḡazeꞌa mene sausauniroteꞌe peroveta vazeḡa ꞌahoga eꞌe ga? Vaze Duduḡaniꞌa ariteꞌe hariḡa irina rae fureniroteꞌe azaḡa zeḡeꞌa zimi ruzinu. Ebu izidi zaꞌe eꞌe vazeḡa revohanadu mau runiro.
52 Kwa a’agir dinab orot marasika hima’am etei hirouw hi’a’akirih, nati dinab oro’orot i marasika iti orot gewasin nan isan hikurereb. Baise kwa uwatanah hirouw himorob, naatu boun kwa iti orot gewasin nan baban kwao kwarab morob.
53 Zaꞌe Badiꞌaꞌa tuḡure viga tuḡunadu ziniroteꞌe goro ḡoeꞌa meiro, rehano goro ḡoeꞌa eꞌe mene hegotiro.”
53 Kwa i God ana ofafar tounamatar hiyafar re’er kwabai, baise men kwabobosiyasiyar!”
54 Ze Stefano ḡoere igirotene, zamaze ḡugize ruziro ebu ani mazao ḡononeze atitiro.
54 Kaniser hima Stephen eo hinonowar yah so’ar gagamat bufutih hikarmusiyan himisir
55 Rehano Stefanoꞌe Vine Zaḡoḡaniꞌa iriꞌavonadu adure ḡohani ḡianiro. Ebu Badiꞌa agaḡaniꞌa borofe agaraneꞌeteꞌe zu Iesuꞌa Badiꞌa edaꞌe moneo edauꞌeteꞌe horoniro.
55 Baise Stephen God Anun Kakafiyin biyan etei karatan batabat au mar nuwra’at God ana marakaw itin naatu Jesu sisibin asukwafune batabat itin.
56 Eꞌanoꞌo aniꞌa ꞌahige rae reiro, “Ḡianoꞌi! E adureꞌa bohatanoga ebu Vaze Ubuganiꞌa Badiꞌa edaꞌe moneo edanoga horoneꞌohe.”
56 Basit eo, “Kwanuw ra’at! Ayu mar ana etawan botawiy Orot Natun God ana asukwafune bat ai’itin!”
57 Rehano ze ꞌevoreze hina teḡaze ꞌuadu ḡihau huauꞌenaꞌa, zeḡe niduꞌa ani uꞌa dure onamiro.
57 Fanah aumetawat hiwow tainih higibud, imaibo etei au ta’imon hinunuw hibai
58 Ebu Ierusalema ḡutuꞌaḡano ahase onamadu hadi hina mau sausauniro. Kota zamaḡano ḡuriro ḡoeꞌa Stefano rana tiroteꞌe azaḡaniꞌa dabuaze mae vaḡinadu tahiꞌa iziga ꞌahoga, niḡa Saulo oda babaḡano tiro.
58 hitain hitit bar merar gagamin ufunane hitaiy re kabayamaim hirab, orot iyab baifuwenamaim sif hirurubon, hai faifuw nati orot boubun wabin Saul anamaim hiya.
59 Ze hadi hina Stefano mauꞌeteꞌea, ani Badiꞌa mazao kuraro, “Zuhiꞌa Boro Iesu, eḡe vine moꞌi!”
59 Kabayamaim hibat hirabirab auman Stephen Regah isan ifefeyan eo “Regah Jesu ayubu kubai!”
60 Ebu ani obenaḡa hina tuḡadu huaro, “Zuhiꞌa Boro, haḡaize sauꞌa ꞌahi naeḡa zeḡe rana ago toꞌi!” Ani ꞌouge reiroteꞌe enogano iriga riꞌiro.
60 Sun yowen fanan aumetawat erererey auman i wow eo, “Regah abisa ayu isou tisisinaf hai

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.