Mateus 10

God Da Geka Seka (KPR) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Iesu aghi etiri namane totorugetero, fakina namanekena futusira. Amo nu, sukaru bu fugari a saoro kae evetu genembo jebugari ainda fakina ava, namanekena futusira. ‘Namane’ sise resena emo, Bajari namane nunda ambo jimbi beká 12 ava gategusira, aindae resena.
1 Jesu ana bai’ufununayah etei 12 eaf ayuwih hina, sawow yumatah ta ta, feher yumatah ta ta, sabuw biyahimaim baiyawasih isan fair itih naatu igegewasinih.
2 Amo, namanenda javo eviri. Giti mo, Simon (o Peter seraera), a nunda namendi Andrew ri. Mendeni mo, ne Zebedee da sasingu James nengae John ghaeri.
2 Naatu iti i bai’ufununayah nah 12 wabih, wantoro’ot i Simon wabin ta Peter tufuturan Andrew hairi, James tufuturan John hairi, orot Zebedee natunatun.
3 Mendeni mo, Philip nengae Bartholomew ghaeri. Mendeni mo, namane Thomas ghaeri. (Namo, giti takesi bari kato edo iriani). Mendeni mo, Thaddaeus nengae Alphaeus da mandighaeri. Alphaeus da mandi resena emo, nu James da nunombori.
3 Philip, Bartholomew hairi, kabay onayan wabin Matthew i Thomas hairi, naatu Alpheus natun James i Thaddeus hairi,
4 A kotugo eni mo, Simon da nunombo o Simon ‘Reighi Susu’ seraera, a eni mo, Keriot embo javo Judas. Judas resena emo, nune aito etiri Iesu doruseri.
4 tafaram kafafarayan orot wabin Simon. Jesu ana yanuwayan orot Judas Iscariot hairi.
5 Javo setena amo, namane isambu 12 evia, Iesu dirigari yaoro dae sise, eminge sisira, “Namonde Israel embo da gitofukena o Samaria embokena, ne jo yae areva.
5 Orot nah 12 Jesu iyunih hititit iuwih eo, “Ufun Sabuw hai tafaramamaim men kwanan naatu Samaria sabuw hai bar hai meraramaim men kwanarun.
6 Ne namondeda natofo, Israel embokena ya vironu sareva. Ainda beká mo: ne God da natofori+. Avata ne God da emboro+ kosasaghedo, ambari dae erera.
6 Baise kwanan Israel sabuw bobaituw na’atube hikasiy tema’am biyahimaim kwanarun kwaniyawasih.
7 Yasivu! God nunda natofo+ kaifa arira da sifo ojira utua etira ava, osa saovo ningore!
7 Kwanan iti tur i kwanabinan, Mar ana aiwob i na iyubinaka.
8 Saovo, kae evetu genembo jejebugaore! Saovo, ambari embo sekago jebuge erore! Saovo, evetu genembo tamo bedode jejebugaore! A sukaru evetu genembokena asugedo irarera amo, ondovo vose darigaoro, jejebugaore! Ne ainda fakina ava, mino tefo bevu. Kau daba aminga ava, tefo sonembevu, evetu genembo jejebugaore!
8 Sawusawuwih kwaniyawasih, murumurubih kwanao hinamisir, sabuw iyab biyah kokom ani’anih kwaniyawasih naatu demon kakafih kwananunih hinatit. Sawar ana baiyan en kwabaib, imih kwanabow ana baiyan en.
9 Ne esa yareva. Avata moni eni, ghamana (gold, silver o copper), jo budo ainghae deinghae areva.
9 Men kabay ta kwanab a koukut kwaniwan, naiw a kikiramaim kwanarobere auman kwananamih.
10 Erá nenda javo, tamo asugari da tuka, ata asugari, a nenda ketua budo yeove! Ainda susu mo: saramana kato nu saramana ururari, nati embo nunda uvu bayau tefo mutoro baeti.
10 Remor isan men hafoy ta kwanab, men biya baibiyon ta, a baibiyon ta, tu ta, kwanabow auman kwananamih. anayabin bowayah abis kikimin tibitin boro nakaram.
11 “Ne ya reighi eninda buvareva amo, genembo evevago tambudo ya numokena avareva. Erá ya kambo eninda aveove! Kambo daba aminda irise, saramana aovo dadabari, javi edo yareva.
11 “Kwanan bar merar kikimin o bar merar gagamin kwanarur, sabuw iyab merarayow wairafih kwananuwihih, naatu i hai baremaim kwanama, a bowabow kwanisawar imaibo kwihamiyih kwanan.
