Atos 13
God Da Geka Seka (KPR) vs AAI
1 Reighi Antiok aminda, Iesu da natofo jokáda, God da feroveta mendeni a ijuga kakato mendeniimi, dengoro indido ghuseri. Amo, Saul, nunda komana Barnabas, Simeon (nunda javo Ingago seraera), Sairin embo Lucius, a Manaen (nu anakora Kini (King) Herod ghae dabade faiya edo ghusira), aimi dengoro indido ghuseri.
1 Ekaleisia Antioch wanawananamaim orot afa i dinab oro’orot naatu afa i bai’obaiyenayah, naatu orot wabih i iti: Barnabas, Simeon, wabin ta i Niger, Lucius Sairini matuwan, Manaen, Herod hairi bay ta’imon hi’aan hirara’at naatu Saul.
2 Gegenembo resena emo, God kena bayau kanangara edo banunguse irero, Asisi Kakara nemokena sisira, “Na Saul nengae Barnabas ghae gategeteno, ne nanda uju ava use, nanda saramana eni arera. Nanda saramana aoro dae sedo, ne bu esimbugaovo dae resena.”
2 Veya ta hiyohar Regah hikwakwafir wanawanan, Anun Kakafiyin iuwih eo, “Barnabas, Saul hairi kwayasairih ayu isou, anayabin bowabow ta isan a’afih hinabowamih.”
3 Aminge setiri ningido, ne sekago God kena bayau kanangara edo banunguse nenda ungo, Barnabas nengae Saul ghae da tamonda fitido esimbuguse, ne dirigetero iseri.
3 Naatu hiyohar hiyoyoyoban ufunamaim, umah tafah hiyara’aten fair hitih imaibo hiyafarih hitit hin.
4 — ausente —
4 Barnabas Saul hairi Anun Kakafiyin ana bonawiyenamaim hina Seleucia hitit naatu wa hibai hirabon hin Cyprus imaim hitit |alt="map" src="PAULJR1.tif" size="col" ref="Acts 13.4"
5 — ausente —
5 Naatu hina Salamis hititit ana maramain Jew hai Kou’ay baremaim God ana tur hibinan, John Mark i iti bowabow wanawananamaim baibaisih isan hibai bairi hin.
6 Etero dadabetiri, ne eredo reighi Salamas dodo, agada sembera reighi Peifos aminda buvurutuseri. Buvudo, ne Jusi embo genembo eni javo Bar-Jesus ava tafuseri. Genemboá nu kae da bajari eniri. Bar-Jesus nu tofo sakai sedo ghuse, gungubo eminge sedo ghusira, “Na God da feroveta eniri,” sifo ghousa evia evetu genembokena aminge sedo ghusira.
6 Nuw ana fofonin na’atube hiremor hin au waraunane bar merar wabin Pafos hitit, nati’imaim Jew orot kwerayan ma’am koun hiyen, wabin Bar-Jesus, iti i orot taiyuwin isan dinab orot erouw eo’o.
7 Butu ainda kotofu Sergius Paulus, nu genembo jiro munju evevari. Bar-Jesus setena amo, nu anakora Sergius Paulus ghae komana usira. Avori, Sergius Paulus resena emo, nu eredo God da Geka ningari dae sedo, aghi mutiri ira setiri, Saul nengae Barnabas ghae numokena iseri.
7 Naatu iti orot i gawan orot wabin Sergius Paulus ana of ta. Sergius i orot not wairafin, nati nuw ana gawan orot. Barnabas, Saul hairi e’af hina nanamaim hitit God ana tur nowar isan ifefeyanih.
8 Era buvurutusera avata, kae da bajari Bar-Jesus (namonde Greek gekaimi Elymas seraera), nu eredo, erá butu ainda kotofu nenda geka ningi tumondeure dae sise, Barnabas nengae Saul ghae buregusira.
8 Baise kwerayan wabin Elimas (wabin Greekamain) eotanih men kok gawan orot tur tanowar baitumatum tab.
9 Etiri, Asisi Kakara nu Saul (o nunda javo eni Paul seraera) ava sonembetiri, dubo kotise Bar-Jesus ava gosuse tatasegusira.
