Gálatas 3
Buka Tumute (KPX) vs AAI
1 Galesia ataea, lana tilogolahalu. Oleike la uvu inu. Di subuta lae lohoale Iesu Kelisou idie domo hatiale hotove ke loui neniai la haivege la ke evisi lulelelahalu. Isito oleike aike lohoale la uvu ige la hoto ke halevalu.
1 Kwa Galasia sabuw i kwabikoko’aw! Yait rarafi kwabi’afesair? Kwa etei matamaim Jesu Keriso onaf afe’en momorob isan, ayu bebeyan maiyow ana morob mi’itube i akubunabuna kwanowar.
2 Di hoto mole igae loui la namigevege evive. La oleve kateike vaime Dilava Munanae Tumu malelu. Lana Diue menaka ehovaike vaime ke malelu.
2 Imih au baibat ta’imon anibat kwanao ana nowar. Anun Kakafiyin kwabaib i ofafar eo na’atube kwasisinaf imih kwabai, o Tur Gewasin kwanowar kwaitumatum imih kwabai?
3 Iale osialemoike la tilogoe vaveve ke nahate vama. La subuta Dilava hoto evige Munanae Tumuu la malevei la negotievenu. Isito ose la isivialeike ke halevai la vuvune unahamo negolahai.
3 Kwa mi’itube’emih kwabikoko’aw! Kwa i Anun Kakafiyinamaim kwabusuruf; naatu boun i kwakokok taiyuw a fairamaim kwanakusouwimih kwabiwa’an?
4 La Iesu ehovaime vatetumu maleale keu oleve kateanu. Lainaho ke huhulahai Iesu halevalive.
4 Kwa iti biyababan kwabai kwabi’akir kwanotanot i yabin en ai ana yasisir en? Ige, iti sawar ibo anayabin auman o ana’an auman.
5 Osialemoike Dilavau Munanae Tumu laovei la vigomo vikoe vaveve vaevenu. La huhuige la Diue menaka ehovamale kemonike au au Munanae Tumu laovenu. Ba, la hilokage la hotove evisi maike vage au au Munanae Tumu laovenu.
5 God Anun Kakafiyin ebit naatu wanawanamaim ina’inan ebiwa’an, anayabin ofafar eo na’atube kwasisinaf imih ebit o Tur Gewasin kwanowar kwabitumatum imih ebit?
6 Ebalahamu vaveveu ke nahate. Bukae Hotou loui avoe, “Ebalahamuu Dilava hoto evisi au uvu mai avuemo mamonu. Kemoike Dilavau vaveveve elehai avoe, ‘Keu di nimo inutolotolote ataike.’”
6 Abraham ana yawas mi’itube ma’am i kwana’itin; Buk eo na’atube, Abraham God itumitum, naatu i ana baitumatumamaim God bai, anayabin ana ef mutufurin God matanamaim.
7 Iale di laheho louge evive. Ata oleuoleu abu uvu mai Dilavamo mavoale keau Ebalahamu valada selevea.
7 Imih kwa i kwanaso’ob, Abraham wawawan anababatun i sabuw iyab aurih baitumatum ema’am.
8 Subuta mole Bukae Hotomo Dilavau gabie vaveve elehai loui avoe, “Diue ata holioholiale keabuna bae abu uvu mai daemo mavoge dana abuho loui kosea, ‘Laeau inutolotolote ataea.’” Iale hoto kemo Dilavau Ebalahamuho loui avoe, “A a uvu mai daoale kemo dana vatae ata bahata hoesegevei.”
8 Buk marasika eo baiman na’atube, God Ufun Sabuw baitumatumamaim boro nayamutufurih. Naatu imih Tur Gewasin Abraham isan eorereb. “O wanawanamaim God boro sabuw etei nigegewasinih.”
9 Ebalahamu au uvu mai Dilavamo mamoge Dilavau hoesehavonu. Iale olena Ebalahamu vale ke nahate vai abu uvu mai Dilavamo mavoge Dilavana kebiata hoesegevei.
9 Abraham itumatum naatu baigegewasin bai, imih sabuw iyab tibitumatum i baigegewasin tebaib i baib na’atube.
10 Isito ata oleuoleu Diue menaka unaha ke huhulahai negolahamale ata kebia nohovu. Kosealemo Bukae Hotou loui avoe, “Ata oleuoleu menaka bahata ehovaito menaka igae hosidiale kebia Dilavana aiogevei.”
