1 Coríntios 15
Buka Tumute (KPX) vs AAI
1 Di haokuvuia, di subuta lae tiale hotoe dua loui la haivege la hoto ke evisi malu. Isi aike kemo negolahai uma. Katealemo di isiviai tota hotoe dua loui la haivei.
1 Taitu, boun i akokok tur gewasin abinan kwanowar, imaim yawas kwabai, naatu imaim kwabatabatkikin isan nuhi akukusib.
2 Di hoto ke loui la haiveale ke matahae dua vave. Lana hoto ke matahae dua vage Dilavana la malevei. Ke matahae dua vaholige Dilavau bae la malevelivebene.
2 Iti tur gewasinamaim kwa iyawasi, imih tur abinan kwanonowar kwanabubukikin, baise men kwanabubukikin kwa a baitumatum boro nan yabin en namatar.
3 Keliso hotoe dua di mai lae tiale la haiveale keu koseanu. Bukae Hotou louale ke nahate Kelisou nahie toelae ibinaho hatinu.
3 Ayu abisa abaib i kwa isa aya’abun, naatu nati tur ana’an gagamin i iti, Keriso it ata bowabow kakafin isan morob, Bukamaim eo na’atube.
4 Au hatige Bukae Hotou louale ke nahate abu mai abavuge vani abuita igaeta uoholisege au hovelahanu.
4 Hibai hin hubemaim hiyai, veya tounu ufunamaim misir maiye, Bukamaim eo na’atube.
5 Hovelahai tiale au ebika mai Bita haivuito vani molela bae au ebika mai abostolo tuelo (12) kebia haivege abu elehalu.
5 Peter isan irerereb, imaibo tur abarayah nah 12 isah irerereb.
6 Ige vani mole evievi ata vai handele (500) keau igaetoai usege Kelisou tiale au ebika mai haivege abu elehalu. Evievi ata kebiamo degomoleau haluvilu. Isege degomoleau ua.
6 Nati ufunamaim veya ta’imon wanawanan ana bai’ufununayah etei 500 tafanamaim auman isah irerereb, moumurih na’in i boun yawasih tema’am baise afa i himorob.
7 Ige vani mole au tialeu au ebika mai Diemisi haivui au esemu bahata haivege abu elehalu.
7 Nati ufunamaim James isan irerereb, imaibo ana tur abarayah etei isah irerereb.
8 Ige Kelisou gabila au ebika mai di haivuge di ke elehanu. Evievi ata keau vasohuta Keliso elehalu. Isege di gabila ke elehai abostolove ata holinu.
8 Uftoro’ot ayu atufuw kokobeya na’atube ama’am isou irerereb.
9 Isito dau abostolo ata kebiamo baluga holioholinu. Di isiviholiale keau daho loui kosea, “Abostolo ata.” Kosealemo di subuta Dilava ekalesia aiogevei vatehani ovema.
9 Ayu i tur abarayah etei babahimaim imih ayu i men boro tur abarayan hinarouw hinao, anayabin God ana ekaleisia ai nununih arouw ai’a’akirih.
10 Isito Dilavau daho uvuai di ebagemage di abostolove holinu. Keu daho uvuai di ebagemage di u unahamale holioholinu. Isito Dilava lovimo di negoai abostolove degomole evigevenu. Di isivimo di lovi ke vaholima. Isito Dilavau daho uvuai di tedahoge di lovive ke vama.
10 Baise God ana manaw ana kabeberamaim ayu tur abarayan amatar, naatu manaw kabeber ayu bitu i men yabin en, baise bowabow gagamin na’in abow, tur abarayah etei ana tabirih, men ayu au fairamaim abowabowamih, baise God ana manaw ana kabeber ayu wanawana’umaim ma ebowabow.
11 Di hoto loui la haivema. Isege abostolo degomole keau hoto loui la haivema. Hoto ke igaeike no loui la haivemale ke la evisi malu.
11 Isan imih i tibibinan naatu ayu abibinan ana itinin i men ta’amih, baise ana’an gagamin i abisa abibinan i kwa kwaitumatum.
12 No hotoe dua loui ata haivei loui kosea, “Keliso keu hatihatimo hovelahanu.” Isito la degomoleau loui kosea, “Haluvimale keabuna oleve kateai hovedevei.”
