Tiago 1

GODOKONO WADE TABO (KNV-FLY_RIVER) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Na ebe Ya꞉imesitela, Godoko ega꞉walo Kawodawa Ya꞉su Kelisoko ibino wokodawala. Ebema꞉ Isalaela 12 gu magumulo la꞉ piyate Yudiya opone maimiawete me opo kawonomolo iyaiya da꞉nilukuliawenama, la꞉ niyaniyata, nale me leta la꞉tamo palibomo.
1 Baitumatumayah etei a tafaram kwaihamiy kwatit tafaram tata’amaim kwama’am, etei a merar ayiy. Ayu James God ana akir wairafin na’atube ata Regah Jesu Keriso ana akir wairafin kwa a fef akikirum.
2 Naimano nanitabokobi midipi ekakiala꞉, iyaiya temeteme tanalo bilibilinomate la꞉tamo demaimiona, modobola la꞉ kawonomamo nekalakalaonala꞉,
2 Taitu, routobon fokarih yumatah ta ta isa hinamamatar ana veya, mar etei kwaniyasisir.
3 mabu la꞉ iyatawalata kawokawo temeteme tanalate nanitabokobi mididawatamo da꞉pelaema꞉na꞉, ebe tanalodo ebete ebeno nanitabokobi midi magumulo apete kodakodalo kutitamene.
3 Anayabin a baitumatum routobon nati na’atube nab kwanabisnowah ana veya baitafofor ana ef boro kwanaso’ob.
4 Ebema꞉ la꞉ kodakodalo lamota꞉ona tanalo akoatepala꞉, mabu la꞉ ma kunu eba ilukulinalo la꞉imano nanitabokobi midi magumulo elawoelawonomoma꞉ keda꞉omamota, iyo, la꞉imano apepeo magumulo la꞉le wade tanalo kapiya idi akanaetoamidaema.
4 Naatu kwanabatkikin nawainabi kwanan yomanin kwanabisawar ufunamaim, boro men abisa ta isan niyababanimih.
5 Ebema꞉ la꞉ magumulo kebe lumagigodolo mulo woki itana꞉no, modobola ebete Godoko na꞉toweoemene, ebene Godote ebetamo mulo tanalo kikaemene. Nanitabola, Godote ebako toweomedawatamo ubia꞉ tabo a꞉kegeamene, mabu ebeno kalakala bitana epo bilibilinomatamo ebeno wadewade tanalo ikalamolema꞉.
5 Baise o yait kukokok ukwar narerekab, God isan inayoyoban, God boro nit, anayabin God i dogoron tutufin etei yasisiramaim sabuw etei ebitih.
6 Wiyasiya numa꞉la꞉, la꞉ Godogodone tanalo idi laema꞉ la꞉imano nanitabokobi midi magumulo woki netewama꞉ eda꞉olo ebe akotoweoma꞉la꞉, mabu woki netewagodawano kimalagidilo tanalate ebe kewa꞉ kolomono ulo keba kunula꞉ka꞉ eba kunula, awate iyaiya apune dapalogonako ulate atumu iyaiya eba kunu kemaimioma꞉na꞉.
6 Baise inayoyoyoban ana veya initumatum, men ere kasiy auman, anayabin orot yait erekasiy auman eyoyoyoban ana’itinin i tor yan yabat kotar ebabin in ebiyuwiyuw na’atube.
7 Ebako lumagite akomalagidilala꞉ ebete Godoko toweome magumulo wade tanalo idi kelaemene,
7 Orot yait ana not nati na’atube enotanot Regah biyanane boro men sawar ta nab.
8 ao, ebegodolo woki netewa ba꞉pola꞉na, ebema꞉ ebeno osiyodilole tanalo bilibilinomo magumulo ebe nalegaona.
