Atos 27

Tabo Aramia NT (KNV_ARA) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ba꞉bene Loma gabomana꞉te a ibino Itali hopamo palai boga꞉go komagatoema꞉ tabo dihatiya꞉, ba꞉ba tetelo alaholohopa꞉te Poloko ba꞉gala komo du genamalo demedehonama꞉, ibi hiliyonomo eta alaholohopino watodawoeno kokotamo ba꞉ dito nimiya꞉tiya꞉. Ba꞉be alaholohopino watodawoeno mahilo Yuliyasitila, ba꞉gala ebeno alaholohopino kapiyuimino mahilo ba꞉ Konomo Gawadubu Sisakono Kapiyuimipila.
1 Aki au Italy na’at na isan hinot hiyayabuna ufunamaim Paul naatu dibur sabuw afa bairi hibuwih Rome baiyowayah hai orot ukwarin babanamaim wabin Julius umanamaim hiya’i. Caesar baiyowayah orot hai kou’ay wabin Aiwob ana Baiyowayah. |alt="map" src="Paulrome.tif" size="col" ref="Acts 27.1"
2 Ba꞉bene eta ko palai bogete A꞉damitiyama habane uluhukuti A꞉isiya hopoeno komo kehaha꞉ kolomoeno habahabamo gala kakatoma꞉ dewagelitiya꞉, ale ba꞉be boga꞉mo nololote ba꞉bo tolamiya꞉ma꞉. Ba꞉ba tetelo eta Ma꞉sadoniya hoponapi A꞉listakasiko, ebe Tesalonaika habalo hawakaluya꞉, ago ba꞉moe dubuti tuya꞉.
2 Aki wa tafaram Adaramitiamane na batabat abai, iti wa i Asia wanawanan awar etei run titamih nununuw abai. Masedonia orot wabin Aristakus ana tafaram Thessalonica i auman is ra’at bairi an.
3 Ba꞉bene eta hegelalo ale Saidono ko habamo da꞉nikuliya꞉ma꞉, ba꞉ba tetelo alaholohopino watodawa Yuliyasiti Poloko malemaletelo ebetamo tete bikamiya꞉, ebete ba꞉be habalo ebeno komo mabulubi nulamete iba꞉te ebeno modoboha꞉ komokomo ipuwalo ebe hidamo kowalubima꞉.
3 Anan marto Sidon arun, Julius, Paul isan i igewasin, baibasit itin ana ofonah bainanawanihimih itih ana kokok abisa baibaisin isan iu.
4 Ba꞉bene a Saidono habane gala da꞉katolamiya꞉ma꞉, kehaha꞉ kolomo ba na꞉hiwale ko huhuti a da꞉duhia꞉miya꞉, ba꞉bema꞉ Saipalase hopamo nikuliti ba꞉be hopoeno kehaha꞉ kolomoeno dododo ba꞉bo tolamiya꞉ma꞉ mabu ba꞉be gabote atamo tatabadopoma꞉ ediya꞉.
4 Nati’imaim atit maiye ana, baise yabat kufuti, imih aki wa abai ai kewakew Cyprus nuw sisibinamaim isinfafari anunuw an.
5 Ba꞉bene ale kehaha꞉ kolomo gala kana꞉hiwalete Silisiya ba꞉gala Pa꞉mapiliya hopo tamedo petolamete Lisiya hopoeno Maila habamo ba꞉bo nikuliya꞉ma꞉.
5 Anunuw anan i atit are Silisia naatu Pamfilia hai riy yan foun autubun arabon ana Maira arun Laisia wanawanan.
6 Ba꞉bolo eta ko palai bogete A꞉lesandiya habane Itali hopamo toma꞉ dewagelitiya꞉, alaholohopino watodawa Yuliyasiti ba꞉be komo iya꞉tawate a ba꞉be boga꞉mo ololoma꞉ dito noea꞉miya꞉.
