Mateus 12

God Da Geka Seka (KPR) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ainda amboda Jangutari da Sifo aminda, namane Iesu de dabade, genembo eninda vare begatada sembise, namane ighoi etiri, farava da vuji ava bambudo, ungoi jase rido iseri.
1 Veya bai’ab na’atube sawar ufunamaim, Jesu Baiyarir Ana Veya sanabey wanawanah remor inan ana bai’ufununayah a himorob, basit sanabey afa hirut hikeb ro’oro’oh hibow hi’aa.
2 Namane amingero, Moses da Geka kaifa kakato+ mendeni ava gido Iesu kena siseri, “E gi! Ninda ambo jimbi namondeda agho dari ava bejise, farava omo bambu rerera. Jangutari da Sifoda, ari ovia use saramana arigetera omo, jo ae aeteri,” aminge siseri.
2 Naatu ofafar bai’obaibiyenayah hi’itih basit Jesu hi’u, “A bai’ufununayah ku’itih, abis tisisinaf i ata ofafar te’a’a’stu’utu’ub, anayabin boun i Baiyarir ana veya.
3 Setero, Iesu eredo nemokena mino sisira, “Ne namondeda abua David da kiki eni tegutusevu, ai? David nunda mendeninde dabade, ighoii sirivo use, nange usira amo, tegutusevu, ai tefo?
3 — ausente —
4 Nu ira God da Kamboda+ teredo, farava God kena futusera aindae, benunu setiri fristi+ mutiri, David nunda mendeninde dabade budo riseri. Amingusera amo, ne namondeda agho dari ava bejiseri. Agho dari bejisera amo, eviri: ‘Fristi+ nesuka farava kakara amo mindaeteri,’ agho dari aminge resira.
4 — ausente —
5 O eni mo kote givu! Geka God setiri Moses gefusira, ainda jokáda eminge ijugerira: God da Kambo+ ainda saramana use, fristi+ ne Jangutari da Sifo jo kotae eraera. Ne God da Kambo+ jokáda saramana mendeni eraera amo, namondeda agho dari ava bejeraera. Avata ne God da saramana ava use bejeraera aindae, God nu jo janje eko ae eraira,”
5 Naatu Moses ana ofafar ta kwaiyab kwa’itin? Baiyarir ana veya firis terun Tafaror Bar teyayabuna men ofafar te’a’astu’ub? En.
6 Iesu aminge sise, nu tofo numoá kivo use eminge sisira, “Genembo eni eminda irira, a nu genembo teriari. O God da Kambo+ mo kitakori.
6 Baise boun i a tur ao’owen, sawar gagamin anababatun i na tit, men iti Tafaror Bar na’atube’emih.
7 O God da Geka eni mo eviri:
7 Buk Atamaninamaim i iti na’atube eo, ‘Kabeber i akokok men sibor.’ Kwa iti sawar yabin anababatun kwatasoso’ob na’at sabuw gewasih boro men kwatakusairih.
8 “Geka beká mo eviri: Jangutari da Sifo aminda rea ava aetera amo, ábarago, Evetu Genembo da Koro+ nunda sari ningariri,” Iesu aminge sisira.
8 Anayabin Orot Natun i Baiyarir Tamah anababatun.”
9 Setiri dadabetiri, Iesu vareá dodo ira, nenda dengoro indari kamboda+ teterusira.
9 Jesu nati efan itumar na hai Kou’ay Bar ta wananwanan run,
10 Genembo eni ungo gimandu dimbaride amo, aminda anumbiriri, Iesu ira teterusira. Teretiri, evetu genembo mendeni aminda anumbiriserai, ne Iesu dederuroro geka sembae sari ningido koto ari dae sedo, numokena ategi useri, “Se ningore! Namondeda Agho Dari nange resi? Jangutari da Sifo aminda, sonembaoro kae evetu genembo jebugedo ghaeteri, ai? Jo sonembedo ghae aeteri? Ava se ningore!”
10 orot ta uman murubin ma’ama’amaim, naatu sabuw afa nati’imaim hima’am i ef hinunuwet Jesu gamin uwin isan, imih Jesu hibatiy hio, “It ata ofafaramaim Baiyarir ana veya orot babin boro taniyawas ai en?”
11 Aminge setero, Iesu mino eminge sisira, “Kote givu! Nenda sifi (sheep) eni Jangutari da Sifo aminda, ya bakoda vosaetira amo, ne nangaetevu? Ya jumbovo vitaeti? Ai, doyovo aminda iraeti?
