João 8

Ulibra wi Naşibaţi (KNF) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Kë Yeŧu aşë ya du Pnkuŋ pi Mnoliwera.
1 Jesus, no entanto, foi para o monte das Oliveiras.
2 Na nfa kub kë aşë kak du *Katoh Kaweek ki Naşibaţi, kë bañaaŋ bŧi bakbi'a bi du a. Aţo, aşë jun pjukan baka.
2 De madrugada, voltou novamente para o templo, e todo o povo se reuniu em volta dele; e Jesus, assentado, os ensinava.
3 Kë *bajukan Bgah na *bafariŧay başë ţija ñaaţ aloŋ i bamobuŋ kë akpiinţ na ñiinţ anwooŋ aanwo ayinul. Babi anaţana ţi pŧoof pi bañaaŋ,
3 Então os escribas e fariseus trouxeram à presença dele uma mulher surpreendida em adultério e, fazendo-a ficar em pé no meio de todos,
4 aşë ji na Yeŧu : « Najukan, bamob ñaaţ i kë akpiinţ na ñiinţ anwooŋ aanwo ayinul.
4 disseram a Jesus: — Mestre, esta mulher foi surpreendida em flagrante adultério.
5 Kë *Moyiŧ aşë ji na nja ţi *Bgah aji baaţ mënţ bawo katap baka mnlaak badoo bakeţ. Kë iwi, we wi işaluŋ ţi uko mënţ? »
5 Na Lei, Moisés nos ordenou que tais mulheres sejam apedrejadas. E o senhor, o que tem a dizer?
6 Baţiini ţiini haŋ kaţaawanaana, kahilna kaka uko wi baktaparuli bţup.
6 Eles diziam isso tentando-o, para terem de que o acusar. Mas Jesus, inclinando-se, escrevia na terra com o dedo.
7 Jibi bakheparaaruluŋ hepar, kë Yeŧu aşë heŧ aji na baka : « Anwooŋ aambaaŋ kajubanaara ţi an, atapana plaak uŧeek. »
7 Como eles insistiam na pergunta, Jesus se levantou e lhes disse:
8 Wi ajakuŋ haŋ aşë kak ajuţ apiiŧ ţi mboş.
8 E, inclinando-se novamente, continuou a escrever no chão.
9 Wi bañaaŋ bukuŋ baŧiinkuŋ uţup waŋ bajun abuyëşaana aloolan aloolan, ajunna bantohi. Yeŧu kë aduka aloolan na ñaaţ ţañ, kë anaţ ţi kadunul.
9 Mas eles, ouvindo essa resposta, foram saindo um por um, a começar pelos mais velhos até os últimos, ficando só Jesus e a mulher em pé diante dele.
10 Yeŧu aheŧ wal mënţ aşë ji na a : « Banţijiiŋ ţi bawo ţuŋ ba? Nin aloŋ aanji iwo i kakeţ? »
10 Levantando-se, Jesus perguntou a ela:
11 Kë aŧeem aji : « Nin aloŋ Naweek. »
11 Ela respondeu: — Ninguém, Senhor! Então Jesus disse:
12 Yeŧu akak aţiini na bañaaŋ aji na baka : « Nji, dwooŋ bjeehi bi umundu, ñaaŋ ankţaşnuŋ, aankdo kapoş ţi bdëm, aka bjeehi banjaaŋ bawul ubida. »
12 De novo, Jesus lhes falou, dizendo:
13 Kë bafariŧay başë ji na a : « Iwi, iji kţupar uleefu, ŋënhinan kadinan kë uko wi ikţupuŋ uwo manjoonan. »
13 Então os fariseus lhe disseram: — Você dá testemunho de si mesmo. O testemunho que você dá não é verdadeiro.
14 Kë Yeŧu aşë ŧeem baka aji : « Woli ddoo ţupar uleef naan, uko wi nji kaţupuŋ ujoonani, nji dme dko di nwoonuŋ abot ame di nji kayaaŋ, kë an naşë wo naamme dko di nwoonuŋ na di nji kayaaŋ.