6 Nati’imaim Julius orot ukwarin Alexandria hai wa ta au Italy nununuw tita’ur, basit aki imaim yara’ahi.
7 Ba꞉bene ale ba꞉be boga꞉go da꞉katolamiya꞉ma꞉ ba꞉ba tetelo huhuino komo umilo a ukuiya ba tolame ko temeteme beniya꞉tawahuya꞉ma꞉. Ba꞉bene komo hegela da꞉petohuya꞉ a Sanaidase haba teta꞉mo nikuliti huhuti a ba꞉bolo hibilo da꞉duhia꞉miya꞉, a huiyatiya ukui hiya꞉ma꞉ miditi tataba gabo ohowada꞉go tolamete kehaha꞉ kolomo ba꞉bo na꞉hiwaliya꞉ma꞉ Kuliti hopoeno Salamone haka kiyamo.
7 Veya moumurih maiyow efamaim aremor, yabat rabi auman awani ayey ana bar merar Sinidus anatabir. Baise yabat i ra’at men karam boro mutufor atanunuw, imih aki Kurit nuw isinfafari anunuw Samone sisibin rounane.
8 Ba꞉bene a Kuliti hopoeno kehaha꞉ kolomo dododo ko temetema꞉go petolamete eta boge utihole bahi ba꞉bo numiya꞉ma꞉, ba꞉be boge utihole bahino mahilo nitana ‘Boge Utiholeno Tataba Bahila,’ Laseya haba tamelo itana.
8 Kufuti auman awani tor rewarewan anunuw ana efan wabin Umabibin imaim atit, bar merar Lasea sisibinamaim Umabibin imaim arun.
9 A ba꞉be Kuliti hopamo pelamema꞉ tete ga꞉ga꞉nomoma꞉ dediya꞉, ba꞉bema꞉ Septemba manomeno Ko Hegelateba peniwibo ba꞉be hopo konomolo ko huhuti a꞉mo ya꞉lo a꞉tupuimiya꞉. Mabu ale kehaha꞉ kolomodo kotolamema꞉ hido tete dotuya꞉ma꞉, ba꞉bema꞉ Polote boge okopi ba kiyalame na꞉goiya꞉,
9 Nati’imaim veya manin maiyow ama naatu busurufin maiye na isan yabat i ra’at re sakirafut. Anayabin gagar ana veya i mar etei notawiyen ana hiyuw ufunamaim ebubusuruf. Imih Paul imatnuwih eo,
10 “Dubala꞉, na numitamo a ba꞉ma tetelo tolamema꞉ dewagelema꞉ ale konolalatiholema꞉nema꞉, iyo, bogeno ka꞉ka꞉ ba꞉gala ilina ba꞉gala a tawakalubino ka꞉ka꞉te kalatidiholema꞉na꞉.”
10 “Oro’orot ayu ai’itin it tanatit tananan i boro kakafin wan tanamara’at, wa boro nataseb, sawar etei boro tanisaroun naatu it auman boro tanamorob.”
11 Ba꞉ba tetelo alaholohopino watodawate Polote da꞉goiya꞉ ba꞉be tabo kuliya꞉ha꞉, huiyatiya ebete boge atadawa ba꞉gala boge namutudawa ibino ubi komamo dito papamiwatuya꞉.
11 Baise baiyowayan hai orot gagamih Julius, Paul ana tur men nowar, baise wa ana kaifenayan, naatu wa matuwan abisa hio hai tur i’ufunun.
12 Iyo, ibino tabo ga꞉la ipuwalo ibi hiliyonomate ubi nihatiya꞉ ba꞉be haba miya꞉pate Kuliti hopoeno eta tatali haba Pinikisa꞉mo konikulima꞉, mabu iba꞉te boge da꞉putiya꞉ ba꞉be boge utihole bahi modoboha꞉ ko palai bogete huhu tetelo tete ga꞉ga꞉nomolo ba꞉bolo itana. Ba꞉ba tetelo iba꞉te nemalagidoluya꞉ Pinikisi haboeno boge utihole bahino magata kodopola, hegelate da꞉nihitiganako ba꞉ba hapulu ba itana ba꞉bema꞉ huhuti ba꞉be boge utihole bahi koamo a꞉kalawa꞉le.
