Lucas 13

God Da Geka Seka (KPR) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Sifo daba aminda, evetu genembo mendeni fera Iesu kena osa eminge siseri, “Galilee embo mendeni era God kena joba mutari dae sedo, sino fuka de dungutero, Pilate setiri nunda isoro kakato mendeni fera, Galilee embo ava, God da Kambo+ aminda detero amomonjeguseri.”
1 Nati ana veya’amaim sabuw afa hina hitit, Galilee sabuw sibor hiya’aya wanawanan Pilate rouw himomorob isan Jesu ana tur hi’owen.
2 Aminge setero, Iesu mino nemokena sisira, “Ne kau amingedo amomonjegusera ava sedo, ne erekoteva amo, ne ari ekoko teria usera aindae, amomonjegariá erekoteva, ai?
2 Naatu Jesu iyafutih eo, “Kwanotanot Galilee wanawanan nati sabuw hai bowabow kakafih ra’at sabuw afa hinatabirih imih biyababan nati na’atube hibai himorob?
3 Amo kotari sembaeri! Galilee embo mo, kau nemongori. Ne nenda ari ekoko jo vujegae areva amo, ne kau daba aminga ava edo ambareva.
3 Baise en! A tur ao’owen bowabow kakafihine dogor baikitabir kwanab, baise boro kwanamorob i himomorob na’atube.
4 A eni mo: Jerusalem aminda, reighi ijoghako Sailoam aminda kambo tomanako nange tofo mandi gofe dudo, evetu genembo 18 ava fatiri sirivo usera amo, ne setero niningusevu tanojo. Evetu genembo amo, ne ari ekoko embori, o Jerusalem embo mendeni ne isambu eveva vanembo, ava erekoteva, ai?
4 Naatu sabuw 18 Siloam bar gagamin tafan katub re rabih himomorob, kwanotanot Jerusalem wanawanan i akisih hai tafasar ra’at sabuw afa hinatabirih, imih nati na’atube himorob?
5 Amo kotari sembaeri! Na eminge resena: ne nenda ari ekoko jo vujegae areva amo, ne kau daba ava use, isambu ambareva,” aminge sisira.
5 Baise en! A tur ao’owen, bowabow kakafihine dogor baikitabir kwanab, baise boro kwanamorob i himomorob na’atube.”
6 Ainda amboda, Iesu nemokena kasia evia sisira, “Genembo eni, ika javo mofi ava, nunda vareda kaifa iri irei. Sifo eni, genemboá aira vuji jighari gari dae etira. Avata beká jo jighari gaeri.
6 Imaibo Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Veya ta orot ana masaw wanawanan ai fafou tanum yen ra’at. Naatu veya ta ro’oh isan tit na nura’at baise men ro’on ta itin.
7 Tava e gae bune jaredo, nunda vare kaifa katokena setira, ‘Na mofi evia, beká jo jighari gae irise, ghaeko etodaba dadabetira. Nu irarira amo, enda fafama ari veka mendeni jo viti jighae arira. Ava sedo, je fugaresa!’
7 Basit nati masaw ana kaifinayan isan eo, ‘Aro, kwamur tounu wanawanan ai iti afe’enamaim ro’on men kafa’imo ta aitin. Akokok inatar nare asir bat ata me ebi’afiy.’
8 Aminge setiri, vare kaifa katoá setira, ‘Do, nangae ghaeko eni kaifa e gaore! Na sino fuka da foká ava budo endaghae gae jovereghedo, mofi susuda averegarena.
8 Baise orot ai ana kaifinayan eo, ‘Regah inihamiy kwamur ta’imon nabat tana’itin, ayu boro anamaim hub anab hain ana yai tana’itin.
9 Ghaeko eninda beká jigharira amo, avori. O jo jighae arira amo, je fugarera!’” Iesu kasia aminge sisira.
9 Maras kwamur ai nabiw na’at basit gewasin, boro tanihamiy nabat, baise men nabiw na’at, imaibo boro inatar nare ina’afun.’”
