1 Coríntios 14
Mɛlɛpi mɛ Njambiyɛ Jɔnja Mbon (KKJ) vs AAI
1 Wunɛ kânda gɔsɔ nje te yi ɓɛ nɛ temɔ mɛkwaɗya, nɛ̀ wunɛ nyɛ̂ki sendi temɔ kɛ mɛyasi mɛte yi Kimɔ Sisiŋ nyɛ mumɔ kɛ́, jekɔ kwa̧ kwaŋgɔ punja mɛlɛpi mɛ Njambiyɛ.
1 Yabow i ayawasamaim wan nama nabonawiy, naatu dogor wanawanan akok gagamin Anun Kakafiyin usar bai enan akisin kwananuwih kwanab, usar gewasin naatu au gagamin i God ana tur binan ana usar kwanab.
2 Yo nde, mɔ te ɛ lɛpina nɛ yiŋa mɛnumbu dɛlɛ kɔ ti lɛ́pinaŋgwɛ nyɛ ɓɛsɔ ɓomɔ na, yasi wɛtɛ, a lɛ́pinaŋgwɛ nyɛ Njambiyɛ, kɛto mumɔ yeti kɛ wokɔ yasi te yi nyɛ lɛpɛ kɛ́ na. Mɛyasi mɛ Njambiyɛ yi ɓɛ sɔɗyate yi nyɛ lɛpɛ kɛ́ wúla kɛ ɗeti te yi Kimɔ Sisiŋ.
2 Orot yait menan botabir tur ta’amaim eo i men sabuw isah eo, baise God isan eo. Anayabin men yait ta so’ob tur boro nanowar naniyan nab, nati tur i Anun Kakafiyin ana fairane tur anababatun wa’iwa’irin eo.
3 Ma kɛ ɓɛ mɔ te ɛ punjɛ mɛlɛpi mɛ Njambiyɛ kɔ, a lɛ́pinaŋgwɛ nɛ nyɛ ɓomɔ yí kelɔ nde, ɓo ɓɛ̂ki nɛ ɗeti kɛ nje Njambiyɛ kɛ̀ nɔ mbɔmbu yí kitɛ nɛ ɓo yí wɛɗye sendi nɛ mɛtemɔ man.
3 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan i sabuw isah eo baibais, koufair, nuhifot ebitih.
4 Mɔ te ɛ lɛpina nɛ yiŋa mɛnumbu kɔ kél nde, nyɛ sa te ɓɛ̂ki nɛ ɗeti kɛ nje Njambiyɛ kɛ̀ nɔ mbɔmbu. Ma yɔkɔ ɛ punjɛ mɛlɛpi mɛ Njambiyɛ kɔ kél nde, njɔŋ ɓotu ɓete ɓe tikɛ temɔ kɛ yi Kumande Yesus ɓaka ɓɛ̂ki nɛ ɗeti kɛ nje Njambiyɛ kɛ̀ nɔ mbɔmbu.
4 Yait menan botabir tur ta’amaim eo, nati i taiyuwin ebibais. Baise orot yait God ana tur eo ebibinan, i God ana sabuw tutufin etei ebibaisih.
5 Mi kwáɗyikwɛ nde, wunɛ hɛnɛ lɛ̂pinaŋgwɛ nɛ yiŋa mɛnumbu. Ma mi jéki kwaɗyɛ nde, wunɛ pûnjukwɛ mɛlɛpi mɛ Njambiyɛ. Yo nde, ŋgɛ mɔ te ɛ lɛpina nɛ yiŋa mɛnumbu kɔ ɗiyɛ kinɛ kwaŋɗye yasi te yi nyɛ lɛpɛ kɛ́, nɛ́ ɓotu ɓete ɓe tikɛ temɔ kɛ yi Kumande Yesus woku ɓu̧ ɗeti na, yite mɔ te ɛ punjɛ mɛlɛpi mɛ Njambiyɛ kɔ kwa̧ nyɛ.
5 Ayu au kok kwa etei mena tabotabir tur ta’amaim kwatao, baise au kok gagamin anababatun i binan ana usar kwatab, anayabin orot yait tur eo ebibinan ana baibais i gagamin. Orot menan ebobotabir i gewasin, baise orot ta nati kou’ay wanawanan tur nabotabir nao ekaleisia etei hinanowar saise boro nibaisih.