11 Baise Jesu iyafutih eo, “Bo o orot ta a sheep Baiyarir ana veya hub tare’er, boro itatain tayen o itihamiy ta’in tamorob?
12 God nu sifi (sheep) itako koteraira, o evetu genembo mo, nu dubo bu gogoghomberaira. Ava sedo, namondeda Agho Dari ijugerira amo, namonde evetu genembo Jangutari da Sifo aminda barago sonembaeteri,”
12 Orot ana yawas i ra’at kwanekwan men for na’atube’emih. Isan imih Baiyarir ana veya orot babin tanabibais i men tasisinaf kakaf ofafar ta’a’astu’ubimih.”
13 Iesu aminge sedo, jovereghedo genembo ungo dimbaride aikena sisira, “Ninda ungo jujurege, gaone!” aminge setiri, genemboá nunda ungo Iesu kena siregiri eveva usira, ungo soveni avavaga usira.
13 Imaibo orot uman murubin isan eo, “Uma ku’otofair a’itin.” Naatu orot uman otofair naatu uman igewasin uman rounane na’atube matar.
14 Avata Moses da Geka kaifa kakato+ mo, ne ava gido eredo era buvudo, ne Iesu nange daoro ambaetira aindae, manaka garuse se nininguseri.
14 Basit Pharisee Jesu hihamiy hitit ufun, rabin morob isan hiyakitifuw.
15 — ausente —
15 Jesu rabinamih hiyayanuw tur nowar naatu efan nati ihamiy sa’ab in, sabuw rou’ay gagamin na’in hi’itin hi’ufunun bairi hinan, iyabowat hisawow hinan etei iyawasih.
16 — ausente —
16 Naatu eo fafarih eo, “Sabuw afa hai tur men kwana’owenamih.
17 Aminge sisira da beká mo: God da feroveta Isaiah rea nundae sisira ava beká sirorare dae sedo, Iesu aminge sisira. Isaiah nu eminge sisira:
17 Iti i abisa dinab orot Isaiah ana bukamaim kikirum na iturobe.
18 “Nanda Saramana Kato gategusena amo, eviri. Na nundae ivuga beká use, dubo bu gogoghomberaena.
18 ‘Iti orot i ayu isau bowamih arubin,
19 Avata aminguse, nu durumugarira. Nu jo bibita ae arira. Beka fakara jo sae arira. Nu emboroda ise, sainghiako roboghoi sido yarira.
19 I boro men nagam naatu boro men fanan aumetawat niwow;
20 Tumondari o jebuga kitakatako ava tambarira aimi, undari mindafu arira.
20 Sawasaw ririmih hikimow tere’er boro men na’abar faifiyen,
21 evetu genembo isambu nu tumondarera,”
21 Naatu sabuw etei hai not hai baitumatum i biyanamaim hinayai.’”
22 Ainda amboda, evetu genembo mendeni genembo eni ava, Iesu kena budo fuseri. Genembo amo, sukarui asugetiri guga edo diti sembae etiri irei. Ava gido, Iesu setiri nu jebugedo, beka sise ditii fuge gosusira.
22 Imaibo sabuw afa orot ta matan fim naatu demon awan gugin toun bububur ma’am hibai hina Jesu biyan hitit iyawas naatu misir tur eo naatu matan igewasin nuw.
23 Etiri, natofo isambu fuge nu gido, manamana use se nininguseri, “Kini (King) David da Mandi God mutari sisira amo, numori tanojo.”
23 Sabuw rau’ay gagamin na’in Jesu abisa iwa’an hi’i’itin hai hikasiy ra’at hio, “Iti orotom David uwan ta?”
24 Ava sero ningido, Moses da Geka kaifa kakato+ eredo eminge siseri, “Genembo omo, jo tofo nunda fakinaimi o God da fakinaimi, sukaru bu fugae eraira. Omo nu, sukaru da bajari javo Satan, nunda fakina ava muteari budo aimi, sukaru bu fugeraira,” aminge siseri.
24 Baise Pharisees hinonowar hio, “Iti orot demon enununih, anayabin demon hai ukwarin wabin Beelzebul fair itin, nati esisinaf.”