12 Boun aki abibinan ai tur i Keriso morobone mimisir isan ao’o, baise mi’itube’emih kwa afa kwao moroboyah boro men hinayawas maiye hinamisir?
13 La hoto ke louale keu selevevatege Keliso keu hatihatimo hovelahaholinu.
13 Morobone misir maiye men nama’am na’at, ana itinin Keriso morobone men misir maiye’emih.
14 Keliso keu hatihatimo hovelahaholivatege no hotove loui ata haivemale ke ihuu uoholinu. Ige la evievi ke ihuta uoholinu.
14 Naatu Keriso morobone men tamimisir maiye na’at, aki ai binan i yabin en, naatu kwa Keriso kwabitumitum auman i yabin en.
15 Di kemo hoto mole louge evive. No la haivei loui kosea, “Dilavau hatihatimo Keliso etuvage keu hovelahanu.” Isito la degomoleau loui kosea, “Haluvimale keau bae hovedevelivebene.” La hoto ke louale keu selevevatege no hoto loui la haivemale keu loboe hoto.
15 Naatu murumurubih men hinamimisir maiye na’at, aki i God isan abifufuwen. Anayabin Keriso morobone God baiyawasin arouw ao, naatu moroboyah morobone men hinamimisir maiye na’at, nati ebiturobe, God Keriso morobone men iyawas maiye misirimih.
16 Kosealemo haluvimale keau hovedeveholivatege Dilavau Keliso etuvage hovelahaholinu.
16 Morobone misir maiye men nama’am na’at, Keriso morobone men misir maiye.
17 Isime Dilavau Keliso etuvage hovelahaholivatege la evievi ke ihuu uoholinu. Ige la toela keu sohu laemo ua.
17 Naatu Keriso morobone men tamimisir na’at, kwa a baitumatum i yabin en, naatu kwa i boro’ika bowabow kakafin tafatumi kwatama’ama.
18 La hoto ke louale keu selevevatege evievimo haluvimale keau haluvisi uoholilu.
18 Naatu iban maiye sabuw iyab Keriso wabinamaim himomorob ana itinin i hikasiy na’atube.
19 Nahi nahie evievi Kelisomo mavoi ehue tiveve keu uoholivatege evieviholimale keau nahi elegevei loui kosea, “Ata kebia nohovu. Keau loboe hoto ke evisi ehovamale.”
19 Keriso wanawananamaim yawas tabai nuhit fot tama’am. Baise ata yawas i iti tafaram akisin isan tanama tananotanot na’at. It i tafaram wananwanan ana gonenet sabuw tamatar.
20 Isito hoto seleve keu koseanu. Dilavau hatihatimo Keliso etuvage hovelahanu. Kelisou hovelahale kemo nahi hilokage novae uveve ke unahau uoholioholinu. Isito nahiabuna hovedevei ukolikoli malei.
20 Baise turobe Keriso i anababatun morobone misir maiye, God ana sabuw iyab himomorob wanawanahimaim Keriso i wan morobone misir.
21 Hatihati keu ata igaemo lohonu. Ke nahate hatihatimo hovelahamale keu ata igaemo lohonu.
21 Anayabin orot ta’imon ana sinafumaim morob matar, imih orot ta’imon ana sinafumaim morobone misir maiye matar.
22 Nahi bahataeau Adamumo loholu. Isi Adamu vaveve toela vale kemo nahiabuna bahata haluvigei. Isito nahi Kelisoluvuta igaetolahale kemo nahiabuna bahata hatihatimo hovedevei.
22 Sabuw etei tamomorob, anayabin Adam ana rara, naatu morobone boro tanamisir maiye anayabin Keriso yawasin ema’am.
23 Hovedeveveve kemo Kelisou vasohuta nahiho hovelahanu. Ige ivivemo haluviale keabuna emo au lohomale kela bae abuta hovedevei.
23 Baise morobone tanamimisir maiye, i boro koumutufuren inu’in na’atube hinabusuruf, wantoro’ot boro Keriso namisir, naatu nanan ana veya sabuw iyab Keriso nowan boro hinamisir.
24 Vani kela Kelisona au vuvunemo vuvunete bahata aiogevege abuna uoholisi. Otogoe umale vatae umale kebia bahata evigevege keabuna vuvuneve valae ui. Ige Kelisona au vuvune mai au Mama Dilava omisi avuho loui kosea, “Di ata bahata nalievenela.”