6 Wunɛ njɔŋ, kandɛ yi mi ma ɗyáŋ nɔ kɛ yun, mi má lɛpinaŋgwɛ nyɛ wunɛ nɛ yiŋa mɛnumbu kinɛ punjɛ mɛyasi mɛte yi ma ɓɛ́ki sɔɗyate nɛ mbɔmbu nyɛ wunɛ na, ma yite ta kamɛ wunɛ ŋge? Mi má ɗiy kinɛ teɗye wunɛ yasi te yi mi duwa̧, ho ɗiyɔ kinɛ punjɛ mɛlɛpi mɛ Njambiyɛ, ho kinɛ teɗye wunɛ yiŋa yaŋa te yi wulɛ kɛ mɛlɛpi mɛ Njambiyɛ na, ma yite ta kamɛ wunɛ ŋge?
6 Naatu taitu, ayu atan kwa ata binanawan ana veya, menau tabotabir tur ta’amaim atao’o na’at boro baibais atit? Baise tur boubuh, not so’ob boubuh, tur binan God biyanane, naatu God ana roube’aten tur ana bow anan, turobe boro imaim nibaisi.
7 Hɛ pâŋ ɓɛŋɛ gbɛla mɛyasi nda mbule nɛ̀ kunde te yi mumɔ tɔ̧ ho mɛndɛ kɛ́. Ŋgɛ mɛmɛn mɛte yi pundɛ kɛte kɛ́ ɓɛ nɛ kpatak kpatak, ’mumɔ má nje ɓiye ɓa mɛn jembi nan?
7 Ef ta iti na’atube, ben hai sawar douduf na’atube hinirabirab, o fik na’atube hinababin kwanekwan orot benayan boro mi’itube naniyan nab naben gewas?
8 Sendi, ŋgɛ ɗuŋ ɓoŋgwɛ ti pundɛ kimɔte na, ’ɓomɔ yakama komsa ɗyambi nan?
8 Naatu orot yait tour men ebababin gewas, baiyowayah boro mi’itube hinaso’ob gewas hibobuna baiyow isan?
9 Ɗete sendi, ŋgɛ wunɛ lɛpina nɛ yiŋa mɛnumbu te yi ɓomɔ yeti kɛ wokɔ, ’mumɔ má nje ɓiye ɓa to te nan? Komɛte, yasi te yi wunɛ lɛpɛ kɛ́ kɛ kwa̧ nda pupɔ.
9 Ana itinin i ta’imon, o mena nabotabir tur ta sabuw men hisoso’obamaim kuo, sabuw boro mi’itube naniyan hinab o abisa isan kuo? O a tur asir isaroun me yan ere’er.
10 Ko ɓɛkɔ nde, mɛnumbu nɛ ɓuyɔ kɛ to mbokɔ, numbu hɛnɛ lɛ́pi yasi te yi mumɔ wokɛ.
10 Tafaram wanawanan tur i moumurih maiyow, naatu nati tur etei i hai yabih auman men ta yabin enamih.
11 Ŋgɛ mi ɗiyɛ kinɛ wokɔ to yasi te yi mumɔ lɛpɛ kɛ yiŋa numbu na, mi nda jɛŋgwɛ kɛ misi mɛ mɔ te. Sendi, mɔ te nda jɛŋgwɛ kɛ misi mɛmbɛ.
11 Isan imih tur nidun anonowar naniyan men abaib ayu i touman orot amatar, nati orot tur oyan isan, naatu tur oyan auman ayu isou touman orot matar.
12 Ɗete, nda wunɛ kɛ gɔsɔ mɛyasi mɛte yi Kimɔ Sisiŋ nyɛ mumɔ kɛ́, wunɛ nyɛ̂ki sosu yun yí ɓɛ tondunate nɛ mɛyasi mɛte yi ta kelɔ nde, njɔŋ ɓotu ɓete ɓe sima tikɔ temɔ kɛ yi Kumande Yesus ɓaka ɓɛ̂ki nɛ ɗeti kɛ nje Njambiyɛ kɛ̀ nɔ mbɔmbu.
12 Imih o yait a kok gagamin i ayubit ana usar ta inab inabow, basit God kwi’fefeyan saise usar menatan o inab ekalesia inabibais boro nit.
