Mateus 5

God Da Geka Seka (KPR) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Iesu evetu genembo totorugusera ava gido, nu enda jiro fumbari aminda vitíra anumbusira. Anumbetiri, nunda mendeni fera numokena totorugetero,
1 Jesu sabuw rou’ay gagamin maiyow hinan itih, basit heher yen in koun yan mare ana bai’ufununayah hina sisibinamaim himarir.
2 nu tuturo edo nemokena dengoro induduse, eminge sisira:
2 Naatu busuruf i’obaibiyih eo, Jesu Oyaw tafan ma ebi’obiyih|alt="sermon on mount" src="CN01700B.TIF" size="col" loc="Mat 5.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.2"
3 “Evetu genembo mave eminge koteraera: ‘Namokena eveva eni tefori,’ mave aminge koteraera amo, ne endada irise, ivugaghae iraeteri. Ainda beká mo: ne sifo amboda God da vasa eveva aminda teroro, God ne kaifa ururari irarera.
3 “Sabuw iyab ayubih ana’amorob tebaib boro baigegewasin hinab, anayabin mar ana aiwob boro ninowah hinab.
4 “Evetu genembo mave sorara a dubo memaghae irá gheraera amo, ne endada irise, ivugaghae iraeteri. Ainda beká mo: God ne sifo amboda, eghovo de budo kaifa ururari, ivugaghae irarera.
4 Sabuw iyab hiyababan tererey God boro ni’afutih baigegewasin nitih.
5 “Evetu genembo mave enda eminda irise durumugedo, jo totofo nemoá nembo kotae eraera amo, ne ivugaghae iraeteri. Ainda beká mo: God nunda sonemba a esimbugari rea mutari sisira ava, sifo amboda mutari nene barera.
5 Sabuw iyab taiyuwih teyayara’iyih boro baigegewasin hinab, anayabin me tafaram boro ninowah hinab.
6 “Evetu genembo mave enda eminda irise geka beká vanembo uju use, ari eveva use irá gheraera amo, ne ivugaghae iraeteri. Ainda beká mo: sifo amboda, ivuga a dubo jamaimi, nenda ghamo joká bedo arira.
6 Sabuw iyab gewasin sinaf isan hi’amorob sikah emamamah boro baigegewasin hinab, anayabin God boro nitih hinab nasusuwih.
7 “Evetu genembo mave enda eminda irise, nenda kokomanadae joka use sonemberaera amo, ne ivugaghae iraeteri. Ainda beká mo: sifo amboda, God evetu genembo amo joka edo unumbarira.
7 Sabuw iyab tekakabeber boro baigegewasin hinab, anayabin God boro nakabibirih.
8 “Evetu genembo mave enda eminda irise, nenda dubo joká simbugedo, kotari eveva avanembo kotise irá gheraera amo, ne ivugaghae iraeteri. Ainda beká mo: sifo amboda, ne ya God da dombu garera.
8 Sabuw iyab dogoroh uhew boro baigegewasin hinab, anayabin God boro hina’itin.
9 “Evetu genembo mave enda eminda irise, mainungari da emboro ava tava use irá gheraera amo, ne ivugaghae iraeteri. Ainda beká mo: sifo amboda, God nemokena, ‘Ne nanda sasinguri,’ sarira.
9 Sabuw iyab tufuw ma gewas isan tebowabow boro baigegewasin hinab, anayabin God boro natunatumih nabuwih.
10 “Evetu genembo mave enda eminda irise, geka eveva siruroro, o ari eveva ururoro aindae, gitofuimi nemokena fakarago use bouvu futururoro mema itatamarera amo, ne ivugaghae iraeteri. Ainda beká mo: sifo amboda, ne God da vasa eveva aminda ya teroro, God ne kaifa ururari irarera.
10 Sabuw iyab gewasin tisisinaf isan hirouw tibi’a’akirih boro baigegewasin hinab, anayabin mar ana aiwob boro hinab.
11 “O ne namo tumondururovo aindae sedo, evetu genembo mendeni nendae aji sise jijivu sarera, o dedo gaedo ghuse gungubo sarera amo,
11 “Kwabi’ufununu isan sabuw boro tur kakafin hina’uwi, hinarabi hini’a’a’akiri naatu baifuwenamaim tur kakafih maiyow hina’u’uwi isan, baigegewasin boro kwanab.