12 Naatu nati awar wa rouwin rarab siba’u imaim ma isan men igewasin, imih orot etei hai kok i boro wa hitimtawiy takakaram na’at atarabon Phoenix imaim rarab siba’u atama. Phoenix awar i tafaram Kurit wanawanan naatu nati awar i gewasin anayabin umabibin oyaw na’atune veya ere’er boro ina’itin nare.
13 Ba꞉ba tetelo ko huhuti da꞉wibuya꞉ huiyatiya siyale hapuni nanekela꞉mo da꞉pa꞉mutiya꞉, ba꞉bema꞉ boge okopa꞉te kalakala lawete a ba꞉be habane ikuli hidoma꞉ ga꞉lalo iba꞉te bogeno aga mabu magubutiti Kuliti hopoeno kehaha꞉ kolomo dododo tolame gala ba꞉bo katupuimiya꞉.
13 Waruw kikimin gurufune tarsisin, orot hinotanot abisa hio i mamatar, imih aumor hitain hiyen naatu rarar hibora’aten Kurit dones sisibin akutitiy.
14 Huiyatiya iba꞉te nanekela꞉mo ba tolamita, konomo huhuti Kuliti hopo hapuni gala kanemahigate ba꞉bo piya꞉, boge okopa꞉te ba꞉be huhuino mahilo Dibilidubu Hapuino Huhuma꞉ ka꞉miya꞉.
14 Baise men yok yabat gagamin wabin wowog oyawane babin re.
15 Ba꞉ba tetelo huhuti boge da꞉panagalimiya꞉ okopa꞉te boge haka hapuamo ohoba꞉midama꞉ dewageliya꞉ kamodobuya꞉ha꞉, ba꞉bema꞉ iba꞉te bogeno kiya꞉li mabu miya꞉pate huhuti a hakane ko kolomamo ba꞉ dito puluhukua꞉tiya꞉.
15 Wa rab, aki bai kewakew run maiye isan abiwa’an men karam basit yabat wan amara’at atit are.
16 Ba꞉bene ale kehaha꞉ kolomoeno eta deha꞉poto haka, ebeno mahilo Kolodala, ba꞉be haka siyale hapudu ba negogoluta tete nanekelelo gawiyate tatabadopoma꞉ ba꞉bo ediya꞉. Ba꞉ba tetelo ale ko palai bogeno ka꞉ka꞉ mula꞉meno boge deha꞉poto ba꞉bo nihiduimiya꞉ma꞉ ba꞉be bogete ko kolomolo ululukapoma꞉. Iyo, ale ba꞉be komo ko temetema꞉go ba꞉ma ka꞉na ododiya꞉ma꞉,
16 Baise anunuw ana nuw kikimin wabin Kauda guruf na’atune bat aki sisibin umabibin isinfafari, naatu hifafair wa kikimin uranane atain yen,
17 okopa꞉te ba꞉be deha꞉poto boge ko kolomoeno beyane adipatete ko palai bogeno guamo ihatete hala꞉mo matumihote ba꞉bo kodakoduimiya꞉. Ba꞉be atu tetelo iba꞉te komo koko hala꞉mo ko boge a꞉wa꞉digahalo atumu a꞉kama꞉homehuya꞉, mabu iba꞉te na꞉toletolehutiya꞉ Libiya hopoeno kehaha꞉ kolomoeno beya tetelo ditana, ba꞉be kulili hakamo huhuti aeno boge datamene. Diyala, bogete ba꞉be kulili hakamo da꞉nemuigamene, gawiyate boge ba꞉bolo kubanomamo anagalimihote bogete dito da꞉ nepapohola꞉hamene. Ba꞉be mabuma꞉ okopa꞉te ukui bilibilima꞉ ba eda꞉ha iba꞉te eta komo ba꞉ma ka꞉na ka-ododiya꞉, iba꞉te ko bogeno palai pahamihote boge guamo dito ihatiya꞉, ba꞉bene kehaha꞉ kolomoeno gawiyate ha꞉kiya a ba꞉bo atoiya꞉.