24 Imaibo mar yomanin nan natit, tafaram hai bonawiyenenayah, hai aiwob, hai kaifenayah etei hai fair tutufin Keriso nagugurus ufunamaim, aiwob nab Tamah God nitin.
25 Kelisona kebia nalievelage Dilavana aiohavomale kebia bahata aiogevege vuvuneveabuna uoholisi.
25 Naatu Keriso i boro ni’aiwob nanan ana rakit sabuw etei nabow nan an babanamaim nawastanen.
26 Dilava aiohavomale kebia vuvunetana uoholige hatihati ke vuvunetana uoholisi.
26 Naatu uftoro’ot i sawar wabin Morob it ata rakit gagamin boro nagurus nitaiy nare.
27 Bukae Hotou louale keu kateanu. Avoe, “Auna vuvunete bahata evigevei.” Isito nahi kemo hilokage au bae Dilava evihalivebene. Kosealemo Dilava keike vuvune bahata malei Keliso ominu.
27 Anayabin Buk Atamaninamaim eo, “Sawar etei boro nabow an babanamaim naya.” Iti tur Sawar etei an babanamaim yara’iyen rouw eo, i rerereb yan, God men i auman bobar eomih, anayabin God sawar etei boro Keriso ana fair babanamaim naya.
28 Dilavau vuvune bahata malei Keliso omige auna Dilava aiohavomale kebia bahata aiogevege uoholige auna au vuvune bahata malei Dilava omige auna au vuvune igaemo au ata bahata nalievei.
28 Sawar hinabow hinan God Natun babanamaim hinaya’ay ufunamaim, Jesu boro Tamah God ana fair babanamaim namare, anayabin sawar etei God bow Natun babanamaim ya, naatu God boro sawar tutufin etei ni’ukwarin ana sabuw etei isah.
29 La degomoleau loui kosea, “Haluviale keau bae hovedevelivebene.” Isito oleve katealemoike la haluviale kebiaho babatisolahama. Kosealemo nahi hilokage haluviale keabuna bae hovedevei.
29 Naatu morobone misir maiye en na’at, sabuw iyab moroboyah efanih bapataito hibaib boro abistan hinasinaf? Naatu morobone misir maiye en na’at, aisim sabuw moroboyah efanih taih tuwah hina bapataito tebaib?
30 Haluvimale keau hovedeveholige vadeuhoike no vani bahata vatehani malema.
30 Naatu it auman aisim ata yawas takwahir tatit veya matan tayi tabowabow?
31 Di haokuvuia, vani bahata hatihatie vaveveu daemo lohoma. Nahiau nahie Kosive Iesu Kelisoluvuta igaetolahamale kemo di la vahaeho vai hoto kateale loui la namigevema.
31 Taitu ayu i mar etei morob ana efanamaim ama’am. Anayabin sawar abisa Keriso kwa isa sisinaf imaim ayu kura’ara’ahu iti tur akukurerereb.
32 Di kove ui Dilava lovi vasege Evesasi atae toelaeau ovo aihanite nahate vai di aiohavoma. Isito haluvimale keau hovedeveholige vadeuhoike di ata kebiamo vatehani malema. Haluvimale keau hovedeveholige nahi nahie isivi unaha vai lovi isi e isi u unahai. Nahi katelahaito vani mole haluvisi uoholisi.
32 Morob ufunamaim yawas men tama’am, aisim ayu iti Ephesus hai sigarafor bairi atiyow? Abisa ana gewasin boro anab? Morobone misir maiye en na’at.
33 Ata degomoleau hoto kateale loui la lobogevema. Isito lainaho hoto ke evilive. Lana hoto ke evisi ehoveliege la vaveve dua halevai vaveveabe toela nahate vave.
33 Men sabuw hinifufuwi a not hinakwaris. “A ofonah kakafih boro ayawas gewasin hinagurus.”
34 Iale la vaveve toela halevai huhue dua vai vaveve inutolotolote vave. La degomoleau Dilava humaha hilokaholilu. Di ke loui la mati vanu.
34 Ukwar kwanabotawiy gewas, ef kakafih kwasisinaf kwanihamiyen, anayabin kwa afa God men kwaso’ob, iti ao, saise kwa biya hina’ohow.
35 Mesoho la molena di belahai loui kosea, “Haluvimale keabuna oleve kateai hovedevei. Abuna hovedevei vava oleteale mai.”