12 ne endada irise, ivugaghae iraetevu. Ainda beká mo: ne mema itatamuse, kau God da feroveta mema itatamedo ghusera aminga ava, itatamareva. Amo, evetu genembo mendeni ne God da feroveta aikena, fakarago use bouvu muteoro mema itatamedo ghuseri. Ava sedo, ne sifo amboda God da vasa aminda, mino eveva ava bareva,” aminge sisira.
12 Kwaniyasisir naatu kwanakawasa, anayabin a siwar gagamin na’in auyom maramaim inu’in boro kwanab. Ef ta’imon nati na’atube marasika dinab oro’orot hirouw hi’a’a’akirih.
13 Aminge sise, Iesu sisira, “Evetu genembo isambu endada irera emo, ne kau bayau okia jokáda vendido itiraera, ainda kaugori. A nemo, kau karaje bayau etoda averegeraera, ainda kaugo ava edo ireva. Karaje bayauda fitido mindiraera aimi, dubo eveva itatameraera. Kau daba aminga ava, ne natofo jokáda ari eveva ururovo gido, evetu genembo isambu, ne God da emboro+ eveva ava kotise, itatamuse irarera. O karaje sasaka edo tive janje dadabarira amo, emboroda fugoro evetu genembo ise kotae fatarera. Kau daba aminga ava, nenda ari ekoko dotutuseva ava, sekago tuturo edo use, ne God doyareva amo, evetu genembo jo foama nemokena sonemba a eveva eni jo bae arera.
13 “Kwa i riy na’atube sabuw etei isah. Baise riy naniyan nabi’en na’at boro men karam hiniwa’an naniyan namatar maiye’emih, naatu sawar isan ana gewasin boro men ta nama, imih boro hinisaroun haw nare, sabuw tafan hinawas kamakamar hinaremor.
14 “Ne natofo isambu da usasa da kaugo ava edo irevva. Kote givu! Reighi doririrda dighido irera ovia, jo jungari da kaugo iraeri.
14 “Kwa i tafaram ana marakaw. Bar merar gagamin oyaw wan hiwowab ebatabat boro men karam hinibun wa’irimih.
15 A kotugo, namonde arivo injibarera amo, jo bu ya ambokena ae arera, o jo bu gagara ae arera. Namonde, emboro ijugari dae sedo, arivo injibe jigheoro jaragheraira.
15 Na’atube orot babin men ta ramef ito’ab noukwat wanawanan tarafut inumih. Baise ana sisikofamaim boro nasikof bar wanawanan etei namarakaw kawin hinama.
16 Kau daba aminga ava, erá nanda usasa bu jungeove dae resena. Ari eveva use a geka beká sise, nanda usasa natofo isambu kena ijugururovo nemokena gosuse, God Afa utuda irira, nunda javo jighoro erarira!” aminge sisira.
16 Ef ta’imon nati na’atube a marakaw sabuw etei matahimaim kwanabotawiy, saise abisa gewasin kwabowabow hina’itin naatu Tamat maramaim wabin hinabora’ara’ah.
17 Aminge sise, Iesu sisira, “God da Geka Moses a feroveta mendeninde dabade gefusera amo, oroko irira. Erá nandae eminge seove: Iesu nu, God da Geka Moses gefusira ava, sari dadabare dae sedo ojighira, ava erá seove dae sise resena! Na, God da Geka Moses gefusira ava, jo nane saono dadabare dae sedo furaeri. Na ijugaono, Geka gefusira ainda beká ava, sirorare dae sedo refena.
17 “Ayu anan men kwananot Moses ana ofafar naatu dinab oro’orot hai bai’obaiyen baihamiyen isan ao’omih. Ayu men i kouseiren isan anamih, baise sinaf yabih matar isan.
18 Kotovo dae sise, eminge resena. Utu endaghae jo ya tano tambae irari, God da Geka Moses gefusira amo, jo dabako reda kosasaghae arira. God da Geka ainda mendo mendo irira ava isasambu, ainda beká ava sirorari gido, God amboda sari utu endaghae isambu dadabarira.
18 Anababatun a tur a’owen, mar tafaram ema’am wanawananamaim kirum kikimin maiyow hikikirum, naatu pen wanamaim abisa hikukuyowan boro men ta anakusairimih, baise etei boro anasinaf yabih hinamatar.