8 Anayabin nati orot ana not i rou’ab ebinotanot, ana sinafumaim ana not ebiyuwiyuw.
9 Ebema꞉ modobola nanitabokobi midipi magumulo inamabua꞉dawate nekalakalamene, mabu ebeno tepo magumulo Godote wadewade tanalamo ebe iyalo etabokaimiya, ega꞉walo walone ebete wade wiya kikaemene.
9 Kirisiyan orot yait yababan wairafin Regah nabobora’ah isan niyasisir nakawasa.
10 Ega꞉walo modobola inamabu bilibila꞉godawate atumu na꞉kekalakalamene, mabu Godote ebeno tepo magumuno nigologolo tanalo eba iyatumilo ebe ma kunu aniya, ebegodolo ditana ebe inamabu bilibili tanalo ebe kawo tanaloa꞉. Iyo, walone me opono inamabu bilibili tanalate kolopoligoma꞉na꞉, me opono kaiyakaiyate opamo ma꞉sigate alawoma꞉ keba kunu keda꞉nakole eba kunu.
10 Naatu Kirisiyan orot yait guguw wairafin, God nab nayayare isan niyasisir, anayabin guguw wairafin sigar beran na’atube boro hinafenem hinare.
11 Iyo, nanitabola, egelate eba podololo enaenanomoma꞉ deda꞉mene ebe tetelo kaiyakaiyate alawoma꞉ eda꞉ote ibino wadewade tita꞉te gito kolopoligomene, ebema꞉ inamabu bilibila꞉godawate eba kunu kowagelemene, ebete ebeno iyaiya mani woko eba osiyodilolelo ebeno igilote ebo kalatidimene.
11 Veya wabuburinamaim beran earkimow, ana gewasin i’en hea’obow ere’er na’atube, orot guguw wairafin boro namorob ana sawar abisa’awat bow ma tafan yayababar boro nihamiyen.
12 Ebema꞉ kebe nanitabokobi mididawate kawokawo temeteme magumulo kodakodanomolo dutinamene, modobola ebete nekalakalamene mabu ebete ebako wabudi magumulo kodakodama꞉ deda꞉mene ebete uwomua꞉ igilo wiya kelaemene. Numa꞉la꞉, me igilo ebe piyate Godoko nilakapolo demalagidilona ebete iba꞉tamo ikalaema꞉ nanitabolo degiya ebe tanalola.
12 Orot yait routobon wanawananamaim nabatkikin nawawainab boro baigegewasin nab. Anayabin routobon nati na’atube nabisnowaten ana maramaim, ana baiyan ma’ama wanatowan boro nab. Iti omatanen i sabuw iyab God tibiyabuw eomatanih.
13 Ega꞉walo me tanalo idila. Idawate iyaiya temeteme magumulo eba utinalo kuba gabamo wabuga꞉ta tanalote ebetamo da꞉pemene, ebete ma kunu akogeala꞉, “Me kubate Godogodone natamo pe.” Ao, eba kunua꞉. Godote lumagi kuba gabamo kowabuga꞉tanakoa꞉, ega꞉walo Saitanakono elawo puliyala ebete ebeno kuba gabamo wabuga꞉ta tanalo Godotamo kosiyodiloma꞉.
13 Orot yait routobon iti na’atube nabaib ana maramaim men nao, “Iti routobon i Godane enan.” Kwanaso’ob demon kakafin men kafa’imo God erurtubunimih naatu God men kafa’imo orot babin routobon ebitinimih.
14 Ebema꞉ numa꞉la꞉, kuba gabamo wabuga꞉ta tanalate lumagino kateneno kubakuba ubi gabodo pelamenaka, iyo, me gabodo Saitanate ebe anamiyatate ebeno gubi magumamo gito ka꞉neba꞉idilomene.