10 Sabuw iyab ofafar tafan hitumatum hima tibi’ufunun, nati sabuw i o rarafen babanamaim tema’am. Anayabin Bukamaim eo, “Orot yait Ofafar Bukamaim hikirum inu’in mar etei men nati tur eo na’atube ebi’ufunun, nati orot i God ana orarafen babanamaim ema’am!”
11 Nahi hilokage ata oleu Diue menaka ehomamale ke vaveveu bae Dilava nimo inutolotoloalivebene. Kosealemo Bukae Hotou loui avoe, “Olemeau abu uvu mai Dilava omisime nivemo inutolotoloale keabuna abu evievimo ui tigei.”
11 Imih boun i bebeyan ebi’obaiyit men yait ta ofafar eo’omaim boro ana ef nayamutufur nan God biyan natitamih. Anayabin Bukamaim eo, “Orot yait baitumatumamaim ana ef yamutufur na God baib, i akisinamo boro nama.”
12 Isito ata oleuoleu menaka unaha ehovamale keau abu uvu mai Dilavamo mavoholilu. Bukae Hotou loui avoe, “Ata oleuoleu abu uvu mai menakamo mavoi ke bahata vamale keabuna menaka ke unahamo ugei.”
12 Ofafar ana bowabow i men ta baitumatumamaim ema’am, baise Bukamaim eo, “Orot yait sawar etei ofafar eo na’atube nasisinaf na’at boro nama.”
13 Isito Iesu Keliso nahie toelae ibinaho hatinu. Bukae Hotou loui avoe, “Ataeau ata mole mai idimo umuvai hamage keu keve uale ata keho Dilavana itumuai aiohavoi.” Iale Iesuu idie domo hatai nahie toelae ibina vage Dilavau nahi aiogeveholinu.
13 Baise it etei ofafar ana orarafen babanamaim tama’am Keriso tubunit it ata orarafen i bai; anayabin Bukamaim eo, “Orot yait ai afe’en teo’onaf nati orot
14 Iesu Kelisou hatiale kemo Dilavau isivialeike Diue ata hoesegevei Diue ata holioholiale kebiata hoesegevei. Dilavau subuta Ebalahamu namihai avoe, “A vavevemo dana vatae ata bahata hoesegevei.” Iale Iesu hatiale kemo Dilavau loui avoe, “Dana di Munanae Tumu laovei.” Ige nahiabuna nahie uvu mai Dilava omiliege Munanave Tumu ke malei.
14 Keriso iti sinaf saise baigegewasin God Abraham eo’omatan i Keriso Jesu’umaim tan Ufun Sabuw hitab, saise baitumatumamaim Anun Kakafiyin tatab God eo’omatanit na’atube.
15 Di haokuvuia, nahi vani bahata vamale nahie vaveve kemo dana hoto mole loui la haivege kemo lulelelahave. Mesoho atabe abuiau ono mole loui ke mai selevetisi bebamo hisaliasege ke iae ata moleu bae lohoi hotoeabe ke egumalivebene.
15 Taitu tuwai’inah, ayu i boro mar etei tasisinafumaim ao kwana’itin. Orot rou’ab sawar ta isan hairi hio hibasit wabih obaibasit ana fefemaim hikikirum boro men yait ta na’astu’ub o tafan naya’abar.
16 Subuta Dilavau Ebalahamuho hoto loui mamoi namihai avoe, “Dana ata a valada keta hoesehavoi.” Bukae Hoto kemo Dilavau hoto koseale louholinu. “Dana a valada kebiata hoesegevei.” Isito keu loui avoe, “Dana a valada keta hoesehavoi.” Au valada ke louale keu Iesu Keliso.
16 Naatu boun kwana’itin, God ana omatanen ta Abraham eomatan, naatu uwan auman eomatan, Bukamaim i men hikirum hio wawawan, nati i men wanawan moumurih isah eo, baise uwan ta’imon isan eo. Nati uwan i Keriso.
17 Di hoto louale ke ihuike ko. Dilavau au ono vade vaveve ke hoto Ebalahamuho lounu. Au avuho loui avoe, “Di bae di hoto aho louale ke halelivebene.” Iniale vagana voa handele tetiu (430) uoholige Dilavau menaka mai Mosese ominu. Ige menaka keu subuta Dilavau Ebalahamuho louale hoto ke bamuoholinu. Isito hoto keu ui egeanu.
17 Abisa ao anayabin i God Abraham hairi obaibasit ta hikirum in, imaibo kwamur 430 sasawar ufunamaim ofafar matar, imih men karam God ana obaibasit marasika kikirum boro ta’astu’ub naatu ana omatanen tabosair.