12 Ne kambo ningiaminda buvareva amo, eminge sise ategi evu, ‘Bajari da dubo jama nemokena furare!’ aminge ategi evu!
12 Naatu bar runamih sabuw a merarayow kwanitih.
13 Kambo resena, ainda natofo ivugaghae nati joká doruse unumbarera amo, ne Bajari da dubo jama ategi use mutareva ava, dovu nemokena irare! O ne imboe arera amo, ne Bajari da dubo jama saghimbe buvu!
13 Naatu sabuw bar wanawanan tufuw ana merarayow hinabaib, basit a merarayow kwanihamiy nati baremaim nama, baise men hinabaib a tufuw ana merarayow kwanabosair kwanab maiye.
14 A eni mo: kambo o reighi eninda natofo ne ighagha edo, nenda geka jo ningae edo nendae nati joká jo dae arera amo, reighiá do buvurutuse, nenda ata danghevu, fonja aminda vosare!
14 Orot babin yait a merar men nay naatu a tur men nanonowar, kwanamisir ura kwanarutatab efan nati kwanihamiy kwanan efan ta.
15 Kotovo dae sise resena. Amingareva amo, Ategi da Sifo aminda, God nu Sodom a Gomora embodae itako joka arira. O reighi aindae, jo joka ae arira,” Iesu aminge sisira.
15 Anababatun a tur ao’owen, baibatebat ana veya God Sodom, Gomorah sabuw boro nakabibirih, baise nati bar merar sabuw hai baimakiy i boro God tafan nayara’ah gagamin na’in hinab.
16 “Ningi gogoghombevu! Ne kau sasingako amingo ava, na ne dirigeteno gegenembo ekoko aikena yari dae ereva. Ne kote gogoghombaetevu. Avata erá ari ekoko ari dae sedo manaka garuse aindae, fakina eove!
16 “Kwananowar, kwa i bobaituw sheep na’atube haru fairih wanawanahimaim abiyuni kwanatit kwananamih, imih kok na’atube kwanakakaf naatu mamu imak na’atube kwananutanub.
17 Diti gosuse kaifa evu! Ainda beká mo: evetu genembo mendeniimi, ne sandi bu yaoro, nenda dengoro indari kambo+ aminda terovo koto use, ne ambíi daoro mema itatamareva.
17 “Mata toniwa’an sabuw isah, anayabin boro hinabuw hinafatumi kwanan kanisel nahimaim hibabatiy, naatu Kou’ay Baremaim boro hinaborabirabi.
18 Ne nanda natofo edo ireva ava sedo, ne sandi dedo bu jumbu yaoro, gavana da babojegari a kini (kings) mendeni da dombuda fetovo koto arera. Koto ururoro, ne nanda Bino Eveva ava, osa sirurovo ne nenda natofode ningarera.
18 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan boro aiwob sabuw naatu gawan orot gagamih na’atube Ufun Sabuw nahimaim Tur Gewasin kurereb nowar isan boro hinarab hinataini.
19 Nenda koto ari da sifoda, geka rea sareva a nange saeteva aindae, erá teria futo koteove! Ainda beká mo: sifo aminda, ne rea sari dae areva, Asisi Kakara ai ijugururari ne geka sareva.
19 Baise hinafatum hinabuw baibabatiyimih kwanan men kwaniyababan tur isan, o tur o isan, hinabibatiy ana veya’amaim tur boro imaim natit kwanao.
20 Ne jo totofo nenda kotari ava sae areva. God Afa da Asisiimi, sonembururari nunda geka ava sareva.
20 Anayabin nati tur i men o a notamaim tit kuo’omih, baise Tamat Anunin o iwani awa rukirir kuo.
21 “Sifo ava fururarira amo, gegenembo nenda jamena ava sandi mutoro daoro ambarera. Kau daba aminga ava, gegenembo nenda sasingu ava sandi mutoro daoro ambarera. A sasingu barago, noi numamo ava sandi mutoro daoro ambarera.
21 “Orot ain boro tain baban nao namorob, regah boro natun nifa’ifa’i baban nao namorob, na’atube kek boro hinah tamah hinifa’ifa’ih babah hinao hinamorob.
22 Ne namo tumonderaeva aindae sedo, evetu genembo isambu ne imboe arera. Avata mave fakina edo, namo tumonduse jo ighagha ae iria, ambari tano arira amo, jebuga evovodae irari ava, nune tuve barira.
22 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan sabuw boro hinifa’ifa’i, baise orot yait nabat kikin nabowabow yomaninamaim boro yawas natita’ur.