14 Baise routobon i orot taiyuwin biyan ana kok ebonawiy, kakafih sinaf kwanekwan enan taiyuwin ana warasa eona’on.
15 Ebe tetelo ebe lumagino tepo magumulo kateneno kuba ubi tanalote apete kuba osiyodilo tanalo kalaimene, ebene ebeno kuba osiyodilo tanalote ebeno okoli magumulo kawonomoma꞉ deda꞉mene, ebete a꞉e ebo kalaimene mabu kuba osiyodilo tanalono wiya ebe a꞉ela.
15 Naatu i taiyuwin ana kakafih nayen namamaririb ufunamaim, ana bowabow kakafin boro nirerereb. Naatu bowabow kakafin ana yomaninamaim boro morob natita’ur.
16 Ebema꞉ naimano wadewade nanitabokobi midipi ekakiala꞉, la꞉ a꞉ka꞉tuwa꞉ la꞉ a꞉da꞉ akomasigila꞉la꞉,
16 Imih taitu au yabow, sabuw men hinifufuwi. God men kafa’imo orot babin erurutubunihimih.
17 mabu wadewade tanalo bilibilinomate Unu Duliyomolono Nabiwigodone ebeno nilakapolo atamo pelamena, wiyasiya kuba tanalate ebegodone ka꞉pelamena꞉. Ebe tobolo unu da꞉pukuimina ebe maweleno Namutudawala ega꞉walo ebe nanitabo nilakapo Kawodawanomola, ebema꞉ ebeno nilakapo tanalote atamo iyama꞉ keda꞉na꞉, ma kunu tete idilo kawonomamo kawokalimi, tete idilo kela꞉mo kawokalimi, ebete eba kunu kowagelena꞉.
17 Usar gewasih naatu siwar mokobfouh etei i marane tenan. Tamat God marakaw ana baimatarenayan biyanane. I men kafa’imo boro nabotabir auwaraunane nigugum ina’itinimih, en anababatun.
18 Numa꞉la꞉, ebete a ebeno gudima꞉ ka꞉midima꞉ ebeno ubi iyatiya, ale ebeno Nani Tabo magumudo oliolinoma꞉ eda꞉ote kawokalaoma꞉. Ebema꞉ me tanalo ebe nanitabonomola, ebete me opono inamabu bilibilinomo dosiyodiloliya, ibi magumulo a ebe dopo nolo da꞉imi keba kunula꞉ka꞉ eba kunula.
18 God taiyuwin ana kokomaim Tur anababatun bai na itit ata yawas iboubun i natunatun tamatar. Saise it tatan sawar bimataren wanawanahimaim ata efan wantoro’ot tatab isan.
19 Naimano wadewade ekakiala꞉, modobola la꞉ me tanalo nemalagidilala꞉. Modoboa꞉ lumagite epetapino tabo olowioa꞉no ebe a꞉ka꞉tuwa꞉ ebeno tanalo samamo kiyawaoma꞉, ega꞉walo modoboa꞉ lumagi idite lumagi iditamo samamo dowama꞉,
19 Taitu au yabow, iti tur i men nuhi nabur! Tain i kwanarub gewas tur kwanowar, naatu tur o isan i yatenanub kwanao, na’atube yaso’ar isan men ya virivir hiniwa’an.
20 mabu Godokono tuputupu okoli tanalono da꞉ima꞉te lumagino dowa gabodo a꞉ka꞉noloma꞉na꞉.
20 Anayabin orot yait yan so’aso’arin God ana kok abisa yamutufurin isan boro men karam nasinaf.
21 Ebema꞉ la꞉imano tepo magumulo da꞉pola꞉na ebe iyaiya daleya wokino tanalo, ega꞉walo la꞉imano apa꞉mo dosiyodilola꞉wenakoma ebe kuba osiyodilole tanalo, modobola la꞉ ebe tanalo bilibilinomo balamo alomawete, ebene Godote la꞉imano tepo magumamo damionako ebe tabamo nanitabolo na꞉tudila꞉onala꞉, mabu ebe tabote la꞉imano igilo mula꞉no gaboma꞉ eda꞉na.