18 Dilavau Ebalahamuho hoto ke loui mamonu. Iale nahi bae Mosese menakamo Dilava onobenobe ke malelivebene. Isito Dilavau Ebalahamuho louale hoto kemo nahiabuna Dilava onobenobe ke malei.
18 Anayabin God ana siwar ofafar tafanamaim tabatabat na’at, nati i ana omatanen tafanamaim boro men tabat, baise God ana bosiyasiyaramaim ana omatanen kaif Abraham baigegewasin itin.
19 — ausente —
19 Imih ofafar ana’an i abisa isan matar? Ofafar mamatar ana’an i kakafih imaim itinin so’ob isan. Naatu imaim tabonawiyit tanan Abraham uwan isan God eo’omatan tan tatit. Iti ofafar i tounamatar hibai hire orot foun batayan hitin.
20 — ausente —
20 Naatu God Abraham omatanen bitin ana veya i men foun batayan orot biyanamaim sinaf, baise God akisin foun bat sinaf.
21 Iale la huhuige Dilavau menaka mai Mosese omiale kena subuta Dilavau Ebalahamuho louale ke bamunu. Ba, keu kateholinu. Keu katevatege ataeau menaka kemo ukolikoli malelu. Isito menaka kemo atae vaveveu Dilava nimo inutolotoloholinu.
21 Kwanotanot ofafar naatu God ana omatanen hairi i tibigamigam? En anababatun, anayabin ofafaramaim orot ana yawas tabaib na’at, turobe orot ana ef yamutufurin isan boro ofafaramaim tan.
22 Kemoike Bukae Hotou louale vaveve toelau vatae ata bahata bamuevei gabianu. Isito oleuoleu abu uvu mai Iesu Kelisomo mavoale keabuna Dilavau louale ukolikoli ke malei.
22 Baise Bukamaim eorereb tanowar, tafaram tutufin etei i bowabow kakafin ana fair bai karatan. Imih ef ta’imon God ana omatanen bain nowatamih matar isan i Jesu Keriso akisinamo tanitumitum.
23 Isito evievie vaveve keu lohoholisege menaka keu nahie malevenu. Keu nahi umudievei malevei dibulae otoveale ke nahate vanu.
23 Baitumatum i ufibo natit, baise wantoro’ot i ofafar buwit ana dibur yariyit tama nan imaibo baitumatum natit irerereb.
24 Evievi vani keu lohoholisege nahiau menaka valamo ua. Ige Iesu Kelisou lohoge nahi nahie uvu mai avuemo mavoge. Dilavau nahie hoesegevei isiviale nahie vaveveu nivemo inutolotoloai.
24 Isan imih ofafar i ata bai’obaiyen orot na’atube bonawiyit tana Keriso biyan tatit, naatu boun i baitumatumamaim ata ef yamutufur God nanamaim tatit.
25 Katealemo menaka keu aike nahi nalieveholima. Isito nahi nahie uvu mai Iesuemo mavoge keu aike nahi nalievema.
25 Imih it boro men ofafar ana bonawiyenamaim tanama’amih, nati i sawar, anayabin boun i baitumatum ana veya tit.
26 La la uvu mai Iesu Kelisomo mavoale kemoike la bahata Dilava ese holilu.
26 Naatu kwa etei’imak baitumatumamaim kwana Jesu Keriso bairi kwaita’imon God natunatun kwamatar.
27 La bahata babatisoale kemo Iesuluvuta igaetolahai avu nahate vaime vaveve dua ke vama.
27 Keriso wabinamaim bapataito kwabai ata kou’ay ta’imon matar, imih Keriso ana yawas a faifuwamih kwa’us.
28 Katealemo Diue ata isi Diue ata holioholiale keau nimole holioholilu. Isito keau mole nahate. Ige heiata lovilahamale isi eve abu isivi vamale keau mole nahate. Ige malahaeau keatehi mole nahate. La bahata Iesu Kelisoluvuta igaetolahai atave holilu.
28 Imih kwa i men a itinin tata’amih, men Jew o Ufun Sabuw, men akir o roufamen sabuw, men orot o babin, kwa etei i ta’imon Keriso Jesu ana baita’imonin wanawananamaim kwama’am.
29 Lana Iesu Keliso ata holiliege kemo lana Ebalahamu valada holive. Isi Dilavau subuta Ebalahamuho onole louale ke lana maleve.
29 Keriso kwa nowa namamatar na’at, kwa i Abraham wawawan naatu God abisa eo’omatan boro kwanab.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.