35 Sabuw afa boro hinibatiy hinao, “Moroboyah boro mi’itube hinamisir maiye? Naatu hina mimisir biyah ana itinin boro mi’itube hinab?”
36 Dolodolo halevave. Lana lovie i mai vatamo hage visovena ulisi baie doga mamosege ivena sakavai uoholisi.
36 Taitu, kwabikoko’aw, ub me yanamaim kutatanum boro men saife nakuboun nayenamih, baise wantoro’ot i boro namorob nare, imaibo nakuboun nayen.
37 Lana kone i mesoho i degomole haliege la bae mesoho avata ive ke bahata malei halivebene. Isito lana ive ke unaha hage auna ulisi.
37 Naatu sanabey ub o ub afa kutatanum i men biyan tutufin kwatatanumimih, baise ro’on, sanabey ro’on o ub ta ro’on.
38 Dilavau au isivimo i igaegae oleve kateai uliveve kebia ovealemo keabuna abu vaveve kemo igaegaeai ulisi.
38 God ub ta’ita’imon biyah hai itinin ta ta i ana kokomaim ya, naatu ub ta’ita’imon biyah anababatun itih.
39 Ke nahate onobenobeau vatamo umale keau vava igae holioholilu. Atae vava keu mole. Ige ovoe vava keu mole. Ige ugue vava keu mole. Ige huenae vava keu mole.
39 Naatu sawar tafaramamaim biyah finimih auman hai itinin i men ta’imon, biyah i ta ta, orot babin biyah ana itinin ta, haru for biyah ana itinin ta, mamu hai itinin i ta naatu siy i hai itinin ta.
40 Ke nahate otogoe onobenobe isi vatae onobenobe keau mole nahate holioholilu. Otogoe ataga otogoe elehilehi keu mole. Ige vatae elehilehi keu mole. Keau mole nahate holioholilu.
40 Naatu mar ana biyan itinin ibo ta, na’atube tafaram biyan itinin ibo ta. Baise biyat no mar nowan ana bonamanamarin itinin ibo ta, naatu biyat tafaram nowan ana bonamanamarin ibo itinin ta.
41 Vani ke elehilehiu mole. Ige bata ke elehilehiu mole. Ige didi ke elehilehiu mole. Ige didi kebiamo elehilehiabe keau nimolete.
41 Veya ibo ana bonamanamarin itinin ta, sumar ibo ana bonamanamarin itinin ta, naatu daman ibo hai bonamanamarin itinin ta, baise daman wanawanahimaim ta’ita’imoh ibo hai bonamanamarin ta ta.
42 Iale ke nahate haluvimale keabuna hovedevei vavae doga malei. Halege vavaeabe malei abavuge abu sakavai. Isito keau vavae sakavamo bae hovedevelivebene. Keabuna hovedevei vavae doga malei.
42 Baise Moroboyah hinamimisir maiye ana itinin i boro nati na’atube, biyat morob hubemaim tayayare ana veya biyat i emasamas, baise morobone namimisir ufunamaim boro nama wanatowan.
43 Ataeabuna haluvige vavaeabe elehilehi kena toelage negoeabena abuemo uoholisi. Isito abuna gabie hovedevege vavaeabe elehilehi kena negoai duaveai.
43 Biyat hubemaim tayayare itinin i kakafin, naatu siba’u’un, baise emimisir ana veya itinin i gewasin naatu fairin.
44 Haluvimale kebia vavau vatae vava. Isito keabuna hovedevei otogoe vava malei. Nahi hilokage vatae vavau ua. Ige kemoike nahi hilokage otogoe vavau ua.
44 Biyat tayayare i tafaram nowan, baise emimisir i mar biyan.
45 Bukae Hotou loui avoe, “Dilavau subuta Adamu vage keu vatae ata holisi ua.” Isito vani mole Dilavau Keliso hanavoge au otogomo lohonu. Ige kemo ataeau uveve doga malelu.
45 Buk Atamaninamaim hikirum hio na’atube, “Orot wantoro’ot wabin Adam i biyan ana yawas bai,” baise Adam bairou’abin nan i ayubit ana yawas wanatowanin baitit isan na.
46 Nahi nova otogoe vava maleholisito nova vatae vava malelu. Isito nahiabuna bae gabie otogoe vava malei.
46 Orot ayubit ana yawas auman ma’am i men mat na, baise orot biyat ana yawasamaim ma’am i mat na, imaibo orot ayubit ana yawasamaim ma’am na.