17 murab hibow hikiktatan gaigiwas, wa afe’en baginayah yabat buwih run Libia dones yen yara’ahih hirouw hibir, basit rar hitaiyen hire wa bat earuw.
18 Huiyatiya huhu ba꞉gala gawiya ibino helote kekelalamitiya꞉ha꞉, ba꞉bema꞉ eta hegelalo okopa꞉te bogeno kolowami ilina hiliyonomo beyamo dito iya꞉hekiya꞉,
18 Yabat i wan fus kubar rouw in marto, naatu wa afe’en sabuw sawar hibow hisrouruwen riy yan hire.
19 ba꞉gala eta hegelalo iba꞉te atumu ka-ewageliya꞉, palai bogeno komo hiya꞉hiya꞉ oko ilina ibino kokotonomamo uwatete beyamo ba꞉ dito kiya꞉hekiya꞉.
19 Naatu veya baitaunin i wa ana sawar afa: rar, murab, koutataren, naatu boy i hibow taiyan hitaiyen hire.
20 Ba꞉ba tetelo bogete konomo hawai bubu ipuwado tonami, ba꞉be mabuma꞉ ale komo hegela ba꞉gala du hiliyonomolo hegela ba꞉gala oloki ulameheno konomo huhuti a kubanomamo dalukuinami aeno ka꞉ka꞉ mula꞉ komoeno ukuiti a꞉nalatidihoa꞉miya꞉.
20 Tafaram etei gugum aki sumar, daman men a’itah veya manin maiyow yabat kutuw rouw inan aki etei akasiy yawas isan anotanot ai not etei sawar.
21 Ba꞉bema꞉ boge okopa꞉te komo hegela hiliyonomolo tole komago ba emedena baa꞉ kanahanakuiha꞉, ba꞉bene eta hegelalo Polote ibino holoholo hapulu mahigate na꞉goiya꞉, “Dubala꞉, la꞉ naeno tabo nulihotale ale Kuliti hopoeno haka ba꞉ka꞉miya꞉pana꞉, iyo, ba꞉moe bogete ba꞉ka꞉kubana꞉ ba꞉gala ilina hiliyonomate ba꞉kalatidiholena꞉.
21 Orot nati wa afe’en veya bai’ab ama yabat rarabi bay men yait ta eaan, Paul misir nah yan foun bat eo, “Oro’orot kwa gewasin ayu fanau kwatanowar Kurit tatama’am iti sawar boro men hita’af naatu boro men ta yababan tab.
22 Huiyatiya ka꞉lo nale la꞉ toelameholelo na꞉goemo, la꞉ helo gala na꞉kalawa꞉la꞉, mabu bogete kokubama꞉ne huiyatiya la꞉ ipuwalo eta lumagino ka꞉ka꞉te a꞉kalatida꞉mene!
22 Baise boun i kwa abifefeyani koufair kwanab, anayabin kwa orot etei boro men ta inamorobomih. Wa akisinamo boro natafofor na’unun.
23 Na Godokono lumagi etala, iyo, ebete na ya꞉lo a꞉laweniya꞉ nale ebeno okodawama꞉ keda꞉nama꞉. Ba꞉bema꞉ ka꞉lo dulu ebeno nopodawate natamo puluhukuti
23 Fai gugumin God ayu aru, naatu God ayu akwakwafir i ana tounamatar iyafar ayu sisibu’umaim bat,
24 na꞉pegoe, ‘Polo, ama꞉ akatoletola꞉la꞉, ama꞉ Sisakono holoholo hapuamo hibilo konuluhukuma꞉na꞉ta. Ba꞉gala Godote ebeno malemalelo eta tabo ba꞉ma ka꞉na kagoe, ba꞉moe bogelo ama꞉go demedena ebete ama꞉ mabuma꞉ ba꞉bi dubu hiliyonomoeno ka꞉ka꞉ komula꞉lelamema꞉ne.’