19 Ava sedo, mave God da Agho Dari da mendo kitako beká eni ava bejise, evetu genembo mendeni nune unumbe bu yarira amo, nu sifo amboda God da vasada, mandi ijoghako beká ava arira. O mave God da Agho Dari ava kaifa use, evetu genembo mendeni amingaoro dae sarira amo, nu sifo amboda God da vasa aminda, genembo kotofuko arira.
19 Orot yait ofafar kikimin maiyow itin yabin en rouw eastu’ub naatu sabuw afa i’obaiyih nati na’atube tisisinaf, mar ana aiwobomaim ibo boro hina’itfuruw, anayabin en hinarouw hinao, baise orot yait iti ofafar ia’ait naatu sabuw afa ebi’obaiyih mar ana aiwobomaim i boro orot gagamin.
20 Moses da Geka ijuga kakato+ a kaifa kakato+, ne God da Agho Dari ava kaifa eraera. Avata ne, jo inononda kaifa ae eraera. Ava sedo, na nemokena eminge resena. Ne, Moses da Geka ijuga kakato+ a kaifa kakato+ rea eraera ava, nene e darigedo, God da Agho Dari kaifa e gogoghombareva. Ne jo amingae areva amo, ne God da vasada jo terovo, nune kaifa ae arira,” aminge sisira.
20 A tur ao’owen o yait abosunusunub nara’at Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah inananatabirih na’at, o i nuhinafot mar ana aiwobomaim i kurur.
21 Aminge sedo, Iesu sisira, “Abua Moses nu abuamanekena geka mendeni mendeni sisira ava, ne kasama ereva. Ainda geka eni mo eviri:
21 “Tur marasika hio uwatanah hinonowar i hio kwanowar, men sabuw kwana’asbunuw, naatu orot yait sabuw ea’asbunuwih boro ofafar nafatum hinibatiy.
22 Avata na oroko nemokena eminge resena, ningivu! Mave nunda namendighae beisiga use, janje eko arira amo, God nunda ari eko oimi, kau komana dari ambari da kaugo ava kotarira. Nu aindae sedo, amboda numokena ategi arira. O mave nunda namendikena jijivu sarira amo, nu budo ya kaniseremane da dombuda koto arera. O mave jijivu sise nunda namendikena sarira, ‘Nane saono bu mindase! Guka dagaya futo!’ aminge sarira amo, nu ari ekoko mino mutari vasa a ainda avaraka ava utua beká arira.
22 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait taintuwan isan yan nasoso’ar boro ofafar nafatum hinibatiy, naatu orot yait taintuwan isan fudirin en narouw nao’o, i boro kaniser hinibatiy. Baise orot yait taintuwan na’oraraf anayabin en nao, nati orot i enan kakafin ana wairaf wan nayenamih.
23 Erá amingava siroreure dae sise, ni emingaetesi! Ni olta (altar) da dombuda fetedo, ninda joba God kena mutari dae use, dara eni ninda namendikena usesa ava kotaresa amo,
23 “Isan imih gem kakafiyin tafamaim o a siwar ya’inamih ibai kuyey, naatu nati’imaim o nuhi nataseb, tai ta o isa i yan esoso’ar.
24 eveva mo, ninda joba olta (altar) da dombuda fiti dodo, ni jovereghe ya buvudo, ninda namendighae ategi edo mainungareva. Ainda amboda, ni sekago jovereghe foama teredo, ninda joba God kena mutaresa.
24 Basit a siwar nati gem tafanamaim inihamiy na’in, o inamatabir maiye inan tai airi kwanao gewas uma kwanabow kwanitonuw, imaibo inamatabir inan a siwar God initin.
25 “O ninda komana nimokena koto ari sarira amo, emboroda tambudo ategi use, geka eveva sise mainungareva. O jo amingae aresa amo, ni ya koto vasada buvaso, komana ni budo jaji (judge) kena mutari, nune budo sari, forisi (police) ni budo ya diburada fitarera.
25 “Ofafar ta ina’astu’ub taituwa baibatiyihimih nabuwi kwanan, airi kwanao gewas kwanitonuw, veya kikimin nama’am na’at, imaibo inan baibatiyenamaim inarun, anayabin nati’imaim tura boro nabuwi baibatiyenayan orot gagamin umanamaim naya’i, naatu baibatiyenayan orot boro nabuwi furisiman nitih hinabuwi kwanan dibur bar hinayaruyi.