23 Ne nanda natofo edo ireva aindae sedo, ne daoro mema itatamareva amo, avori, reighi amo dodo, reighi eninda ya aminda saramana areva. Aminguse, reighi tomanako Israel einda jokáda birurughuse, vironu sise Israel embo da reighi mendeni aminda jo ya buvae irovo, Evetu Genembo da Koro+ jovereghe furarira.
23 Bar merar ta’amaim hinarukoukuw kwanabia’akir, kwanabihir kwanan bar merar ta, anababatun a tur ao’owen, Israel wanawanan bar merar etei boro men kwanabow kwanisawaribo Orot Natun namatabir maiye nanamih.
24 “Ijuga kato mo, nu teriari. O nunda ambo jimbi mo, ne kikitakori. Kau daba aminga ava, kotofu nu teriari. O nunda sabua+ mo, ne kikitakori. Evetu genemboimi ijuga katoá o kotofuá jo kakara ae arera amo, nenda ambo jimbi barago jo kakara ae arera.
24 “Kirum kek boro men ana bai’obaiyen orot na natabirimih, na’atube akir wairafin boro men ana orot ukwarin na natabirimih.
25 Ne namoá avavaga ari dae sedo, nanda ambo jimbi edo ireva. Ava sedo, evetu genembo nandae siruroro ningiraeva aminga ava, amboda nendae siruroro ningareva amo, ne ivuga aetevu! Evetu genembo mendeni ‘na Satan va’ seraera. Ava sedo, nendae, ‘ne sukaruva’ siruroro ningareva amo, erá aindae manamana use dubo mema eove!” Iesu aminge sisira.
25 Baise kirum kek na kok ana bai’obaiyen orot na’atube mataramih, basit i ukwarin na rerekab na kirum gewas, na’atube akir wairafin nabow gewas ana orot ukwarin boro nayara’ah ibe namatar, baise bar matuwan orot isan Beelzebul hinarouw hinao na’at, i ana akir wairafin isah boro tur kakafin maiyow hina’uwih wabih hini’a’afiy.
26 Aminge sise, Iesu sisira, “Avori, evetu genembodae erá oju eove! Oroko rea ufena use jungeraera amo, amboda isaghada garera. Oroko rea kivo eraera amo, amboda isagha saoro ningarera.
26 “Baise sabuw isah men kwanabir, anayabin abisa sum wanawanan wa’iwa’irin inu’in boro hina botait nirereb, naatu sawar baibunuwenamaim ti’inu’in etei boro hinatit hinibebeyan sabuw etei hinaso’ob.
27 Na oroko rea sainghe seraena amo, amboda ne vironuda sareva. Eminda namonde rea kikiako se ningeraera amo, ne amboda ofotighida fetedo koko sise sareva, evetu genembo da dombuda.
27 Abisa wa’iwa’iramaim ao kwanonowar sabuw etei nahimaim kwanao hinanowar, naatu abisa akisimo ao kwanonowar, kwanayen gem tafahimaim kwanabat kwanabinan sabuw etei hinanowar.
28 Avori, evetu genembo ne imboe arera amo, ne daoro ambareva. Avata amo, tamoi ambarira. Asisi nu irarira. O God ne imboe arira amo, ne dari tamo a asisighae dabade ya, ari ekoko mino mutari vasada teredo evovodae irareva. Aindae sedo, God nusuka nundae oju aetevu!
28 Sabuw biya te’a’asabun isan men kwanabirumih, anayabin anun boro men hina’asabunimih, baise God isan i kwanabir, anayabin i boro biya naatu anun hairi’ika na’asbunuwen hinamorob.
29 “Eni mo: rika kaghá ajamena kote givu! Ne rika isambu etoto ombari saeteva amo, toea dabako avavagai ombaetevu. Amo, ne roera kikitakori. Avata God Afa jo doyae arira amo, eni jo ambae arira. God nu rika kaghá ajamena kaifa e gogoghomberaira.
29 Mamu kwikwik rou’ab hai baiyan i one toea’maim boro inatubun, baise mamu ta boro men Tamat so’oba’e namorob haw nare’emih.
30 — ausente —
30 Naatu kwa ukwarimaim arib i etei God iyab sawar.
31 — ausente —
31 Imih men kwanabir, Tamat ana yabow kwa isa i ra’at men mamu kwikwik na’atube’emih.
32 “Na eminge resena: mave nanda tofo edo irise, natofo da dombuda Evetu Genembo da Koro+ da javo jighari erarira amo, Evetu Genembo da Koro+ genemboá, nu God Afa da aneya da dombuda jo ighagha ae arira.
32 “Orot yait sabuw etei nahimaim ayu isou eo’orereb, ayu auman boro maramaim na’atube ana sinaf Tamai nanamaim.