9 Imaibo Saul wabin ta Paul, Anun Kakafiyin iwanasum ma’am mutufor nuw kwerayan orot itinkikin
10 Tataseguse sisira, “Ni Satan da eniri. Ni ari eveva, geka eveva, a irari eveva ava isambu, buregeraesa. Ni ari ekoko aimi, evetu genembo dereraesa. Ni God da Geka beká ava jighi jovereghe gungubokena fitiraesa.
10 naatu eo, “O i Demon natun! Sawar gewasih etei hai rakit wairafin i o. O i baifuwen kakafih yumatah ta ta biya awan karatan, o i mar etei Regah ana turobe kubotabiren baifuwen temamatar!
11 Ava sedo, oroko Bajari nunda ungoi siregari ni diti digoi ari sifo sevo jo gae iraso, amboda sari jebugedo garesa,” aminge siri, Elymas (o Bar-Jesus seraera) ava, roera eni kau rofoma da kaugo aimi, tumba beká edo vose fira afuregetiri, nu diti eko usira. Amingetiri, aminda ya foa ghari bunise, evetu genembo enii foa ungoda bu deinghaoro dae uju usira.
11 Imih Regah uman boun boro tafamaim nare mata nifim naatu marakaw boro mar kafai men ina’itin.”
12 Etiri, butu ainda kotofuá nu rea sirorusira ava gido, Bajari tumonduse, nunda Bino aindae dudukughusira.
12 Gawan orot abisa matar i’itin i itumatum, anayabin Regah ana bai’obaiyen tur nonowar i ifofofor men kafaita.
13 Etiri, Paul nunda kokomanade dabade, Peifos ghedo ghakada+ vosedo era Frovensi Pamfilia aminda buvudo, reighi javo Perga aminda, ghaka+ do vitido, John Mark nu sifo aminda ne dodo, jovereghe Jerusalem isira.
13 Paul ana ofonah bairi Pafos imaim wa hibai hirabon hina Perga hitit tafaram Pamfilia wanawanan. John Mark nati’imaim ihamiyih, naatu matabir maiye in Jerusalem tit.
14 Paul nengae Barnabas ghae reighi Perga dodo era, frovensi eni Pisidia aminda teredo, era reighi Antiok buvurutuseri. Antiok resena emo, nu reighi eniri. Kotugo Antiok Frovensi Syria aminda irira amo nu, reighi eniri. Aminda teredo, Jangutari da Sifoda, ne era Jusi embo da dengoro indari kamboda+ tere anumbuseri.
14 Baise Barnabas Paul hairi hikofan maiye hin Pisidia Antioch hitit tafaram Pisidia wanawanan. Naatu Baiyarir Ana Veya Kou’ay Bar hirun himare.
15 Anumbetero, Moses da Geka a God da feroveta da geka mendeni ava tegetero dadabetiri, dengoro indari kambo+ da babojegari setero, eniimi ira Paul nengae Barnabas ghaekena sisira, “Nanda nano namendi, kotovo inono arira amo, ne fuvu! Geka saovo ningido namane tamo feghare!”
15 Buk Atamaninamaim Moses ana ofafar kikirum naatu dinab hai buk hibiyab ufunamaim. Kou’ay Bar ana ukwarih isah tur hiyafar hio, “Taitu kwa aur koufair tur ta nama’am na’at aki akokok iti sabuw kwanao hinanowar.”
16 Aminge setiri, Paul nu eredo ungo jighiri eretiri de fatido sisira, “Namanenda natofo beká Israel embo, a namanenda gitofu mendeni God tumonderaeva, ainde dabade totorugetevo, ne ategi beká ava erena. Ningivu! Na geka itako saono ningovo dae resena.
16 Paul misir umanamaim rutanih naatu busuruf eo, “Israel orot baibin naatu kwa Ufun Sabuw iyab iti’imaim kwama God kwakwafir, anao kwananowar!
17 God anakora namane Israel embo da abuamane ava gategusira. Gategetiri, namanenda abuamane era Egypt aminda sabua+ edo iriari. Amingero, God sonembetiri ne digarigo siroretero, God nunda fakinaimi etiri, ne Egypt ghedo buvurutuseri. Buvudo era, reighi uvu iraede aminda birurughuse ne dara edo ghuseri. Amo, ne God da Geka jo ningae edo ghuseri, a God da Geka jo tumondae edo ghuseri.