10 Jangutari da Sifo eninda, Iesu dengoro indari da kambo+ aminda teredo ijugusira.
10 Baiyarir ana veya ta Jesu na Kou’ay Baremaim ma sabuw bi’obaiyih.
11 Evetu eni sukarui asugetiri, guka gunjughetiri irise, ghaeko isambu 18 ava dadabusira. Nu ukuge deinghedo ghusira. Evetu amo, nu anumbedo niningiri Iesu ijugusira.
11 Nati’imaim babin ta afiy kakafih hirab kwatut ma kwamur etei 18 sasawar i na run. Nati babin koun ana rarik i kwabibin, baimutufurin isan biwa’an men karam.
12 Iesu nu evetuá gido, beka fainghe sisira, “Nanda ghasovu, ni jebugetesi!” aminge sise,
12 Jesu nuw babin i’itin ana veya, babin eaf na nanamaim bat. Imaibo eo, “Babin, a sawowone abiyawasi.”
13 ungoi tamonda jighiri nunda guka dambu usira. Dambu etiri, evetuá God dae sakai sisira.
13 Naatu uman babin tafan yara’ah isan yoyoyoban ana veya, naniyan meyemeye babin koun ana rarik kwabeb inu’in mutufor misir bat God ana merar yi bora’ara’ah.
14 Iesu Jangutari da Sifo aminda setiri evetuá jebugusira. Amingetiri gido, dengoro indari kambo+ da giti jighari, nu janje eko usira. Janje eko edo natofokena sisira, “Sifo isambu 6 aminda, namonde saramana aeteri. Sifo aminda, ne furovo genembo eimi sari jebugareva amo, avori. O Jangutari da Sifo eminda, namonde jo amingae arera,” aminge setiri,
14 Kou’ay bar ana kaifenayan yan so’ar, anayabin Jesu Baiyarir ana veya’amaim babin iyawas, naatu sabuw iuwih, “Veya etei six wanawananamaim i tanabow naatu yawas kwana kokok nati veya’amaim kwanan yawas kwanab, baise men Baiyarir ana veya’amaim.”
15 Iesu mino numokena sisira, “Ne gungubo kakatori! Ne isambu Jangutari da Sifo aminda, nenda burumakava (ox) o donki (donkey) vujedo bu furuda ghe buvudo, bu yama uvu muteovo mindiraera.
15 Regah orot iya’afut eo, “Wanawanan rerekabih! Baiyarir ana veya kwa taita’imon a donkey o a ox men kwarufamen kwabow kwan harew kwaitih tetomatom?
16 Amingeraeva ava sedo, kau daba aminga ava, Abraham da imendi da gagara Satan i bundetiri irise, ghaeko 18 ava dadabetiri irira evia, Jangutari da Sifo eminda saono vujegari jebugarira amo, avori,” aminge sisira.
16 Iti babin i Abraham uwan ta, Satan bai fatum wainab kwamur etei 18 sawar, naatu boun ana bai’akirane Baiyarir ana veya abobotait yawas baib isan asinaf kakaf?”
17 Aminge setiri, Iesu da gitofu meka gido, mino sari bunetero, natofo isambu gido ivuga useri. Ainda beká mo: nu setiri evetuá jebugusira, a ari mendeni ne jo gae iriara ava, etiri gosuseri.
17 Iti na’atube eo ana veya ana rakit sabuw biyah eohow, baise sabuw moumurih na’in sawar gewasih sinaf hi’i’itan isan hiyasisir.