24 naatu iuwu, ‘Paul men inabir, o i boro Caesar nanamaim ubar hibit hinibabatiyi. God i ana kabeberamaim sabuw iti bairi wa afe’en kwanan hai yawas etei o umamaim ya, imih boro men yait ta namorob.’
25 Ba꞉bema꞉ naeno dubala꞉, la꞉ helo gala na꞉kalawa꞉la꞉ mabu na Godoko hibima꞉ na꞉miditamo, ebete na da꞉kiyaname ba꞉be komote hibinomolo ba꞉ba ka꞉na kuluhukuma꞉ne.
25 Imih oro’orot koufair kwanab! Anayabin ayu God abitumitum abisa eo anonowar na’atube boro nasinaf.
26 Ba꞉moe komo ba꞉ hibila, gawiyate a atoete kehaha꞉ kolomoeno eta hopamo konemiya꞉poema꞉ne, ale aeno ka꞉ka꞉ mula꞉ komo ba꞉bo konuwatema꞉.”
26 Baise it i boro narabit tanan nuw ta ana donesamaim boro nayara’ahit.”
27 A Kuliti hopo da꞉miya꞉puya꞉ma꞉, ba꞉ba tetene tupuimiti 14 hegela ba petoho koko gawiyate a Meditala꞉iniya kehaha꞉ kolomo tetenomodo ba atoe, ba꞉bene eta dulu iwa tetenomolo boge okopa꞉te ibino ukuilo haka na꞉tataliminamo ga꞉laniya꞉.
27 Yabat rabi Mediterenean tor yan areremor fur rou’ab sawar veya 14 baib ana veya nati ana gugumin imaim wa afe’en baginayah naniyah hibaib aki i ana tafaram abiyubin.
28 Ba꞉bema꞉ iba꞉te auli ilina deha꞉poto hala꞉mo ma꞉homenate ko kolomoeno kulukulu da꞉modoboteniya꞉ 40 mita buminiya꞉, ba꞉bene tete nanekele toatepanate gala da꞉kanemodoboteniya꞉ 30 mitama꞉ eda꞉niya꞉.
28 Basit murab hibai aumor hi’utan hitaiy re taiy hifufufum ana fofonin i 40 metres naatu hima kafai naatu hifufun maiye hi’tin i 30 metres.
29 Ba꞉bene gawiyate a nakolamo na꞉nitakua꞉midoenamo ba ga꞉lana okopa꞉te konomamo toletolehonate, iba꞉te boge gala hapuamo netewa-netewa menemene aga iya꞉hekemenate hegelate tiyo kowalohoma꞉ Godotamo ba꞉bo toetoehoniya꞉.
29 Naatu hai bir i ra’at yabin yabat boro wa nab anan ar afe’en nayara’ah, imih aumor etei kwafe’en wa uranane hitaiyen hire naatu mar saise to isan hima hiyoyoban.
30 Ba꞉ba tetelo bogeno olalati komo uminate, okopa꞉te ha꞉da amiho gabodo a komiya꞉poenama꞉ iba꞉te ka꞉ka꞉ muleno boge deha꞉poto beyamo ba adipotena a komopi ba꞉bo kiyaa꞉meniya꞉, “Ale boge dopo hapuino aga iya꞉hekema꞉ kotolamenama꞉.”
30 Imaibo wa afe’en bowayah wa baihamiyin bihiramih hima hiyakitifuw. Naatu wa kafai hirufam harew yan hitaiy re, hitifuwen wa nanane aumor baitaiyin hitarouw hitanan i aunah hitanamih.
31 Polote huiyatiya ibino ha꞉da komo uminate alaholohopino watodawa na꞉kiyameniya꞉, “Na niya꞉tawanamo, ba꞉moi okopa꞉te bogelo ago pola꞉naheno la꞉eno ka꞉ka꞉te kalatidiholema꞉na꞉,”
31 Baise Paul baiyowayah hai orot ukwarin bobonawiyih naatu baiyowayah iuwih eo, “Iti wa afe’en bowayah wa afe’en men hinama’am na’at, kwa etei i men karam boro yawas kwanab.”