14 Jesus respondeu:
15 An, naji nawayëş ji bañaaŋ bajën, nji, mënji kawayëş nin ñaaŋ.
15 Vocês julgam segundo a carne; eu não julgo ninguém.
16 Kë woli dbi wo i kawayëş, pwayëş pi naan paji pajoonan, ţiki mënţ nji ţañ nji kawayëşuŋ, Paapa anyilnuŋ awo na nji.
16 E, se eu julgo, o meu juízo é verdadeiro, porque não sou só eu que julgo, mas eu e o Pai, que me enviou.
17 « Bapiiŧ ţi *Ulibra wi Bgah bi nan aji banuma bañaaŋ batëb kadiimanaan kë uko unţupuŋ ujoonani.
17 Também na Lei de vocês está escrito que o testemunho de duas pessoas é verdadeiro.
18 Nji dţupar uleef naan, kë Paapa anyilnuŋ abot aji ţuparaan. »
18 Eu dou testemunho de mim mesmo, e o Pai, que me enviou, também dá testemunho de mim.
19 Bahepara wal mënţ aji : « Şaaş awo ţuŋ ba? »
19 Então eles lhe perguntaram: — Onde está o seu Pai? Jesus respondeu:
20 Yeŧu aţiini haŋ wi akjukanuŋ bañaaŋ du dko di *Katoh Kaweek ki Naşibaţi di bajaaŋ bawatna itaka. Kë nin aloŋ aammoba, ţiki wal wi nul uundobi ban.
20 Jesus proferiu essas palavras perto da caixa de ofertas, quando ensinava no templo. Ninguém o prendeu, porque ainda não havia chegado a sua hora.
21 Yeŧu akak aji na baka : « Dya, kë naşë luŋ kado kala'ën, naluŋ kakeţ na ipekadu yi nan. Naanhil pya dko di nji kayaaŋ. »
21 Outra vez Jesus lhes falou, dizendo:
22 Kë başë ji wal mënţ: « Wom aŋal ŋal kafiŋ uleeful wi ajakuŋ dko di akyaaŋ ŋënhil kaya da. »
22 Então os judeus diziam: — Será que ele tem a intenção de se suicidar? Porque diz: “Para onde eu vou vocês não podem ir.”
23 Kë Yeŧu aşë ji na baka : « An nawo biki mboş, kë nji nşë wo i baţi. Nawo biki umundu wi, nji kë nşë wo mënwo i wa.
23 Jesus lhes disse:
24 Uko waŋ ukaaŋ kë nji na an, nakeţ na ipekadu yi nan. Dţupan, woli naanfiyaar kë nji dwooŋ, Anwooŋ, nakeţ na ipekadu yi nan. »
24 Por isso, eu lhes disse que vocês morrerão em seus pecados. Porque, se não crerem que
25 Kë başë hepara aji : « Iwo in ba? »
25 Então lhe perguntaram: — Quem é você? Jesus respondeu:
26 Dka iko iŧum yi pţup ţi an inkţuuŋ nji naduknaanaa. Uko wi njaaŋ kaţup bañaaŋ dŧiinkna wa du anyilnuŋ, ul anwooŋ ñaaŋ i manjoonan. »
26 Muitas coisas tenho para falar e julgar a respeito de vocês. Porém aquele que me enviou é verdadeiro, de modo que as coisas que dele ouvi, essas digo ao mundo.
27 Baanyikrën wal mënţ kë aţiiniyaan ţiiniyaan Aşin.
27 Eles não entenderam que Jesus lhes falava do Pai.
28 Akak aji na baka : « Woli naluŋ adeeŋ *Abuk Ñiinţ, naşë me kë nji dwooŋ anwooŋ abot awo mënji kado nin uko uloŋ bdidi naan, dji kaţup uko wi Paapa ajukanaanuŋ.