25 Avata ne rea kotise sisera, Iesu anakora kasama usira. Kasama edo aindae sisira, “Frovensi eni ainda natofo beisiga edo, soroda sarigarera amo, frovensi ainda fakina soesa arira. Kau daba aminga ava, reighi eni o oro eni beisiga edo, soroda sarigarera amo, reighi o oro amo jo fakina edo fetae arera.
25 Jesu abisa hinotanot so’ob, naatu uwih eo, “Tafaram ta’imon hinakusib rou’ab namatar hinabiyow boro men manin hiniyowamih, naatu bar meraramaim o ain uf rara’amaim hinakusib hinabiyow hai ma boro hini’afiy.
26 Na Satan da fakina budo aimi, nunda sukaru bu fugeraena ava sedo, na Satan da eniva reseva. Avori, saono ningivu! Satan da natofo tofo tofo beisiga edo, soroda sarigarera amo, fakina edo fetarera, ai? Ava kote givu!
26 Imih Demon Ana Aiwob wanawananamaim hinakusib taiyuwih hinabiyow, i ana aiwob wanawanan ana fair boro naririm.
27 Eni mo: ne eminge sise reseva, Satan namokena fakina muteari budo aimi, na sukaru bu fugeraena. Avata, nenda ambo jimbi totofo aghi useva, nenda ari ava kote givu! Nenda ambo jimbi sukaru ondiraera amo, mave da fakinaimi ondiraeri? Kote givu! Ava sedo, totofo nenda ambo jimbi eraera ava kotise, kasama evu! Ne nandae aji sise gungubo setevu!
27 Naatu kwa i ayu Beelzebul fair baitu demon nunih kwarouw kwa’o. Bo kwa a bai’ufununayah i yait ana fairamaim demon tenununih? Isan imih kwa taiyuw abai’ufununayah hai sinafumaim ebi’obaiyi God ana baibatiyen i wan kwamara’at.
28 Geka beká mo: na God da Asisi da fakinaimi, sukaru bu fugeraena. Sukaru bu fugeteno, God da fakina isagha etiri eregoseva. Evia gosuse, God evetu genembo tofo kaifa ari sisira, ainda sifo orokoá ojira nemokena buvira, ava kotaetevu!
28 Baise ayu i God Anunin Kakafiyin ana fairamaim demon anununih, imih nati ebi’obaiyit mar ana aiwob i na tit kwa wanawananamaim.
29 “Mave jo kotae kotae, genembo fakina kato ainda kambo beje teredo, nunda roera a gugua bagia ae arira. Nu giti, genembo fakina kato amo, sandi bundedo amboda nunda roera a gugua sosighi arira. Kau daba aminga ava, na Asisi Kakara da fakinaimi, Satan da fakina gajedo, seono nunda sukaru vose darigeraera.
29 “Orot fairin ana bar boro men asir hinarun ana sawar hinabainomih, baise wantoro’ot orot hinab hinafatum nabat, imaibo ana sawar hinabainuw.
30 Mave na jo sonembae arira amo, nu inono, Satan sonembarira. Kau daba aminga ava, mave na jo sonembae, a evetu genembo unumbae arira amo, nu inono, evetu genembo ondari soesa ururoro, Satan foa ne barira.
30 “Orot yait ayu airi men abita’imon i ayu au wosai, naatu orot yait men ayu ibaisu airi bobaituw abigenamih, nati orot i wasgeyayan.
31 Na aindae sedo nemokena resena. Mave ari eko eni edo o geka eko eni sedo, amboda God kena vujegarira amo, God nunda ari eko amo kote doyarira. Avata mave Asisi Kakara da javo eko arira amo, God nunda ari eko amo jo kote doyae arira.
31 Ana’an nati isan imih a tur ao’owen, bowabow kakafih ta ta naatu bai’ib tur ta ta God boro nanotawiyen, baise orot yait Anun Kakafiyin ni’ib isan tur kakafin na’o, i ana bowabow kakafih boro men nanotawiyimih.
32 Kau daba aminga ava, mave Evetu Genembo da Koro+ da javo eko arira amo, God nunda ari eko amo kote doyarira. O mave Asisi Kakara da javo eko arira amo, God nunda ari eko amo jo kote doyae arira, evovodae irarira,” Iesu aminge sisira.
32 Naatu orot yait Orot Natun isan tur kakafin na’o nabigigim boro ana bowabow kakafin nanotawiyen, baise orot yait God Anun Kakafiyin isan na’o nabi’iyab, i boro tafaramamaim men nanotawiy na’atube maramaim.