33 O mave na natofo da dombuda imboe edo ighagha arira amo, numbarago God Afa da aneya da dombuda, Evetu Genembo da Koro+ nu imboe edo ighagha arira.
33 Baise orot babin yait sabuw etei nahimaim ayu ekwakwahiru, ayu auman mar Tamai nanamaim boro ibo anakwahir.
34 “Ne erekoteva, na mainungari bu furariá reseva. Tefo. Ne erá aminge koteove! Na beisiga a ghoghora tataya ava bu refena.
34 “Men kwananot ayu i tufuw abai tafaramamaim anan, En. Ayu i men tufuw abai ananamih, baise kauseb abai anan.
35 Evetu genembo namoá tumondaoro dae, o ighagha aoro dae sedo, refena. Amingururono, vide jamena nenda numamomanede dabade beisiga edo sarigarera. Ade jamena nenda noimanede dabade beisiga edo sarigarera. A mamandisiri nenda imbobotide dabade beisiga edo sarigarera.
35 Ayu anan anayabin
36 Sifo aminda, genembo ainda natofo beká aimi, numokena gitofu arera.
36 Imih orot ana kamabiy anababatun i boro i taiyuwin ana rara.’
37 “Mave noi numamo dubo ruruse aindae, na kotae arira amo, nu jo nanda natofo ari da kaugo iraeri. Kau daba aminga ava, mave nunda mandi o nunda gagara dubo ruruse aindae, na kotae arira amo, nu jo nanda natofo ari da kaugo iraeri.
37 “Orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu hinah tamah isah ebiyabow kwanekwan i men karam boro ni’ufnunu, na’atube orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu i natun orot naatu babitai isah ebiyabow kwanekwan, i men karam boro ni’ufnunu.
38 Mave nanda ambo jimbi edo, namonde dabade deinghari sarira amo, nu emingarira. Nu namoá tumonderaira aindae sedo, gitofuimi nu daoro ambare dae sarera amo, nu jo oju ae arira. A nane rea eraena ava, nu ari kau daba ava udo yarira. Nu jo amingae arira amo, nu jo nanda ambo jimbi ae arira.
38 Naatu orot babin yait ana onaf men na’abar ayu nabi’ufnunu i men karam boro ayu airi ani’of.
39 Mave nu enda da gugua kotise, nanda javodae ambari dae oju edo na doyarira amo, nu sifo amboda ambarira. O mave nandae sedo ambarira amo, nu amboda jebuga evovodae irari ava tuve barira.
39 Orot babin yait taiyuwin ana yawas enunuwih boro ana yawas nikasiy, baise orot babin yait ana yawas isou ebi’inuw boro natita’ur.
40 “Mave nindae nati joká doruse, bu tavo arira amo, nu inono, namoá nati joká doruse, bu tavo arira. Kotugo, mave nandae nati joká doruse, bu tavo arira amo, nu inono, God Afa namo dirigetiri fusena, ava nati joká doruse, bu tavo arira.
40 “Orot yait kwa a merar eyiyi, ayu au merar eyiyi, naatu orot yait ayu au merar eyiyi, i orot yait ayu iyunu anan i ana merar eyiyi.
41 Kau daba aminga ava, mave God da aghi kato nati joká doruse, nu God da javoda refira aindae sedo, bu tavo arira amo, God Afa amboda rea nunda aghi kato aikena mutarira, kau daba ava mutari, genembo nati joká dorusira, ábarago barira. Kau daba aminga ava, mave genembo evevadae nati joká doruse, nu genembo eveva aindae sedo bu tavo arira amo, God Afa amboda rea genembo eveva aikena mutarira, kau daba ava mutari, genembo nati joká dorusira, ábarago barira.
41 Orot babin yait dinab orot ana merar eyiyi, anayabin i dinab orot, nati orot boro dinab orot ana baiyan turin nab. Naatu orot yait, orot ana yawas mutufurin ana merar eyiy, anayabin i orot ana yawas mutufurin boro orot ana yawas mutufurin ana baiyan turin nab.
42 A geka kau daba ava kotovo dae resena. Mave nanda ambo jimbi ijoghako eni gido kotarira, ‘Genembo omo, nu Iesu da ambo jimbi ava sedo, na sonembe uvu mutarena,’ aminge kotise, uvu mutarira amo, na numokena mino mutono barira. Jo kosasaghae arira. Emo, geka beká nemokena resena,” Iesu aminge sisira.
42 Naatu orot babin yait kek kikimin harewawat hun itin etomatom, anayabin i ayu au bai’ufununayan, anababatun a tur ao’owen i ana baiyan boro nab.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.