Romanos 11
Buka Tumute (KPX) vs AAI
1 Di la belageve moleage evive. Subuta Iselala ataeau Dilava hoto evioholige Dilavana kebia haleve seleveanu. Ba, keu kateholinu. Dau Iselala ata. Di Ebalahamu valada holisi Benidiamenimo lohonu.
1 Ayu kwa abibatiyi: Kwanotanot Israel sabuw God kwahirih? Aiyabin! Ayu i Israel orot, Abraham ana rara’ane atufuw naatu au durun i Benjamin.
2 Dilavau subuta au ata kebia malevenu. Isi aike kebia haleveholinu. Lana Bukae Hotomo hoto mole huhulahalu. Hoto kemo Ilaidiau Iselala ata kebia vaveve loui Dilava namihanu.
2 God ana sabuw marasika nowanamih rurubinih men kwahirihimih. Buk wanawanan efan ta’amaim Elijah Israel sabuw isah gam God iu kwanotanot?
3 Au loui avoe, “Kosive, keau a beloveta ata havei a hoesehavomale mune vitale ke koilahalu. Ige da igae uge abu isiviale dahavoi.”
3 “Regah ifefeyan eo, “Regah a dinab orot etei hirouw himorob sawar, naatu a sibor hai gemogem i etei hikwayam hihururuw hire, ayu akisu’umo kutatabuw ama’am. Naatu boun i tesisinaftobon ayu hinarabu ana morobomih.”
4 Elaidiau hoto kateale louge Dilavau hotove ibinaho loui avoe, “Ba, di seveni taoseni (7,000) ata malevege abu loboe dilava Baelo ke hoesehavoholisito da igae hoesehavoma.”
4 Baise God Elijah iya’afut eo, “Ayu au bai’ufununayah sabuw etei seven thousand iyab Baal men hikwakwafir i tema’am.”
5 Subuta Dilavau Iselala ata bahatamo seveni taoseni (7,000) unaha malevenu. Isi novae vani komo ata bahatamo ata degomole malevema. Kebia isivimo maleveholisito au isivimoike au malevema.
5 Ef i nati ta’imon boun emamatar. Sabuw matanta’amo iyab God ana manaw ana kabeberamaim rurubinih i tema’am.
6 Atae vaveve kemo au kebia maleveholima. Ataeau ono vade vamale kemo Dilavau maleveholima. Isi abu ono vade vamale kemo au malevevatebene isivive keu seleve holioholinu.
6 I ana roubinen i manaw kabeber tafanamaim bat esisinaf. Men sabuw hai bowabowamaim. Anayabin God ana roubinen sabuw hai bowabowamaim na’itin narurubiniyih na’at, nati manaw kabeber i yabin en.
7 Vadealemoike Iselala ata keau Dilava vaveve inutolotolote kaovai elehaholilu. Kosealemo uvuiabeu toloige keau ke elehaholilu. Isito Dilavau aike au isivimo ata degomole tabagevege abu hotove evima.
7 Ana itinin nati isan, Israel sabuw abisa isan hinot hinunuwet men hitita’urimih, baise sabuw matan ta God rurubinihiwat hinunuwih hitita’ur. Sabuw turin God ea’afih tainih gogor naatu dogoroh fokar.
8 Subuta vaveve kemo Bukae Hotou loui avoe,
8 Buk Atamaninamaim eo na’atube,
9 Deividiu subuta vaveve katealemo hoto mole lounu. Isi avoe,
9 Naatu David eo na’atube,
10 Ige Dilavau niabe bamuge keau neniai elehaholima.
10 Matah kubofafar, saise men hinanuw,
11 Hoto kemo di la namigevege evive. Lana huhuige Iselala ata keau vaveve kemo dobuluvisi uoholilu. Ba, keau kateholilu. Kosealemo keau vaveve toela vamale kemo Dilavau kebia halevei Iselala ata holioholiale kebiata malevema. Dilavau vaveve kateale vai isiviale Iselala ata keau kebia elegevei touiabe mai isi elike kemo hoidevei.
11 Abibatiy maiye. Israel sabuw ah rusukun hire’er boro na’atuka hina’in? En anababatun! Baise boro hinamisir maiye. Anayabin i hai ra’iyemaim ef botawiy yawas gewasin na Ufun Sabuw hibai, isan imih Israel sabuw isah tibibobowen.
12 Iselala ata keau vaveve toela vamale kemo Dilavau vatae ata degomole hoesegevenu. Keau dobuluviale kemo Dilavau Iselala ata holioholiale kebia malevei hoesegevenu. Isito vani mole Iselala ata keabuna hoidevei Dilava ehovage auna kebia hoesegevege vatae ataeabuna kemo ue dua vai.
12 Jew sabuw hai kakafihimaim baigegewasin gagamin tit tafaram etei ebaib. Naatu i ayubih ana kasiyomaim Ufun Sabuw baigegewasin gagamin na’in suware tebaib. Imih Israel sabuw moumurih na’in hinarur ana veya baigegewasin i boro gagamin na’in hinab.