13 Ɗete, mɔ te ɛ lɛpina nɛ yiŋa mɛnumbu kɔ ŋgwɛ̂taŋgwɛ nɛ Njambiyɛ nde, a nyɛ̂ki nyɛ ɗeti te yi kwaŋɗye yo kɛ mɛnumbu mɛte yi ɓomɔ yakama wokɔ.
13 Ana’an iti isan sabuw iyab menah ebobotabir, gewasin hinayoyoban, saise tur koubuna isan ana usar auman hinab hinakubuna sabuw hinaso’ob.
14 Kɛto ŋgɛ mi ŋgwɛta nɛ Njambiyɛ kɛ yiŋa mɛnumbu, sisiŋ mbɛ kɛ mɔy mɛŋgwɛta, yasi wɛtɛ, ɗyanɔ ɗyembɛ yeti kɛ ɓiye to te na.
14 Anayabin ayu mena’umaim ayoyoyoban, ayubu auman ibo eyoyoyoban, baise au not men kafa’imo so’ob ayu abisa ao’o.
15 Mi ta kelɔ ɓa nan? Mi ta ŋgwɛta nɛ Njambiyɛ kɛ yiŋa mɛnumbu ɓeŋgwɛ ɗeti te yi sisiŋ nɛ nyɛ mumɔ kɛ́. Ndi nde, mi ta ŋgwɛta sendi nɛ ɗyanɔ, nɛ́ ɓomɔ hɛnɛ woku to te. Mi ta jembɔ jembi kɛ yiŋa mɛnumbu ɓeŋgwɛ ɗeti te yi Sisiŋ Njambiyɛ nyɛ mumɔ kɛ́. Ndi nde, mi ta jembɔ sendi nɛ ɗyanɔ, nɛ́ ɓomɔ hɛnɛ woku to te.
15 Ayu boro abisa anasinaf? gewasin ayu i boro ayubu airi anayoyoban, naatu au not auman airi anayoyoban, ayubu airi ew anatabor naatu au not auman airi anatabor.
16 Ma ŋgɛ wɛ nyɛ Njambiyɛ wosoko ndi kɛ yiŋa mɛnumbu mɛte yi Sisiŋ nɛ nyɛ wɛ ɗeti te yi lɛpɔ, ’yite gbɛla ɓotu ɓete ɓe ɗiyɛ womɛte ɓe yeti kɛ duwɛ mɛyasi mɛte ɓaka má nje lɛpɔ nde *amɛn kɛ nyɛna wosoko yɔ piŋɔ te yi ɓo yeti kɛ wokɔ yasi te yi wɛ lɛpɛ kɛ́ kɛto ŋge?
16 Ayubimaim God ana merar iyi kubobora’ara’ah, orot ta boro mi’itube naso’ob airi God kwanabora’ara’ah, naatu boro mi’itube naso’ob nibasit. Anayabin nati orot i men so’ob o abisa’awat kuo’o.
17 Yo gbate nde, nyɛna wosoko te yi wɛ nyɛ kɛ́ gba kimɔ yasi ɓuɗyate, ma yasi wɛtɛ, yo yeti kɛ kelɔ nde, mɔ te ɛ ɗiyɛ womɛte kɔ ɓɛ̂ki nɛ ɗeti kɛ nje Njambiyɛ kɛ̀ nɔ mbɔmbu na.
17 Basit o i merarayow gewasin maiyow God kubitin dogor tutufin etei, baise taituwa nati na ebatabat men kubibais.
18 Mi kɛ nyɛ Njambiyɛ wosoko, kɛto mi kɛ lɛpina nɛ yiŋa mɛnumbu kwa̧ wunɛ hɛnɛ.
18 Ayu i God ana merar ayiy, anayabin ayu menau botabirin tur ta’amaim o isan kwa etei ana tabir.
19 Ndi nde, komɛ mi wesiɗya sinɛ njɔŋ ɓotu ɓete ɓe ma tikɔ temɔ kɛ yi Kumande Yesus, mi ɓɛ́ŋa kimɔte yí lɛpɔ yasi yitan te yi ɓomɔ ta wokɔ yí teɗye nɛ ɓo yasi, laŋsa nde, mi lɛ̂pi yasi tomay kamɔ kɛ yiŋa mɛnumbu.
19 Baise ekalesia hai kou’ay wanawanan ayu tur etei five akisin anao sabuw etei boro naniyan hinab naatu nibaisih, baise menau nabotabir tur 10,000 na’atube anao ana baibais i en.