18 Ainda amboda, Iesu nemokena sisira, “God da natofo+ kau mavegori? Kote givu!
18 Imaibo Jesu ibatiyih, “God ana aiwob itinin i mi’itube? Abisa biyanamaim boro anayai kwana’itin?
19 Ne kau ika maine da vujiimi vose batuno edo vitiraira ainda kaugori. Vuji amo, genembo enii budo nunda vareda govarira. Vuji amo veveyako bekári, avata baji tomanako edo fafatu sararira. Ari, rikamane foa nenda mogha aminda fitarera,” aminge sedo,
19 Itinin ta i orot ana ai momor ro’on bai in ana masawamaim tanum, naatu kuboun yen ra’at ai mamatar ana veya’amaim, mamu hina famefamenamaim hibatar hima’am na’atube.”
20 sekago ategi usira, “God da natofo+ kau mavegori? Kote givu!
20 Jesu iban maiye ibatiyih, “God ana aiwob i boro abisa’amaim ana yai kwana’itin?
21 God da Bino Eveva ava, ivegedo irureari evetu genembo ningido, nunda natofo+ eraera amo, kau yisti (yeast) farava jokáda tive ya gheraira ainda kaugori. Yistiá, evetu enii budo okia tomanako aminda, faravaghae gae joveregheari tive ya aimi, farava isambu baji vitido okia bedo eraira. Kau daba aminga ava, God da natofo+ digarigo siroreraera,” aminge sisira.
21 Ana itinin ta i babin ana faraw afuninamih bai tew gagamin wanawanan isuwai re yeast auman wanawanan nayai kamat ra’at yen tew awan kakaratan na’atube.”
22 Iesu nu Jerusalem yari dae ise, reighi mendeni mendeni emboro soroda vironu sedo ghusira.
22 Imaibo Jesu au Jerusalem yen inan ana maramaim, bar merar gagamih naatu bar merar gidigidih imaim run tit, sabuw i’obaibiyih auman yen in.
23 Nu amingiri, evetu genembo eniimi numokena ategi usira, “Bajari, evetu genembo daba daba ya God kena jebugarera, ai tefo?” setiri, Iesu mino sisira,
23 Orot babin ta na Jesu ibatiy, “Regah o kunotanot boro sabuw matan ta’amo God yawas nitih?”
24 “Utu da guro sokumako aminda terari dae fakina evu! Ainda beká mo: evetu genembo digari, utuda terari dae uju erera. Avata digari jo ya terae arera. Daba dabai ya terarera.
24 “Kwanabow gewas etawan awan kukurinamaim kwanarun, anayabin sabuw moumurih na’in boro nati etawanamaim run isan hinasinaftobon, baise a tur ao’owen boro men nakaram.
25 Kambo numamo eredo guro gajari, ne ya buvudo goingoinghuse, ‘Bajari, guro afige!’ sareva amo, nu sarira, ‘Ne reda ghe ojeva ava, na erebunena. Yasivu, ajagha fetove! Ne ari ekoko embori!’ ava sarira.
25 Regah bar matuwan namisir etawan nahirihir kwa boro ufun kwanabat etawan kwanarukikitar kwanao, ‘Regah etawan kubotawiy arun,’ naatu i boro nao, ‘Ayu men aso’ob kwa iyab, naatu menane kwana.’
26 Sari, ne sareva, ‘Ni fesa namanenda reighida buvudo, vironu seso nininguse, namonde dabade anumbedo bayau riseri,’ ava saovo,
26 Imaibo kwa boro kwaniya’afut kwanao, ‘Aki o bairi taa tatom, naatu ai bar ai meraramaim ibi’obaibiyi iso’ob, aisim kukakasiy.’
27 nu sekago sarira, ‘Ne reda ghe ojeva ava, na erebunena. Ne ari ekoko embori. Yasivu!’ aminge sarira.
27 Baise i boro nao maiye, ‘Ayu men aso’ob kwa iyab naatu menane kwana. Biyau’umaim kwatit sa’ab kwan, bowabow kakafin sinafuyah.’
28 Amboda, God nu Abraham, Isaac, Jacob a nunda feroveta isambu tavo ururari gido, janje ekoko use, sorara use dika ghininji ghananja ghuse irareva. Ainda susu mo: ne budo ajagha fugarera.