26 Amingarera amo, ni jo totoi doyoro buvudo ya dubo jama ae aresa. Jaji ninda dara da mino rea sarira, ava aso dadabari, amboda foa buvaresa.
26 Anababatun a tur ao’owen, nati’imaim o boro inama kabay hio na’atube inatubuni, imaibo boro hinabotait inatit.
27 “Moses geka eni sisira ava, namonde niningudo refera. Amo eviri:
27 “Tur hio uwatanah hibi’obaibiy i hio kwanowar, turanah a’aawah ufuh men kwanan.
28 Avata na oroko nemokena eminge resena, ningivu! Mave fuge evetu eni gido, yagera ari dae kotarira amo, a darari. Amo, ni aminge kotiruraso, ninda janje jokáda, ari eko anakora sirorarira.
28 Naatu boun a tur ao’owen orot yait matanawat nuw babin itin ana notamaim hairi baiwa’anamih enotanot ana notamaim hairi hiwa’anaka.
29 Avori, ninda diti gimandukena aimi gosuse, ni ari eko aso sirorarira amo, gunumbe fugaresa. Eveva mo: ni tamo tomanako da roera dabako bu fugedo, iria ambu ya God kena buvaso, nune ni kaifa arira. O ni diti etoto aminge irise, ari ekoko use iria ambudo, ya ari ekoko mino mutari vasa aminda teraresa amo, eko a bouvugori.
29 Imih o mata asukwafune nuw kwaneyan, o in bowabow kakafin kusisinaf, kukubai kwisaroun, men basit mata ta’imon ana kakafinamaim o biya etei tan wairaf wan tayen ta’arah.
30 O ninda ungo gimandu aimi dara aso, ari eko sirorarira amo, gafuge fugaresa. Eveva mo: ni tamo tomanako da roera dabako bu fugedo, irá ambu ya God kena buvaso, nune ni kaifa arira. O ni ungo etoto aminge irise, ari ekoko use iria ambudo, ya ari ekoko mino mutari vasa aminda teraresa amo, eko a bouvugori.
30 Na’atube uma asukwafune eof kwaneyan, ku’afuw kwisaroun men basit uma ta’imon ana of kwanekwanemaim o biya etei tan wairaf wan tayen ta’arah.
31 “Moses Geka eni sisira ava, namonde niningudo refera. Amo eviri:
31 “Moses ana ofafaramaim eo, ‘Orot yait aawan nakwakwahir gewasin kwahikwahiren ana fef nakirum babin nitin nab auman nan.’
32 Avata na oroko nemokena eminge resena, ningivu! Nearo dara jo ae ava, tefo doyaresa amo, a darari. Ni amingaso, nearo ya genembo enikena vai edo irarira amo, ainda javo yagerari. Amingarira ainda susu nimori.”
32 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait nibobowen aawan nakwahir nan orot ta ni’awan, hairi hinabiwa’an i men babin ana ubar, baise orot ana ubar anayabin i kok imih babin esisinaf, naatu orot yait nati babin bai bi’awan auman bowabow kakafin esisinaf.
33 “Moses geka eni abuamanekena sisira ava, namonde niningudo refera. Amo eviri:
33 “Tur marasika hio uwatanah hinonowar i hio kwanowar, ‘A omatanen men kwana’astu’ub, baise sinafumih God kwao’omatan i kwanasinaf.’
34 — ausente —
34 Baise boun i a tur ao’owen, God wabinamaim men asir kwanao kwanifaro’omih, na’atube auyom mar isan, anayabin nati i God ana ma’ama efan.
35 — ausente —
35 Me yan auman men isan kwanifaro, anayabin nati i God an ana baibiyarir efan, Jerusalem auman, anayabin nati i ata aiwob gagamin God ana tafaram.
36 — ausente —
36 Naatu o taiyuw auman men arib isan inao baifaro’omih, anayabin o men karam boro arib ta inab inau nikwes o nafurum.
37 Amo, ni eminge saresa, ‘Ai, amingarena,’ o ‘Tefo, jo amingae arena.’ Tufako aminge saresa amo, inono arira. O ni evetu genembo mendeni da javoda beka gajaresa, ainda susu mo Satan ri,” Iesu aminge sisira.