28 Então Jesus disse:
29 Kë anyilnuŋ abot awo na nji, aanwutën kë nwo aloolan. Dji kado uko wi aŋaluŋ unuur unjinţi. »
29 E aquele que me enviou está comigo, não me deixou só, porque eu faço sempre o que lhe agrada.
30 Wi Yeŧu akţupuŋ haŋ kë bañaaŋ baŧum başë fiyaara.
30 Quando Jesus disse isto, muitos creram nele.
31 Yeŧu aji na *bayuday banjakuŋ bafiyaara : « Woli namëban uko wi nţupanaŋ bnuura, nawo baţaşar naan na manjoonan.
31 Então Jesus disse aos judeus que haviam crido nele:
32 Naluŋ kame manjoonan, manjoonan mënţ mankluŋ kabuuranan. »
32 conhecerão a verdade, e a verdade os libertará.
33 Kë baŧeema aji : « Ŋwo biki pntaali pi *Abraham, kë nin ñaaŋ aambaaŋ kajuuknţënun. Hum di di ihiluŋ kaji ŋluŋ kabuur? »
33 Eles responderam: — Somos descendência de Abraão e jamais fomos escravos de ninguém. Como você pode dizer que seremos livres?
34 Kë aşë ŧeem baka aji : « Dţupan na manjoonan, ñaaŋ anjaaŋ ado buţaan, pekadu daji dakakana awo nalempar da kabot kajuuknţëna.
34 Jesus respondeu:
35 Nalemp aanji wo ţi katoh te mnţo, abuk ka ajaaŋ awo da te mnţo.
35 O escravo não fica sempre na casa; o filho, sim, fica para sempre.
36 Woli Abuk Naşibaţi abuuranan, nabuur na manjoonan.
36 Se, pois, o Filho os libertar, vocês serão verdadeiramente livres.
37 Dme kë nawo biki pntaali pi *Abraham, kë naşë la pfiŋën, ţiki ŋţup ŋi naan ŋaanhil pban du iţëban.
37 Bem sei que vocês são descendência de Abraão; no entanto, estão querendo me matar, porque a minha palavra não está em vocês.
38 Dji kaţup uko wi nwinuŋ du Paapa, kë an nakdo uko wi naŧiinknuŋ du aşinan. »
38 Eu falo das coisas que vi junto de meu Pai; vocês, porém, fazem o que ouviram do pai de vocês.
39 Kë başë ŧeema aji : « Abraham awooŋ aşinun. »
39 Então lhe disseram: — Nosso pai é Abraão. Mas Jesus respondeu:
40 Hënkuŋ kë naşë ŋal pfiŋën nji nwooŋ ñaaŋ ankţupanaŋ manjoonan mi nŧiinknuŋ du Naşibaţi, Abraham aando haŋ.
40 Mas agora vocês estão querendo me matar, a mim que lhes falei a verdade que ouvi de Deus; Abraão não fez isso.
41 Kë an, naşë ji nado iko yi aşinan akdoluŋ. »
41 Vocês fazem as obras do pai de vocês. Eles responderam: — Nós não somos filhos ilegítimos. Temos um pai, que é Deus.
42 Kë aŧeem aji : « Woli Naşibaţi awooŋ lah aşinan, naŋalën ţiki dwoona du a abi, mëmbi bi bdidi naan, ul ayilnuŋ.
42 Jesus disse:
43 We ukaaŋ kë naanji nate ŋţup ŋi naan ba? Naanhil hil pŧiink uko wi nţupanaŋ.
43 Por que vocês não compreendem a minha linguagem? É porque vocês são incapazes de ouvir a minha palavra.
44 Nawo babuk *Unŧaayi Uweek kë iko yi aşinan aŋaluŋ yi yi najaaŋ naŋal kado kado. Du ujuni adobi woha wo nafiŋ bañaaŋ, nin aanji ţup manjoonan, ţiki manjoonan maanwo ţi a. Woli aţilan aji do uko wi awooŋ, ţiki awo naţilan abot awo aşin baţilan.
44 Vocês são do diabo, que é o pai de vocês, e querem satisfazer os desejos dele. Ele foi assassino desde o princípio e jamais se firmou na verdade, porque nele não há verdade. Quando ele profere mentira, fala do que lhe é próprio, porque é mentiroso e pai da mentira.