20 Wunɛ njɔŋ, wunɛ ɓɛ̂ki nɛ mɛtakɛ mɛte yi goto ɓomɔ, yo tî ɓɛki nda yi ɓɔnɔsikɛ na. Ndi nde, kɛ nje kelna ɓeya mɛkele, wunɛ ɓɛ̂ki nda gbɛla sɛkɛ sɛkɛ ɓɔnɔsikɛ.
20 Taituwau, men kek hai notabe kwananot, men kek sosofabe kwanarerey kwanekwanemih, baise orot babin hai not kwanab tur kwanao.
21 Yo kɛtinate kɛ mɛkana mɛ Njambiyɛ nde: ‹Mi Baba Mbokɔ ta kwa̧ nɛ ɓetombɔ nɛ̀ yiŋa mɛnumbu dɛlɛ yi tapita nɔ nyɛ kandɔ kɛ, ma ko ɗete, ɓo tí wokɔ mɛn mbɛ na.›
21 Buk Atamaninamaim wanawanan ofafar iti na’atube hikirum,
22 Yite nde, lɛpina yiŋa mɛnumbu yeti yasi te yi teɗye yaŋa kɛ yi ɓotu ɓete ɓe tikɛ temɔ kɛ yi Njambiyɛ na, yasi wɛtɛ, yo yasi te yi teɗye yaŋa kɛ yi ɓotu ɓete ɓe yeti kɛ tikɔ temɔ kɛ yi Njambiyɛ ɓaka. Ma punja mɛlɛpi mɛ Njambiyɛ, yo gba yasi te yi teɗye yaŋa kɛ yi ɓotu ɓete ɓe tikɛ temɔ kɛ yi Njambiyɛ ɓaka, yasi wɛtɛ, yo yeti yasi te yi teɗye yaŋa kɛ yi ɓotu ɓete ɓe yeti kɛ tikɔ temɔ kɛ yi Njambiyɛ na.
22 Menat ebobotabir i men sabuw baitumatumayah hai i’inan, baise sabuw iyab men tibitumatum hai i’inanen, naatu tur binan i sabuw iyab men tibitumatum isah, baise baitumatumayah isah.
23 Hɛ pâŋ lɛpɔ nde, ŋgɛ ndiŋgɛlɛ ɓotu ɓete ɓe tikɛ temɔ kɛ yi Njambiyɛ ɓaka ŋgbɔ wesiɗya kandɛ lɛpina yiŋa mɛnumbu, ŋgɛ gbɛla ɓomɔ ho ɓotu ɓete ɓe yeti kɛ tikɔ temɔ kɛ yi Njambiyɛ ɓaka nyiŋɛ dolɔ wunɛ, ’ɓo tí lɛpɔ gba nde, wunɛ kɛ kɔnɔ nɛ to na?
23 Imih ekaleisia tutufin etei hinaru’ay, naatu sabuw etei menah nabotabir tur ta’amaim hinao’o, sabuw afa ufunane hina tema’am, naatu sabuw iyab men tibitumatum boro hinao, “Sabuw tibikoko’aw kwa’itih?”
24 Ma ŋgɛ wunɛ hɛnɛ ŋgbɔ punjɛ mɛlɛpi mɛ Njambiyɛ kɛ numbu te yi mumɔ yakama wokɔ, ŋgɛ mɔ te ɛ yeti kɛ tikɔ temɔ kɛ yi Njambiyɛ kɔ, ho gbɛla mumɔ nyiŋɛ dolɔ wunɛ, yasi te yi wunɛ hɛnɛ ta lɛpɔ kɛ́ ta kelɔ nde, a dûkwɛ mɛɓeyɔ mɛnɛ, yo má lu̧ sendi nyɛ kɛ temɔ.
24 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan ufun orot baitumatum atin ma enonowar boro dogoron narusib. Anayabin tur abisa nonowar ana kakafih etei hina hibebeyan itan.
25 Komɛte, mɛyasi mɛte yi ɗiyɛ sɔɗyate kɛ mɔy temɔ nɛ kɛ́ ta gbasina, a má kusɛ mɛɓɔŋ kɔtɔ mbɔmbu kɛ mɛnɛti kanɔ Njambiyɛ, a má lɛpɔ kɛ mbɛy hɛnɛ nde, Njambiyɛ kɛ njoka yun gbate.