37 Imih inakwahir o inarufut, anayabin abisa awamaim iya’abar i’o etitit i Demon Kakafin biyanane enan.
38 “Moses geka eni sisira ava, namonde niningudo refera. Amo eviri:
38 “Marasika ana tur hio kwanowar, ‘Orot yait mata nakubai, ibo matan kukubai, naatu orot yait wa nimarir, ibo wan kwimarir.’
39 Avata na, nemokena eminge resena! Mave dara nimokena arira amo, ainda mino jo ae aresa. Ninda sovo gimandukena megha arira amo, jovereghe, umbefukena barago megha are!
39 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait isa nasisinaf kakaf men wan inay, rebareb rounane nifafar inatatabir rounane’ebo nifafar.
40 Mave ninda tamo asugari kosughe bari dae sedo, ni bu ya koto arira amo, ninda javo desamugedo iraresa ábarago, mutaso barira.
40 Naatu orot yait niyaso’ar baibatiyimih nabuwi kwananan, a biya baibiyon baban nikiya’ub nabaib, a biya baibiyon tafan auman inikiya’ub initin.
41 Rome embo da isoro kato genembo eni, nimo tambudo, nunda gugua fumbu yaso dae sarira amo, ni jo ututu (kilometres) etoto avanembo fumbu jarige fitae aresa. Ni ivugaghae sonembuse, genembo ainda gugua ututu (kilometres) avononde avavaga fumbudo, nengae yareva.
41 Baiyowayan orot ta nan nakwarari ana hafoy abarin veya ta’imon airi namih nao, ina’abar veya rou’ab airi kwanan.
42 O mave nimokena roera enidae benunu sarira amo, tefo mutu bare! A mave roera eni uju ari bu ya edo, sekago bu foa mutari sarira amo, mutu bare!
42 Orot babin ta isa sawaramih nafefeyani kwitin, naatu orot babin ta a sawar bai na mar kafai imaim bowamih nao, kwitin ebai en.
43 “Moses geka eni sisira ava, namonde niningudo refera. Amo eviri:
43 “Marasika ana tur hio a’a’agir hinonowar i hio kwanowar, ‘Taituwa kwaniyabuwih naatu a kamabiy sabuw kwanimat gigigirih.’
44 Avata na nemokena eminge resena, ningivu! Nenda gitofu dubo buvu! Mave nemokena dara eraera, o nendae aji seraera amo, nendae sedo banungevu!
44 Baise boun a tur ao’owen, a kamabiy sabuw kwaniyabuwih naatu sabuw iyab terurukoukuwi isah kwanayoyoban.
45 Amingareva amo, ne God Afa da sasingu beká ava areva. Amo, ne kasama ereva: evetu genembo eveva a ekoko ainde dabade, God nunda usasa muteari janimberaira, a borija muteari diraira. Ne kau daba aminga ava use, evetu genembo eveva a ekoko ainde dabade, veka eveva aetevu.
45 Saise kwa boro Tamat auyom maramaim natunatumih nabuwi, anayabin God sinaf sabuw gewasih kakafih etei tafahimaim veya erararan, sabuw iyab gewasin tisisinaf naatu kakafin tisisinaf etei God taun ebitih.
46 Evetu genembo mave ne dubo buraera, avanembo dubo bareva amo, God aindae ne jo esimbugae arira. Evetu genembo ekoko beká, takesi bari kakato avavaga, ne amingeraera. O evetu genembo ne imboe eraera, ava dubo bareva amo, God aindae ne esimbugarira.
46 Sabuw kabay o’onayah tisisinaf na’atube kwanasinaf sabuw iyabowat isa tibiyabowawat isah kwanabiyabow, God boro men ana siwar gewasin ta nitimih.
47 Evetu genembo maveghae komana areva, aikena nembo geka sareva amo, jo nene seka tuturo edo aeri. Evetu genembo mave God da Geka jo ningae irera, nembarago kau daba ava eraera. O nemo, nenda gitofu dubo budo nemonde dabade geka saovo dae sise resena!
47 Naatu Eteni Sabuw taih tuwah akisih hai merar tiyiy na’atube kwanasinaf taituwa akisih hai merar kwanayiyi, ana gewasin boro men kwanabaimih.
48 Afa utuda irira ai, evetu genembo isambukena veka eveva eraira. Ne kau daba aminga ava, evetu genembo isambukena veka eveva use irareva!” Iesu aminge sisira.
48 A yawas uhew bitan kwanama, Tamat auyom maramaim ana yawas uhew bitan ema’am na’atube.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.