17 Israel Sabuw ata God uwatanah rubinih naatu nah toumanih na’atube Egypt hima’am ana veya iwa’an wabih ra’at, naatu ana fairamaim nawiyih hitit.
18 Amingedo ghusera avata, God nenda ari ovia gi dodo ghiri, ghaeko 40 ava dadabusira.
18 Naatu arar yanamaim kwamur etei 40 na’atube ba’afuwih bairi hima.
19 Etiri, God nu Frovensi Keinan aminda, natofo oro isambu 7 ava detiri sirivo useri. Sirivo ero, nu setiri namane Israel embo Keinan aminda kokotofu useri.
19 Tafaram seven Canaan wanawanan gurusih naatu me bai ana sabuw nowahimih itih.
20 “Etero, God nu natofo tavo aoro dae sedo, nenda giti jighari ava nune gategedo ghusira. Eari, ne namanenda abuamane ava tavo ero, ghaeko 450 ava dadabetiri, God da feroveta eni javo Samuel sirorusira.
20 Sawar iti himamatar i kwamur etei 450 na’atube wanawananamaim himatar.
21 Siroretiri, namanenda abuamane ne, tavo kakato God gategedo ghusira ava imboe edo, kini (king) gategedo mutare dae sedo, God kena benunu siseri. Setero, God nu genembo javo Saul ava gategusira. Genemboá nunda oro Benjamin, numamo javo Kish. Numoá gategedo setiri, nu kini usira. Edo irise, ghaeko 40 ava dadabusira.
21 Naatu sabuw aiwob isan hifefeyan, God Saul bai itih orot Kish natun, Benjamin wawawan, Saul i’aiwob ma kwamur etei 40 na’atube.
22 Avata God nu Saul imboe edo setiri darigetiri, God nu David ava gategedo setiri, David nu Israel embo da kini usira. God nu eminge kotedo David gateguse eminge sisira:
22 Naatu God Saul bobosair ufunamaim David bai Saul efanin yai. God iti na’atube eo, ‘David o Jesse natun, orot o na’atube isa i ayu au yasisir gagamin na’in, ayu abisa sinafumih akokok etei boro i nasinaf.’
23 David resena, einda imendi eni mo, Iesu ri. God namane Israel embo da ari ekoko kote doyari dae sedo, beka gagojuse, Iesu dirigetiri fusira.
23 Ana’omatanen eo na’atube, orot David ana rara’ane Israel Sabuw hai baiyawasinayan God bai na.
24 Iesu jo furae iriri, John nu giti fusira. Fira buvudo, Israel embokena irise, nenda ari ekoko vujegedo doyoro dae sise, vironu sedo ghusira. Seari ningeoro, John ne bafataito edo ghusira.
24 Jesu nanamaim John mat na bowabow kakafih baihamiyen dogor baikitabiren bapataito bain isan busuruf eorerereb Israel sabuw tutufin etei isah.
25 John da saramana dadabari dae iri, nu eredo eminge sisira:
25 Naatu John ana bowabow bisawar auman sabuw iuwih eo, ‘Kwa anot ayu isou mi’itube kwanotanot? Kwanotanot ayu’uban i nati orot? En, baise orot ta ayu ufu’umaim enan, ayu men karam boro ana kwafure an ana sumasum anarufam.’
26 “Avori, nanda nano namendi, Abraham da sasingu a kotugo namanenda gitofu eminda tumonde baingheraeva, God namonde nange sonembari jebuga tambarera ainda binó ava namondekena mutiri ojighira.
26 Taitu, Abraham ana niburune kwana warar kwatatain, naatu kwa Ufun Sabuw iyab God kwabiruw kwakakafiy, it isat yawas ana tur i hiyafar na tit.
27 Namonde God tumonderaera avata, Iesu namondeda ari ekoko seghe fugari dae sedo fusira ava, evetu genembo Jerusalem aminda nenda babojegaride dabade, ne buniseri. Ne Jangutari da Sifo evovodae God da feroveta da geka tegedo, ainda tuka jo kasama ae edo ghuseri. Jo kasama ae edo ghusera avata, Iesu daoro ambare dae sero, God nu rea nunda ferovetakena osa saoro dae sisira, ainda beká ava isagha usira.