25 Ana not wa’iwa’irin ma’am etei tit irerereb naatu boro sun nayowen Regah nakwafir, bebeyanamaim naorereb nao, “Turobe God i kwa wanawananamaim bairi kwama’am!”
26 Wunɛ njɔŋ, hɛ yâkaŋgwɛ kelɔ ɓa nan? Komɛ wunɛ ŋgbɔ saŋgwa kɛ́, ŋgɛ ɓaŋa kɛ njoka yun ɓɛ nɛ mɛjembi te yi jembɔ yí ɓesɛ nɛ Njambiyɛ, ŋgɛ ɓaŋa ɓɛ nɛ yiŋa yasi te yi teɗye ɓɛsɔ, ho nɛ yiŋa sɔɗya yasi te yi punjɛ nyɛ ɓɛsɔ ho nɛ yiŋa yasi te yi lɛpɔ kɛ yiŋa mɛnumbu, ŋgɛ ɓotu ɓe kwaŋɗyate ɓɛ kɛte yí kwaŋɗye yo nyɛ ɓɛsɔ, yasi hɛnɛ yâkaŋgwɛ kelna yi nyɛ ɓomɔ hɛnɛ ɗeti.
26 Taituwau, abisa ao yabin i iti, bora’ara’aten isan kwanaruru’ay ana veya, orot boro ew natabor, orot ta boro ni’obaibiyi, orot ta boro God ana tur naorerereb, orot ta boro menan nabotabir, orot ta boro nati tur nabotabir nakubuna kwananowar, naatu sawar iti etei i ekaleisia wowabin ra’at isan kwasisinaf.
27 Ŋgɛ ɓɛ nde, ɓaŋa kɛ ɗiki lɛpina nɛ yiŋa mɛnumbu, ndi ɓomɔ yiɓa ho yitati lɛ̂pinaŋgwɛ. Ɓo lɛ̂pinaŋgwɛ wɛtɛ wɛtɛ, yɔkɔ kɛ kɔŋ jakɔsɔ, nɛ̀ mbaŋa mumɔ kwâŋɗya yasi te yi ɓo lɛpɛ kɛ́ nyɛ ɓɛsɔ.
27 Menamaim omih orot rou’ab o tounu hinao naatu men tounu nanatabir, naatu tur i orot ta nao nasawar, imaibo ta nao, men auta’imon kwanarahimih, naatu orot ta i nati tur nabotabir nakubuna.
28 Ŋgɛ ti ɓɛ nɛ mɔ kwaŋɗyate, na ɗîɓi numbu kɛ njoka ɓɛsɔ tapita ndi kɛ mɔy temɔ nɛ nyɛ Njambiyɛ.
28 Baise koubuna’ayan orot nati’imaim men nama’am na’at, orot nati tur eo gewasin ekaleisia wanawanan boro awan nafot, i akisin God hairi’imo hinayoyoban.
29 Kɛ ɓɛ ɓotu ɓe punja mɛlɛpi mɛ Njambiyɛ, ndi ɓomɔ yiɓa ho yitati lɛ̂pinaŋgwɛ, nɛ̀ ɓukwɛte ɓaka lɛ̂ŋgwɛ mɛtɔ yí nɛmbɛ yasi te yi ɓo lɛpɛ kɛ́.
29 Orot rou’ab o tounu God ana tur hinabinan, naatu hinabibinan wanawanan, binanuyah afa nati tibibinan hai tur hinafufun gewas.
30 Ma ŋgɛ Njambiyɛ nyɛ mbaŋa mɔ te ɛ kɛ mɛtiɗyɛ womɛte kɔ ɗeti te yi punjɛ yiŋa lɛpi te yi ɓɛ sɔɗyate, nɛ̀ mɔ te yɔru pâŋ pa ɗiɓɔ numbu.
30 Naatu nati tur inan wanawanan orot ta kou’ay wanawanan ma’am God ana tur ta boubun na isan birerereb ana veya, nati orot bat ebibinan awan nafot.
31 Yo nde, wunɛ hɛnɛ yakama lɛpina yí punjɛ mɛlɛpi mɛ Njambiyɛ, wunɛ ta lɛpina wɛtɛ wɛtɛ, nɛ́ ɓomɔ hɛnɛ duwɛ yasi, ɓɛ nɛ ɗeti yí kɛ̀ nɔ mbɔmbu.