32 ba꞉bema꞉ komo alaholohopa꞉te boge deha꞉potoeno hale da꞉niya꞉hiliminiya꞉ ba꞉be bogete tawakalubihino ba꞉ dito okoa꞉taniya꞉.
32 Basit baiyowayah kaiy hibow wa kafai ana murab hi’afuw naatu hitumar e’aruw in.
33 Ba꞉bene owaloho tete da꞉tataliniya꞉ Polote dubu hiliyonomoeno baa꞉ nahaha꞉ mabuma꞉ tabo helodopamo ba kiyahalamena, ebete ba꞉ma ka꞉na goeniya꞉, “Ba꞉moi 14 hegelalo la꞉le la꞉eno ka꞉ka꞉ komoma꞉ ukui da꞉bilibilihonatima, la꞉le tete ga꞉ga꞉nomolo baa꞉ kanahanakuiha꞉.
33 Mar sibisib auman, Paul orot etei iuwih eo, “Kwa i bay kwanaa, anayabin bay en kwama’am boun fur rou’ab sawar naatu ya wanawanan i men abisa ta ema’am.
34 Nale la꞉ ba꞉bema꞉ kiyahalamenamata, la꞉le baa꞉ konahama꞉. Baa꞉ naha ipuwalo la꞉le helo kolawema꞉nemata, ba꞉bene olalatiti la꞉tamo da꞉puluhukumini la꞉eno ka꞉ka꞉te a꞉kalatidihamena꞉, iyo, ba꞉ hibila, la꞉ hiliyonomo ipuwalo eta lumagino watoeno hinibo eta kapiyate a꞉kalatida꞉mene.”
34 Imih abifefeyani bay kwanaa fair kwanab, arib boro men ta nata’uy nare nakasiyomih.”
35 Polokono tabo olamagi da꞉wiboniya꞉, ba꞉ba tetelo ebete ibino holoholo hapulu baa꞉ lawenate Godotamo kalakala tabo goe da꞉wiboniya꞉ baa꞉ adikamidalenate na ba꞉bo tupuiminiya꞉,
35 Paul iti eo ufunamaim rafiy bai orot etei nahimaim God ana merar yi, imasib naatu busuruf eaan.
36 ba꞉bema꞉ ibi hiliyonomate ibino tole komo gobogobamo miya꞉tenate Polokoba꞉ baa꞉ ba꞉bo nahaniya꞉.
36 Etei hi’itin koufair hibai naatu etei’imak bay afa hibow yah hirutan.
37 Ba꞉be dulu a puya꞉te ba꞉be ko bogelo da꞉pola꞉nuya꞉ma꞉, aeno tawakalubino kuititi ba꞉ 276 tawakalubila,
37 Naatu aki nati wa afe’en anan nai etei i 276.
38 ba꞉bene baa꞉te a hiliyonomo da꞉wigua꞉meniya꞉, komo okopa꞉te bogeno komo kolowami ilina ba꞉be witi-laisa kodopo kolomamo dito iya꞉hekeniya꞉, mabu ibi ubila bogete tutuma꞉ ba eda꞉na hido haka teta꞉mo konutinama꞉.
38 Orot etei bay hi’aa yah biw ufunamaim, wheat nati wa afe’en hi’iuin hibow harew yan hitaiyen hire wa kerer.
39 Ba꞉bene hegelate dowalohuya꞉ boge okopa꞉te kehaha꞉ kolomoeno eta hopo ba꞉bo umiya꞉, huiyatiya ibi hiliyonomate ba꞉be hopo dopamo kuminakuiha꞉. Ba꞉ba tetelo iba꞉te ba꞉be hopoeno kolomo dodo ba umihuta hido tete ba꞉bo umiya꞉, nakola puliyala, kulili haka kapiyate itanuya꞉, ba꞉bema꞉ ibino bogete ba꞉be kulili haka teta꞉mo konutima꞉ ubi ba ihate iba꞉te gabo ba꞉bo ohowadiya꞉.