13 Diue ata holioholiale laheho di hoto mole loui la namigevei. Diue ata holioholiale laheho Dilavau di ebagemage di abostolo holisi la haivema. Dilavau di ebagemage di lovive ke vae dua vama.
13 Boun i kwa Ufun Sabuw isa ao. Ayu iti na’atube kwa Ufun Sabuw a tur abarayan ana ma’am, ayu iti bowabow wanawananamaim boro anasinaftobon anabow gewas.
14 Di kateale vai isiviale di ataeabuna vaveve ke elehai hoidevege Dilavana kebia degomole malevei.
14 Saise imaim anotanot au sabuw Jew hita’it ra’ahu hinanugigir ibo hinan yawas hinab.
15 Dilavau Diue ata kebia halevege Diue ata holioholiale kebiau Dilavaluvuta igaetolahalu. Diue ata keau nova haluviale kebia nahate. Isito vani mole Dilavana kebia malevege abuna haluvisi hovedeveale ke nahate vai.
15 Anayabin Jew sabuw kouh God hibitinimaim, tafaram wanawanan sabuw God ana rakit hima’am botabirih hina bairi hitounuw. Imih God sabuw bairi tibitounuw ana veya, ana itinin i sabuw murumurubih bow na yawas ebitih maiye na’atube.
16 Ebalahamu isi Diue umuka keau idie alumu ke nahate. Ige valadaeabe keau idie ada kebia nahate. Iale alumuve abuna tumute holige adave kebiatana tumute holisi.
16 Rafiy kafuf imasib reban sibor kuyayara’ah, kafuf tutufin etei i kakafiyin matar, naatu ai wairoron turin God ana sibor inabitin na’at, famefamen auman i nowan himatar.
17 Isito idi kemo idie ada degomoleau toelage Dilavau heiovei bohisi botoe idie ada degomole malei lovoeabemo otovenu. Diue ata holioholiale la kebiau botoe idie ada kebia nahate. Isi Diue ata kebia vuvunemo nego malema.
17 Kwa Ufun Sabuw a’itinin i kutor olive famefamen na’atube. Baise hi’afuw umatanum olive famenamaim hituwituw hikuboubunih hiyen, imih boun kwa i Jew sabuw hai yasisir turin kwabai kwabiyasisir.
18 Dilavau idie ada degomole bokoale kemo lainaho la ebika tabagevei huhulahai kosea, “Dilavau no malevege noeau duave.” Lainaho katelahalive. Laeau idie ada unahaea. Alumuve keu idie adamo nego maholima. Isito idie adaeau alumuve kemo nego malema.
18 Isan imih sabuw nati ai famehibe hi’afuw hire’ere men kwananuw furuwih kwani’o’orotomih. Anayabin kwa i ai famefamen, naatu ai famen ana fair i ai anane ana fair ebaib.
19 Hoto kemo la degomole abuna loui kosea, “A hoto keu seleve. Isito Dilavau idie ada degomole bokoisege noeau lovoeabemo ua.”
19 Kwa boro iti na’atube kwanao, “Ai famen hi’afuw hisaroun, imih ayu boro i ana efanin anab hinitutuwu.”
20 La hoto kateale louge keu seleve. Isito lainaho ke huhulahai la ebika tabagevelive. Kosealemo keau abu uvu mai Dilava omiholiale kemoike Dilavau kebia halevenu. Isito laeau la uvu malei Dilava omiale kemoike la lovoeabe malelu. Katealemo lainaho la ebika tabagevelive. Isito Dilava vabuhavoi la ebika nenigeveve.
20 Nati i turobe. Nati sabuw ai famehibe hi’afuw hibisaroun, anayabin men hitumatum, kwa i kwaitumatum imih kwana hai efan kwabai. Baise nati isan men kwanio’oro’ot.
21 Diue ataeau subuta Dilava idimo idie ada nahate holilu. Isito keau abu uvu mai avuemo mavoholige Dilavau kebia halevenu. Katealemo lainaho la ebika tabagevelive. Lana katelahage Dilavana la halevei.
21 Anayabin Jew sabuw i ai famen anababatun men yawananih, baise e’afuw isaroun, imih kwa auman boro men nayawanan nihamiy kwanama’amih.
22 Di louale kemo la Dilava vaveve elehalu. Ata degomoleau subuta dobuluvige Dilavau abuho itumuanu. Isito keu laheho uvuai la tedaevenu. Lana Dilava isivi vage auna la tedaevei tigei. Isito lana isivive vaholige auna la halevei.
22 Imih God ana kabeber naatu ana yaso’ar hairi kwana’itin. Sabuw iyab kakafin sinafuyah God nati sabuw isah i yan esoso’ar, baise kwa isa i ekakabeber. Naatu i ana kabeberamaim kwanama’am na’at i mar etei ana gewasin kwanama. Baise men imaim kwanama’am kwa i boro na’afuw nabosairi kwanatit.