33 Aminge sise, Iesu sisira, “Vuji eveva bambari saresa amo, ya ika eveva aminda bambaresa. O ika eko aminda, vuji eveva eni jo bambae aresa. Ainda beká mo: ika kau mavego amo, nunda vujida gi kasama aresa.
33 “A ai inakaif gewas boro ro’on gewasin inab, a ai men inakaif gewas ro’on boro kakafin inab, anayabin ai i boro ro’onamaim ina’inan.
34 Ne kau daba avori. Ne Satan da sasinguri. Ava sedo, geka eko avanembo seraeva. Ainda tuka mo: genembo nunda dubo jokáda rea kotise irá gheraira amo, avanembo sise irá gheraira.
34 Kwa i tuwamorob foufuh, dogor wanawanan kakafin ema’am boro mi’itube tur gewasih kwana’o. Anayabin abisa dogor wanawanan ema’am i awamaim etitit.
35 Genembo eveva amo, nunda dubo jokáda eveva vanembo ava koteraira. Aminge kotise, geka eveva vanembo sise, veka eveva use irá gheraira. O genembo eko amo, nunda dubo jokáda eko vanembo ava koteraira. Aminge kotise, geka eko vanembo sise, nunda irari a evetu genembo mendeni da irari aimi bebeta eraira.
35 Orot gewasin ana bar wanawanan sawar gewasih ya ti’inu’in boro nabow naya taiten, naatu orot kakafin ana bar wanawanan sawar kakafih ya ti’inu’in boro naya taiten.
36 Na nemokena resena: Ategi da Sifo aminda, God nu evetu genembo isambu da geka ava ijujarira. Evetu genembo ne, geka rea kotae kotae seraera, ava ijujarira.
36 Imih a tur ao’owen, baibatebat ana maramaim sabuw etei awahimaim tur abisa hi’o boro God ana tur hina’owen aisim nati tur hi’o.
37 Geka rea nine sedo ghusesa, ava ijujedo, God nimokena mino eveva o eko ava mutarira,” Iesu aminge sisira.
37 Naatu o taiyuw a tur io’omaim God boro nibatiyi, naatu o taiyuw a turamaim boro naorereb o i gewas o kakaf.”
38 Sifo eni, Moses da Geka ijuga kakato+ a kaifa kakato+ eredo benunu siseri, “Ijuga Kato, ni tano eni aso gari dae resera!” aminge siseri.
38 Imaibo Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah afa himisir hi’o, “Bai’obaiyenayan, aki akokok ina’inan ta iniwa’an ana’itin.”
39 Setero, Iesu ningido sisira, “Evetu genembo siroredo oroko endada irera, ne taká ekoko bekári. Ne God itako jo kotae eraera. A ainda mendeni nemori. Ne tano ijugaono gari dae reseva. Avata na jo ururono gae areva. Nu dabako, Jonah rea usira ava ururono, ne gido dudukughareva.
39 Baise Jesu iyafut eo, “Kwa iti mar boun nan ana sabuw a fanasair ra’at, ina’inan itinamih kwa’o. Baise ina’inan boro men ta kwana’itinamih, ina’inan ta’imon nati dinab orot Jonah biyanamaim kwa’itinika.
40 “Jonah nu, sifo tumba etodaba naká, oka da tini jokáda ireira edo, fira buvurutusira. Kau daba aminga ava, Evetu Genembo da Koro+ sifo tumba etodaba naká, enda jokáda iria edo erarira.
40 Jonah siy gagamin tonan yan wanawanan in fai tounu auyit tounu na’atube, Orot Natun boro fai tounu auyit tounu me wanawanan na’in.
41 A Ategi da Sifo aminda, Nineva embo eredo God da dombuda fetedo, nenda ari ekoko eraeva aindae, osa sarera. Ainda beká mo: Jonah vironu setiri ningido aindae, nenda kotari eko a nenda ari ekoko vujeguseri. O nemo, genembo fetirise geka resira, einda geka ningari imboe eraeva. Avata, Jonah nu genembo ijoghakori. O genembo oroko fete geka resira emo, nu teria bekári.
41 Jonah binan Nineveh sabuw hinonowar ufunamaim hai bowabow kakafih hisisinaf etei hihamiyen, imih baibatebat ana veya boro hinamisir kwa kwabiwa’an kakaf isan boro hina’uwi, anayabin binan iti boun abit i men marasika Jonah bibinan na’atube’emih!