39 Mar totoririb ana veya wa afe’en baginayah dones men hi’inan, baise umabibin ana dones hi’itin naatu wa hibai hisinaftobon nati dones yen baitet ra’ahin isan hinunuw.
40 Ba꞉be mabuma꞉ iba꞉te bogeno hiya꞉hiya꞉ agoeno hale iya꞉hilimiti kolomolo dito miya꞉paliya꞉, ba꞉gala ba꞉be atu tetelo iba꞉te dopamo da꞉matuhulamiya꞉ ba꞉bi kiya꞉lino hale pahalamiti, ba꞉bene eta deha꞉poto palai ibino boge dopo hapulu ba꞉bo adipatiya꞉, huhuti ibi ba owalubilinato bogete hido kulili hakamo konutima꞉.
40 Wa ana aumor hi’afuw tai yan hi’in naatu gunig ana murab au ta’imon hirufam, imaibo rar hibora’ah wa bai aki au dones anunuw arun.
41 Huiyatiya iba꞉te ba꞉ba ka꞉na ba newagelita, bogete hido haka teta꞉mo nidihino dopamo beyalo ditanuya꞉ ba꞉be eta kulili haka teta꞉mo nutiti bogeno dopo haputi ba꞉bo nekodakoduya꞉, ba꞉bema꞉ ba꞉ba tetelo koko gawiyate bogeno gala hapu kubanomamo ba anagalimihuta bogete papohola꞉ha ba꞉bo tupuimiya꞉.
41 Baise wa nunuw rur yabat rab mamay yan yen naatu yara’ah nanane re tatab bai’etaw isan men karam, naatu uranane yabat rab tagurugurus.
42 Alaholohopa꞉te bogeno olalati dumiya꞉ nopo ba꞉bo tamotiya꞉, iba꞉te du genamane boga꞉go da꞉magaheliya꞉ ba꞉bi dubu hiliyonomo kanakapulamema꞉, komo iba꞉te hakamo niholoholete dito nalahutihokapoma꞉.
42 Baiyowayah dibur etei rouw morob isan hiyakitifuw, men hikok boro hitataiy dones hitayen hitabihir.
43 Ba꞉ba tetelo huiyatiya alaholohopino watodawate ubila Polokono ka꞉ka꞉ komula꞉mema꞉, ba꞉bema꞉ ebete ebeno hopopi na꞉duhilamiya꞉ iba꞉te ba꞉bi dubu anakapulamema꞉. Ba꞉be atu tetelo ebete ibi hiliyonomo na꞉kiyalamiya꞉, ibi ipuwalo puya꞉te iholohoma꞉ dewagelitiya꞉ iba꞉te bogene iya꞉patila꞉halete hakamo dopamo koniholohoma꞉
43 Baise baiyowayah hai orot gagamin i Paul tiyawas imih baiyowayah abisa hinot hio i eotanih, naatu iuwih eo, “O yait itaiy isoso’ob wan kukununuw kure kutaiy kwen dones kuyen.
44 ba꞉gala iholoho iya꞉tawaha꞉pa꞉te boge papohola꞉hale hapuhapamo alukuila꞉halete ba꞉bo kona꞉hiwalema꞉. Ba꞉ hibila, a hiliyonomate ba꞉ma ka꞉na aeno ka꞉ka꞉go hakamo modobolo nidimutiya꞉ma꞉.
44 Naatu afa i boro uf hinare wa rab tatagurugurus rebarebah afe’eh hinayen hinataiy hinarun.” Aki iti na’atube asinaf etei yawasi ataiy an dones yan ayen men yait ta morob. Wa tafofor hire au dones tetataiy|alt="shipwrecked people making for shore" src="cn02045B.tif" size="col" loc="Act 27.44" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="27.44"

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.