31 Anayabin kwa ta’ita’imon a veya ti’inu’in na’atube boro kwanabinan, saise sabuw etei boro roube’aten tur hinab hinaso’ob naatu koufair hinab.
32 Sisiŋ te yi nyɛ mɔ punja mɛlɛpi mɛ Njambiyɛ ɗeti kɛ́ kɛ wokuna nɛ nyɛ,
32 Dinab oro’orot iyab God ana tur hio tibibinan hai tur i hinakaif gewas.
33 kɛto Njambiyɛ yeti mɔ te ɛ kelɛ yasi nɛ ndul ndul na, nyɛ Njambiyɛ te ɛ tɛte. Ɗete, mɛyasi kêlnaŋgwɛ nda yi yo ɗiki kelna kɛ mɛwesiɗya mɛ ɓotu ɓe Njambiyɛ hɛnɛ kɛ́.
33 Anayabin i men baibikwarisen ana Godamih, baise tufuw ana God.
34 Ɓomari yâkaŋgwɛ ɗiɓɔ mɛnumbu kɛ mbɛy hɛnɛ te yi ɓotu ɓe Njambiyɛ wesiɗya kɛte kɛ́, kɛto ɓo tì nyɛ ɓo ɗeti te yi tapita kɛ mɛmbɛy mɛte yite na. Ɓo yâkaŋgwɛ piɗyɛ mɛyotu nda yi mɛmboŋga mɛ Njambiyɛ lɛpɛ kɛ́.
34 Ekalesia wanawananamaim baibin i awah nafot hinama. Baibin isah men baibasit ema’am boro tur hinao, baise ofafar eo na’atube awah nafot orot babahimaim hinanutanub hinama.
35 Ŋgɛ ɓo kwaɗyɛ duwɛ yiŋa yaŋa, ɓo dîya ɓenjoŋɔ ɓan kɛ mɔy tu̧. Yo yeti kimɔte nde, nyari tâpitaŋgwɛ kɛ mbɛy komɛ ɓotu ɓe Njambiyɛ wesiɗya kɛ́ na.
35 Sawar ta isan so’obamih baremaim a’aawah hinibatiyih, anayabin ekaleisia wanawanan baibin tur o isan i biya’ohow ema’am.
36 ’Yite nde, mɛlɛpi mɛ Njambiyɛ wúla ka pɛlɛ yun nje nɔ? ’Yo kumma ka ndi pɛlɛ yun ɓepɔ?
36 Kwanotanot God ana tur kwa akis biyamaim busuruf? Ai nati tur i kwa akis isa na?
37 Ŋgɛ mbaŋa lɛpɛ nde, nyɛ mɔ punja mɛlɛpi mɛ Njambiyɛ, ho nde, a nɛ ɗeti te yi Kimɔ Sisiŋ, a dûkwɛ nde, yasi te yi mi kɛtɛ kɛnjɛ wunɛ kɛ́, yo mboŋga te yi wulɛ kɛ yi Nyaŋgwɛ Kumande.
37 Orot yait enotanot i God ana dinab orot, naatu God biyanane ayubin ana usar bai ema’am, abisa kwa isa akikirum boro naso’ob, iti i Regah ana obaiyunen tur.
38 Ma ŋgɛ mumɔ ti jayɛ ɗete na, ko Njambiyɛ ti jáya sendi nyɛ na.
38 Baise iti tur nanowar nakwakwahir, God boro ibo nakwahir ana tur men nanowar.
39 Ɗete, wunɛ njɔŋ, wunɛ nyɛ̂ki temɔ yun hɛnɛ kɛ punja mɛlɛpi mɛ Njambiyɛ, ma wunɛ tî peti wɛtɛ mumɔ nde, a tî lɛpinaŋgwɛ nɛ yiŋa mɛnumbu na.
39 Isan imih taituwau, dogor kwanabotawiy God ana tur kwanab gewas kwanabinan, naatu sabuw afa menah botabir teo men kwana’otanih.
40 Ndi nde, mɛyasi hɛnɛ kwâŋnaŋgwɛ kimɔte nɛ nje te.
40 Baise kwana’itin gewas sawar etei i hai efamaim kwanasinaf naatu kakaf ana efamaim.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.