42 “Frovensi Siba ainda evetu kotofuko amo eredo, Ategi da Sifo aminda God da dombuda fetedo, nenda ari ekoko eraeva aindae, osa sarira. Ainda beká mo: nu reighi soka beká aminda ireira ava dodo, Kini (King) Solomon da dubo kotari a ijuga ava ningari dae sedo fusira. O nemo, genembo oroko fetirise resira einda geka ningari imboe eraeva. Avata, Solomon nu genembo ijoghakori. O genembo oroko fetirise geka resira emo, nu teria bekári. Ava sedo, ne redae nanda geka jo tumondae erevu? Amingereva amo, eko bekári!” Iesu aminge sisira.
42 Na’atube tafaram Sheba hai aiwob babin Solomon ana binan gewasin nowaramih ana tafaram ef yok na’in ihamiy na tur nowar, imih baibatebat ana veya boro namisir, kwabiwa’an kakaf isan na’uwi, anayabin Solomon bibinan i men boun ayu abibinan na’atube’emih!
43 Aminge sise, Iesu sisira, “Sukaru genembo enikena asugetiri ireira aimi eredo, genembo da jokáda ghe buvudo, jangutari da vasa tambari dae, ya reighi uvu irae da vasa aminda birurughuse deingharira.
43 “Demon kakafin orot biyanamaim ema’am tenun etit i boro watu owararinamaim ma baiyarir isan ana efan nanuwet, naatu efan men natitita’ur na’at,
44 Tava e bune jaredo eminge sarira, ‘Na eminda birurughuse iria jararena amo, jovereghe ya nanda kambo manai aminda terarena.’ Aminge sedo, jovereghe ya nunda kambo manaiá tambarira. kambo amo, nasara tafono etero eveva edo irira. Kau, kambo joká seghe gogho eraera aminga ava, genembo da dubo jokáda tambarira.
44 i boro na’o, ‘Ayu boro anamatabir maiye au ubar anan.’ Naatu namatabir nan ana bar natitit, ana bar wanawanan i owararin naatu hirereb hiyabuna inu’in boro na’itin.
45 Tambudo, jovereghe ya nunda kokomana 7, sukaru ekoko beká ava, unumbe budo foama, genembo aikena asugarera. Giti mo, genembo amo, mema itako itatamuse irei. Avata, sukaru dabako aimi yama, nunda kokomana 7 ekoko beká ava unumbe nemonde 8 edo foama, genembo aikena asugarera amo, nu mema teria beká ava itatamarira. Evetu genembo oroko siroredo endada irera eikena, kau daba aminga ava sirorarira,” Iesu aminge sisira.
45 Imaibo boro namatabir maiye demon kakafih anababatun etei seven nanawiyih bairi hinan nati bar hinasusuw hinama. Naatu nati orot i boro na’af narauwabon men marasika ma’am na’atube’emih. Imih iti sabuw boun hima kakafih tesisinaf boro isah na’atube namatar.”
46 Iesu aminge siri, nunda noi a nunda jamenade fera buvudo isaghada fetedo, numokena geka sari dae siseri.
46 Jesu eo, sabuw hima hinonowar ana tur baisawarina’e, hinah taitin hina hitit ufun hibat hi’o, “Aki akokok Jesu bairi ana’o.”
47 Setero, enii eredo ira Iesu kena sisira, “Nei a ninda jamenade dabade isaghada fetirise, nimokena geka sari dae kaifa erera,” aminge sisira.
47 Basit orot ta run Jesu iu, “Hinat taiti hina ufun tebatabat, tekokok bairi kwana’o.”
48 Setiri, Iesu jovereghe ategi usira, “Nanda aya a nanda jamena mavejori?”
48 Jesu orot iya’afut eo, “Ayu hinai naatu taitu anababatun ana’o inanowar.”
49 Iesu aminge sedo, ungo namanekena sireguse sisira, “Givu! Nanda ambo jimbi eregoseva emo, nanda aya a nanda jamenari.
49 Imaibo ana bai’ufununayah isah uman fufunih eo, “Ayu hinai naatu taitu i iti tema’am ku’itih.
50 Mave nanda Afa utuda irira, ainda uju ava use irarera amo, nanda ai ghasovu, nanda nano namendi, a nanda aya mo, nemori,” Iesu aminge sisira.
50 Orot yait ayu Tamai maramaim eo na’atube fanan bai esisinaf i ayu taiu, ayu rubu naatu ayu hinai.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.