27 Anayabin Jerusalem bar merar sabuw hai ukwarih bairi Jesu ana bowabow men hi’inan, naatu dinab oro’orot hai tur mar etei Baiyarir Ana Veya hibiyab men naniyan hibaib, imih abisa hisisinaf i tur hio inu’in na iturobe.
28 Ne Iesu daoro ambare dae sedo, nunda ari ekoko tava usera avata, jo tambae edo, nu Rome embo da kotofu Pilate kena, Iesu dari ambare dae sedo benunu siseri.
28 Basit morob isan ana ef men hitita’ur, Pilate asabunin morob isan hifefeyan naatu easabun morob.
29 Amingero, God rea sisira amo, geka isambu isagha usira. Etiri dadabetiri, Iesu ambiri gido, mendeni era nunda tamo korosida ghe budo era furuguseri.
29 Bukamaim abisa i isan eo na’atube hikirum inu’in hisisinaf ufunamaim, onaf afe’enane hibai hire hub wanawanan hiyai.
30 “Amingetero, God setiri Iesu ambarida ghe jebuge erorusira.
30 Baise morobone God bora’ah misir maiye.
31 Iesu jo ambae irise, evetu genembo mendeni nunda karona edo, nemonde Frovensi Galilee ghedo Jerusalem isera amo, nu ambarida ghe jebuge erorusira ainda amboda nemokena isagha eari gido ghuseri. Gido ghusera ava, ne oroko Israel embokena Iesu da Bino ava osa seraera.
31 Naatu veya moumurih na’in sabuw iyab Galilee’ine hi’ufunun bairi hina Jerusalem hititit isah irerereb, naatu nati sabuw i boun hitit sabuw afa isah sif tirurubon.
32 — ausente —
32 Naatu iti tur gewasin i abisa God ata’a’agir eo’omatanih abai kwa isa anan.
33 — ausente —
33 Iti tur i bai it isat ebiturobe, it i ata’a’agir natunatuh, Jesu morobone mimisiramaim. Psalm bairu’abin eo na’atube,
34 Kotugo God nange sari, Iesu ambarida ghe jebuge eredo irari nunda tamo jo betae arira ainda geka ava, God setiri nunda mendeni eminge gefuseri:
34 Naatu ana’an aisim God morobone bora’ah maiye mimisir, naatu boro men nihamiy maiye na’in namasamih. Nati isan ana tur iti na’atube eo,
35 Kotugo tano eninda, God eminge setiri gefuseri:
35 Buk efan ta’ane eo maiye,
36 “David nunda sifoda, God da uju ava use, God da Geka ningido ambududurusira. Ambiri, budo era nunda nombuamane da dengesida furugetero nunda tamo betisira.
36 Anayabin David ana veya’amaim God ana kok bow bisawar ufunamaim morob uwahinah sisibihimaim hiyai mas i’akir
37 David da tamo betisira avata, God setiri nunda Genembo ambarida ghe jebuge erorusira, ainda tamo jo betaeri.
37 Baise orot yait God morobone iyawas mimisir i men mas i’akir.
38 — ausente —
38 Isan imih taitu kwananowar, iti orot Jesu wabinamaim bowabow kakafih notawiyen isan ana tur i ao’orerereb,
39 — ausente —
39 iti Jesu wabinamaim sabuw iyab tibitumatum hai bowabow kakafihine i rufamih titit anayabin Moses ana ofafaramaim boro men karam narufami.
40 God da feroveta rea sisera ava, erá nemokena siroreure dae sise, kaifa e gogoghombevu! Feroveta amo, ne eminge siseri:
40 Imih kwanakaifi gewas, saise abisa dinab hio men isa hinamatar.
41 ‘Dere jirari kakato, kote givu!
41 ‘Okwanekwaneyah Kwana’itin!
42 Paul nu geka aminge setiri dadabetiri, Paul nu Barnabas ghae eredo era, dengoro indari kamboda+ ghe buvurutero natofo siseri, “Fura eninda, Jangutari da Sifoda fuvu, geka sekago saovo ningore!” aminge siseri.
42 Paul, Banabas hairi Kou’ay Bar hibihamiy auman sabuw hifefeyanih fur ta Baiyarir ana veya’amaim iban hitan maiye iti sawar isah hitidudur hitanowar.