21 Isan imih a kato etei naatu a tafasar etei susuw kwama’am kwanihamiyen, taiyuw kwanitaiy, God ana tur dogoromaim tatanum i kwanab, anayabin nati tur i boro niyawasi.
22 Numa꞉la꞉, la꞉ Godokono tabo olowiawete tudila꞉oa꞉no, me gabodo la꞉ a꞉ka꞉tuwa꞉ la꞉ masigilinakomata. Ebema꞉ modobola la꞉ ebeno tabo olowiawete nanitabolo na꞉tudila꞉onala꞉,
22 Men taiyuw inifufuwi ana’itinin o i tur kunonowar, baise tur inanowar naatu inia’ait.
23 mabu kebe lumagite Godokono tabo olowite tuduwata꞉no, ebe poteleka꞉ galasilo ebeno ololo daedale wokilo dumita ebe lumagi keba kunula꞉ka꞉ eba kunula.
23 Orot yait tur nowar baise men ebi’a’it, ana’itinin i orot yumatan kiyam yan i’itin na’atube.
24 Eiye! Ebako lumagite ebeno olololo kuba idi duimene, ebete ebe tanalo modobokobi midia꞉no, tote beda꞉ kuba tanalo kumile ebe tanalo gito ka꞉na꞉dodomatimene.
24 Orot yumatan itinbunai sawar, tit inan ufunamaim mar ta’imon yumatan nuhin bur.
25 Wiyasiya kebe lumagite Godokono Wade Totomu Tabonomo wadenomamo umite kalakalago eba lawelo, ebete ebe tabamo tuduwatate dodomatia꞉no ebe tanalo magumulo dokolinamene, Godote ebeno osiyodilole tanalo bilibilinomo magumulo ebe wadenomamo bowalubinakomene. Nanitabola, Godokono Wade Tabonomote ebako lumagi ebeno nanitabokobi midi magumulo tutunomoma꞉ ka꞉midimene.
25 Baise orot yait sabuw roufamih isan ana ofafar rousouwin na’itinbunai nanot nabia’ait, nati orot boro baigegewasin nab. Anayabin men turawat nowar nuhin burumih.
26 Ebema꞉ la꞉ nanisiwale! Kebe lumagite ebe a꞉ka꞉tuwa꞉ ebe Godoko waloma꞉tadawama꞉ eba gelo wiyasiya ebeno mena wadenomamo umina꞉no, ebe lumagi ebe a꞉ka꞉tuwa꞉ ebe a꞉da꞉ kemasigimene. Ebeno Godoko waloma꞉ta tanalo ebe sosowa keba kunula꞉ka꞉ eba kunula, iyo, ebeno okoli magumulo wade tanalote a꞉kitanamene!
26 Naatu orot yait taiyuwin i’itin i Kirisiyan gewasin, baise menan ebi’uma’ar, nati orot ana Kirisiyan yawas i yabin en, taiyuwin ebifuwifuw.
27 Ebema꞉ Godokono waloma꞉tadawanomono tanalo keba kunula꞉ka꞉? Ebete nigologolo gudi ega꞉walo amoleamole kamiyale ebakobako inamabua꞉ epo ibino mibomibo magumulo wadenomamo walubilina, ega꞉walo ebete me opolo eba okolinalo kubakuba tanalo kosiyodilolena꞉, ma kunu ebete ebeno tepo magumu ukulate walo daleyama꞉ a꞉ka꞉midimene. Nanitabola, Godote ebako lumagi duimene ebe ebeno nani waloma꞉tadawama꞉ keka꞉imene.
27 Imih Tamat God matanamaim Kirisiyan orot anababatun gewasin naatu dogoron rousouwin ana bowabow i boro iti na’atube nasinaf. Kwafur baibin, kwatuw oro’orot, gagaganiy boro ninanawanih, naatu tafaram ana kato boro men biyan nikwahikwah.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.