28 Naatu boro narukouwi ufun kwanatit kwanama kwanarerey, wa kwanayob kakikak hiniwa’an, naatu kwananuwanuw boro Abraham, Isaac, Jacob naatu dinab oro’orot God ana aiwobomaim hinabat hinabiyasisir kwana’itih!
29 Sifo aminda, evetu genembo reighi isambuda ghedo ya God kena kirumo arera.
29 Sabuw boro veya yeninane, veya ra’iyinane, naatu torene, oyawane etei hinaru’ay God ana aiwobomaim hai efan hinabow hinamare hinama hiyuw hinaa hinabiyasisir boro kwana’itih.
30 Evetu genembo mendeni, oroko kokotofu edo irera avata, sifo aminda, ne vose sabua arera. O evetu genembo mendeni, oroko sabua edo irera. Avata sifo aminda, ne viti kokotofu arera,” Iesu aminge sisira.
30 Sabuw iyab boun wan tibi’iyon boro hini’uf, naatu sabuw iyab boun tibi’uf boro wan hini’iyon efan hinab.
31 Aminge siri, Moses da Geka kaifa kakato+ mendeni fera buvudo, Iesu kena siseri, “Kini (King) Herod ni dari ambaso dae erekotira. Ava sedo, yasi, reighi eninda ijugase!” aminge setero,
31 Nati veya ta’imon, Pharisee afa hina Jesu ana tur hi’owen hio, “O boro efan iti inihamiy inan efan ta, anayabin Herod ekokok o na’asbuni inamorobomih ef enunuwet.”
32 Iesu nemokena sisira, “Yasivu, gambari sinoá saovo ningare: ‘Na oroko ã sifode, sukaru bu fugono evetu genembo da jokáda ghe foa buvarera, a saono evetu genembo jebugarera. Edo ojina nanda saramana aono dadabarira.’
32 Jesu iyafutih eo, “Kwan nati haruharu ana tur kwa’owen, ayu boun naatu maras hairi i boro sabuw iyab hisawow tema’am biyahimaim demon boro ana nunih naatu sawusawuwih aniyawasih, naatu veya baitounin i ayu au bowabow abisa bowamih anot anan i yomanin anisawar.
33 Avata, na jo oroko, sifode ã ojina eminda fetirise, saramana ae arena. Na deinghudo ya, Jerusalem aminda buvono, nanda saramana gombu arira. Ainda susu mo: God da feroveta isambu Jerusalem aminda, deoro sirivo eraera.
33 Baise boun, maras, naatu mar natot ayu boro au ef anab maiye anayen anan, anayabin ef men ema’am dinab orot boro Jerusalem ufunane namorob.
34 “Arie mará, nanda natofo Jerusalem emboko! Ne God da feroveta deovo amburaera, a nunda aghi kakato ghamanai deovo sirivo eraera. Kau kokora nunda mamandi ghabui doghe sandi faseraira aminga ava, ne nane kaifa use, undari dae uju edo ghuseni, avata na nene buregusevu.
34 O Jerusalem, Jerusalem, dinab oro’orot irouw himorob, naatu kob abarayah God biyafarih kabayamaim irouw himorob. Mar bai’ab a kok a sabuw ataba’afuwih, kokorere natunatun bebenamaim ebaba’afuwih na’atube, baise o men i kok.
35 Ava sedo, God nunda kambo+ nenda jokáda irira ava, do dumbari, ne tefo irareva. Na jo totoi gae areva. Sifo amboda ne dubo jovereghedo nandae eminge ategi areva, ‘Orokaiva! God ni esimbugetiri nunda javoda refesa! Orokaiva!’ nandae aminge ategi use nati joká dorurovo, na fururono gareva,” aminge sisira.
35 Imih a bar boro hinihamiy barikokow natuw. A tur ao’owen, ayu boro men kwana’itu, ana veya’amaim boro inao, ‘Yait Regah wabinamaim enan boro baigegewasin nab!’”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.