43 Sedo, Jusi embo mendeni a Jusi embo da gitofu mendeni God tumondedo ghusera aimi, ne isambu eredo Paul nengae Barnabas ghae da amboda iseri. Ero, Paul Barnabas ghae mo, natofo God da Geka ningoro dae sedo, a God fakina futusira ava baoro dae sedo, nengae dengoro induduseri.
43 Kou’ay Bar ana rou’ay hibihamiy ufunamaim, Jew sabuw maumurih na’in naatu sabuw iyab Jew hai kwafiren ana kakafemaim hima’am, Paul Barnabas hibi’ufununih koufair hitih God ana manaw ana kabeberamaim ma’amih hifefeyanih.
44 Fura dabako dadabetiri Jangutari da Sifoda, evetu genembo isambu reighi Antiok aminda, Bajari da geka ningari dae sedo fera totoruguseri, daba daba jo furaeri.
44 Baiyarir Ana Veya bairou’abin sabuw nati bar merar tutufin etei Regah ana tur nowaramih hina.
45 Totorugetero, Jusi embo, evetu genembo digari totorugusera ava gido, ne dubo mema useri. Evetu genembo isambu Paul nengae Barnabas ghae da geka tumondusera aindae, dubo mema use, erama Paul geka seure dae sise bureguseri. Buregedo, Paul nengae Barnabas ghaekena dombuda siseri.
45 Baise Jew sabuw rou’ay gagamin hi’i’itin ana veya hibobowen naatu baigigimen tur hibow hitit, Paul abisa eo isan hibas.
46 Sisera avata, Paul nengae Barnabas ghae jo oju ae, ne fakina edo siseri, “Ne Israel embori. Ava sedo, namane God da Bino ava giti nemokena sarera. Avata namane setero, ne buregetevu. Aminguse, ne God da jebuga ava imboe use dotutereva. Dotutereva ava sedo, namane ne dodo gitofukena yari dae erera.
46 Imaibo Paul, Barnabas hairi hiofok hio, “God ana tur i wantoro’ot kwa ao kwanowar, baise kwa tur i kwakwahir, taiyuw kwanunutitiy ma’ama wanatowan kwa isa men karam, isan imih abihamiy aki anan Ufun Sabuw isah.
47 God namanekena sisira, ‘Na nemo kotise geka evia anakora seteno gefuseri:
47 Anayabin Regah ana obaiyunen tur biti iti na’atube eo,
48 Israel embo da gitofu ava ningido ivuga use, Bajari da Bino ava ningido sakai siseri. Avori, God evetu genembo mendeni, jebuga evovodae irari baoro dae sedo, anakora gategusira ava, ne tumonduseri.
48 Ufun Sabuw iti tur hinonowar ana maramaim hiyasisir Regah ana tur hibora’ara’ah. Naatu sabuw moumurih na’in ma’ama wanatowan isan hirubinih hima’am hina baitumatumayah himatar.
49 Evetu genembo digari reighi aminda irise, Bajari da Bino ava ningido eredo, reighi digari aminda ise osa sedo ghuseri.
49 Naatu Regah ana tur ra’at tasasar tit nati bar merar ana fofonin etei hinowar.
50 Amingero gido, Jusi embo ne reighi da babojegari da ghamo, a gitofu evevetu da ghamo deretero erorusira. Evevetu amo, ne kokotofu da eveveturi. Ne nenda kiki dodo fera, Israel embo da kiki tumonduse, God tumondedo ghuseri. Ne isambu eredo, Paul nengae Barnabas ghaekena fakarago use ondiseri.
50 Baise Jew hai ukwarih himisir bar merar orot gagamih naatu God ana bowayah baibin gagamih yah hi’ora’ah Paul, Barnabas hairi isah hiwosai, naatu hinunih hitit nati bar merar ufunane hire.
51 Ondero, Iesu da ambo jimbi Paul nengae Barnabas ghae, era buvudo ne simbora use, reighi ainda fonja nenda atada ava danghetero vovosusira. Amingedo, ne era reighi Aikoniam aminda buvurutuseri.
51 Basit Paul Barnabas hairi ah fofob hiru’uh re i hin Ikonium hitit.
52 Iesu da dorevare seka Antiok aminda tumondusera amo, ne ivugaghae irise, Asisi Kakara da fakinaimi dubo kotedo ghuseri.
52 Naatu bai’ufununayah Antioch hima’am yasisir yah awan karatan naatu Anun Kakafiyin iwansumih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.