23 Ige Diue ataeau subuta dobuluvisi Dilava halevale keabuna tota hoidevei lohoge Dilavana kebia malevei. Dilavana au negomo kebia malevege abuna hoidevei abu subuta umale kemo ui.
23 Sabuw nati hinamatabir maiye hinabusuruf God hinabitumitum, boro nabow hai efanamaim naya. Anayabin God ana fair ema’am karam boro nasinaf.
24 Diue ata holioholiale laeau botoe idi ke nahate. Isege Diue ata keau bulue idie dua ke nahate. Dilavau bulue idi ke ada bokoai botoe idie ada malei ke lovomo otovege ulilu. Katealemo Dilavana isivianiege idie ada bokoale kebia malei tota lovovemo otovege abuna ulisi.
24 Kwa Ufun Sabuw, kwa i kaiyar olive famen na’atube kwama’am hi’afuw kwana umatanum olive famenamih hitutuwi. Naatu Jew sabuw i umatanum olive na’atube. Isan imih God karam ai famefamen anababatun hitagagagir ti’inu’in boro nabow nitutuwen maiye.
25 Di haokuvuia, Dilavau subuta hoto ko loui ata namigeveholinu. Evive. Diue ataeau aike Dilava halevage uvuiabeau tololahalu. Isito keau vani bahata tololahai ulivebene. Vani mole Dilavana Diue ata holioholiale kebia malevei gabiage Diue ata keabuna hoidevei. Katealemo lainaho huhulahai loui kosea, “Noeau lulelelahai Diue ata kebia evigevelu.”
25 Ayu akokok iti tur ana kirikirifot i kwanaso’ob gewas, saise men kwa akis not wairafih kwanarouw kwana’omih. Israel sabuw afa dogoroh i fokar, imih boro nati na’atube hinama nanan Ufun Sabuw runamih hio ana fofonin hinan hinarun.
26 Dilavana gabie Diue ata bahata malevege abuna uveve dua vai. Bukae Hotou kemo loui avoe,
26 Ef iti na’atube namatar saise Israel sabuw etei boro niyawasih, Buk Atamaninamaim iti na’atube eo.
27 Di abuho hoto loui mamoale kemo dana vaveveabe toela ke ulihai.”
27 “Naatu
28 Diue ataeau Dilava hotoe dua evioholiale kemo keau Dilava aiohavoma. Isito Diue ata holioholiale laeau vaveveabe kemo hotoe dua malu. Dilavau subuta Diue atae umuka kebia tabagevenu. Katealemo auna au isivimo valadaeabe ata kebia malevei.
28 Israel sabuw hina God ana rakit na’atube himatar, saise Tur Gewasin kwa Ufun Sabuw isa tan. Baise Israel i God ana rourubinen sabuw, imih God ebiyabuwih anayabin uwahinah oro’orot wabih gagamin.
29 Dilavau subuta au hoto loui mamoale ke au bae huhuai ke halelivebene. Isito auna au isivimo au ata tabagevei hoesegevei.
29 God men kafa’imo siwar bitih umahimaim bosair naatu ana sabuw rurubinih isah nuhin burumih.
30 Ige Diue ata holioholiale laeau subuta Dilava hoto evioholima. Isito Diue ataeau aike Dilava hoto evioholige Dilavau laheho uvuai la malevege la hotove evima.
30 Baise kwa Ufun Sabuw marasika God fanan kwasair, baise boun ana kabeber i’obaiyi kwa’i’itin, anayabin Israel sabuw fanan hisair.
31 Diue ataeau aike Dilava hoto evioholima. Isito Dilavau laheho uvuai la maleveale ke nahate gabie auna kebiaho uvuai malevei.
31 Naatu ef i ta’imon, kabeber nati kwakwabaib i boun Jews sabuw auman God i’obaiyih ti’i’itin.
32 Dilavau hilokage ata bahata keau hotove evioholimale ataea. Kemo auna au isivimo kebia bahataho uvuai.
32 Anayabin sabuw etei hibifanasair isan God ibasit hifanasair, saise hai fanasairane etei’imak takabibirih.
33 Nahie Dilava keu baluga. Ige luleleve keta balugataho. Olena huhuihuhuive kaovai vaveveve ke hilokai. Atabeu bae ke hilokalivebene.
33 Yowe! abifofofor men kafaita,
34 Bukae Hotou kemo loui avoe,
34 O yait Regah ana not iso’ob?
35 Kosiveu onobenobe bahata vaevenu.
35 O yait God a sawar itin,
36 Kosiveu onobenobe bahata vaeveale ke vuvunemo onobenobe bahataeau ui tima. Isi onobenobe bahata keabuna hoesehavogei. Katealemo nahi vani bahata Dilava ivi hoesehavogei. Hoto seleveike.
36 Anayabin sawar tutufin etei hai an i God,
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.