45 Nji dji kaţupan manjoonan ukaaŋ naanfiyaarën.
45 Mas, porque eu digo a verdade, vocês não creem em mim.
46 Ahoŋ ţi an ahilanuŋ hilan kadiiman kë djubani? Kë woli dţup manjoonan, we ukaaŋ kë naanfiyarën ba?
46 Quem de vocês me convence de pecado? Se digo a verdade, por que não creem em mim?
47 Ñaaŋ anwooŋ i Naşibaţi aji ŧiink ŋţup ŋi nul ; naanji naŧiink ŋa, ţiki naanwo biki Naşibaţi. »
47 Quem é de Deus ouve as palavras de Deus; por isso, vocês não me ouvem, porque não são de Deus.
48 Kë *bayuday başë ŧeem Yeŧu aji : « Ŋënfaŋuŋ i, wi ŋjakuŋ aji iwo i uŧaak wi *Ŧamariya akuţ aji iwo na unŧaayi i? »
48 Os judeus disseram a Jesus: — Será que não temos razão em dizer que você é samaritano e tem demônio?
49 Kë aŧeem baka aji : « Mënwo na unŧaayi, dji kadëman Paapa, kë an naşë la pkowandënën.
49 Jesus respondeu:
50 Mënkla mndëm pa uleef naan, aloŋ aklaaŋ ma pa nji, ul akluŋ kayuuj uko wi ñaaŋ andoli awooŋ na manjoonan.
50 Eu não procuro a minha própria glória; há quem a busque e julgue.
51 Dţupan na manjoonan, woli ñaaŋ amëban uţup wi naan nin aankkeţ. »
51 Em verdade, em verdade lhes digo que, se alguém guardar a minha palavra, não verá a morte eternamente.
52 Kë *bayuday başë ji na a : « Ŋyikrën hënkuŋ na manjoonan kë iwo na unŧaayi. *Abraham akeţi, kë *baţupar Naşibaţi bakak akeţ, kë işë ji : “Woli ñaaŋ amëban uţup wi naan, aankkeţ nin.”
52 Então os judeus disseram: — Agora estamos certos de que você tem demônio. Abraão morreu, e também os profetas, e você diz: “Se alguém guardar a minha palavra, não provará a morte eternamente.”
53 Idëm apel Abraham aşin nja ankeţuŋ i na baţupar Naşibaţi bankaaŋ akeţ? Işal aji iwo in ba? »
53 Você não está querendo dizer que é maior do que Abraão, o nosso pai, que morreu? Também os profetas morreram. Quem você pensa que é?
54 Kë Yeŧu aşë ŧeem baka aji : « Woli ddëman dëman lah bkow naan nji ţi uleef naan, mndëm mi naan maankwo nin ukoolan. Paapa akdëmanaanuŋ, ul i najaaŋ naţiiniyaan kaji awo Naşibaţi inan,
54 Jesus respondeu:
55 aşë wo naamme'a. Nji, kë nşë me'a. Woli dji lah mëmme'a kawo naţilan ji an. Kë nşë me'a abot amëban uţup wi nul.
55 Entretanto, vocês não o conhecem; eu, porém, o conheço. Se eu disser que não o conheço, serei como vocês: mentiroso; mas eu o conheço e guardo a sua palavra.
56 Abraham aşinan alilan maakan wi aşaluŋ kë aluŋ kawin unuur wi naan. Awin wa aşë wo ţi mnlilan. »
56 Abraão, o pai de vocês, alegrou-se por ver o meu dia; e ele viu esse dia e ficou alegre.
57 Kë bayuday başë ji na a wal mënţ: « Iindo ka ka ŋşubal iñeen kañeen aşë ji iwi iwinuŋ Abraham! »
57 Então os judeus lhe perguntaram: — Você não tem nem cinquenta anos e viu Abraão?
58 Kë aji na baka : « Dţupan na manjoonan, ji Abraham abi ado kawo, nji dwoo. »
58 Jesus respondeu:
59 Bajej wal mënţ mnlaak katapa, kë aşë mena apën ţi *Katoh Kaweek ki Naşibaţi.
59 Então pegaram pedras para atirar nele, mas Jesus se ocultou e saiu do templo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.