47 Dilavau subuta vatamo Adamu vanu. Isito gabie Kelisou lohoale keu otogomo lohonu.
47 Orot wantoro’ot Adam i me nowan fofobane matar, baise Adam bairou’abin i marane ra’iy.
48 Adamu vatamo lohoale kemo ataeau vatae vava malelu. Isito Kelisou otogomo lohoale kemo atave keabuna otogoe vava malei.
48 Sabuw iyab me nowan biyah i orot me’emaim ma’am biyan na’atube, sabuw iyab mar nowan biyah i orot marane rara’iy biyan na’atube.
49 Nahiau Adamuemo vatae vava malelu. Isito gabie otogomo lohoale Keliso ke vava nahate nahiabuna malei.
49 Tafaram orot ana ana itinin tabaib na’atube, mar ana orot nanan ana itinin boro tanab.
50 Di haokuvuia, di louale keu koseanu. Vatae vavata nahi bae Dilava otogoe matama keve talivebene. Vatae vava kena vatamo sakavai ui. Katealemoike nahi bae vatae vavata otogoe talivebene.
50 Taitu, abisa ao au yabin i iti, biyat, naatu finimit men karam boro God ana aiwobomaim narun, anayabin biyat i boro namorob namas, imih men karam boro wanatowan ma’am ana efanamaim narun.
51 Dilavau hoto mole mai mahogovale ke dana aike louge evive. Nahi degomoleabuna haluvisege degomoleabuna usege Iesuna lohoge nahi bahataeabuna vavae toela halevai vavae doga malei.
51 Tain kwanarub gewas, iti tur buriburin anao kwananowar, it etei boro men tanamorobomih, baise ata itinin boro nabotabir bonamanamarin namatar
52 Vanie gabila kibiu hotoige solekavesite nie vaga hamale ke nahate haluvimale keabuna hovedevei vavae doga malei. Ige nita umale kebiatae abuna vavae doga malei.
52 tour natut ana veya namanamar ebowabow na’atube, tanimatanubamo biyat nabotabir. Anayabin tour natut ana veya murumurubih etei boro biyah fairin hinamisir, naatu biyah ana itinin boro nabotabir.
53 Vani kela nahiabuna vatae vava halevai vavae doga malei. Nahiabuna haluvimale vavae toela halevai vavae doga malei kemo vani bahata ugei.
53 Biyat iti morob emasamas boro nabotabir biyat fairin wanatowan ma’ama’anin namatar.
54 Vani kela nahiabuna vatae vava haluvimale ke halevai vavae doga malei vani bahata ugei. Ige nahie vaveve kena Bukae Hoto mai selevetisi. Hoto keu loui avoe, “Kelisou hatihatie vuvune ke aiohavoge ukolikolie vuvune keu negoai hatihatie vuvune ke evihanu.”
54 Biyat iti boun tama’am boro namorob naatu namas, baise morob ufunamaim biyat boro nabotabir nan wanatowan ma’ama ana biyan nab. Imaibo Buk Atamaninamaim hikirum boro nan niturobe,
55 Bukae Hotou tota kemo loui avoe,
55 “Morob o a fair menanamaim ema’am boro inisnowah?
56 Nahi hilokage vaveve toelamoike hatihati keu vuvuneanu. Ige menaka kemoike vaveve toela keu negoanu.
56 Morob ana biyababan i bowabow kakafinane ebaib, naatu bowabow kakafin ana fair i ofafaramaim ebaib.
57 Isito nahie Kosive Iesu Keliso ke vuvunemo Dilavau nahi hoesegevege nahi vaveve toelata hatihatitamo negolahalu. Kemo nahi vahaehoai Dilava ivi hoesehavogei.
57 Baise God ana merar tanay anayabin Jesu Keriso, i morob ana ahay ana waf tagagir yare!
58 Di uvue haokuvuia, lainaho hoahoalive. Isito negolahai lavive. Vani bahata Kosive lovimo negolahai lovie dua vageve. Kosealemo la hilokage la Kosive lovi vamale keu lovi unaha holioholinu. Isito la vamale ke ihuu ua.
58 Isan imih taitu, yate nanub kwanabatkikin, mar etei Regah isan anot tutufin kwanabow, anayabin Regah isan kwabow kwabi’akir i men anayabin enamih, baise yabin auman.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.