Lucas 16
The New Testament in Kharam (KFW) vs NVT
1 Halli Jisu'n asiamruoi ngaidiang aleiti, “Inchong mi inkhat aleiom khat-um aneinaak kaensui sik suok inkhat aleida, mi ngai'n aneinaak kaensuipa khan aneinaak rakip kadikmak ah minhekjei tia inchong padiang inleitipi.
1 Jesus contou a seguinte história a seus discípulos: “Um homem rico tinha um administrador que cuidava de seus negócios. Certo dia, foram-lhe contar que esse administrador estava desperdiçando seu dinheiro.
2 Khale inruoiya ama'n suokpa kha koiya aleitipi, ‘Kei'n nang najarra kijet rakiphi angkemejei? kaneinaak naensuina aluut asuokna ngaikha napero; ajarchu nanghi tuun makheiya kei kaneinaak kaensuipa etheinutinjei.’
2 Então mandou chamá-lo e disse: ‘O que é isso que ouço a seu respeito? Preste contas de sua administração, pois não pode mais permanecer nesse cargo’.
3 Suokpa khan atheinuo ah alei-inti, ‘Kei karu'n kachoun makheiya nakhaisik ejei, tuun angme kei'n kathosik? kei'n khur kakhuorsik a-um karaat emongjei, bu kanisik um ka-injakjei,
3 “O administrador pensou consigo: ‘E agora? Meu patrão vai me demitir. Não tenho força para trabalhar no campo, e sou orgulhoso demais para mendigar.
4 kei'n kachuontho ahekni mi ngai'n inmani inna nakeiluutnasik kei'n angme kathosik kha kajetjei.’
4 Já sei como garantir que as pessoas me recebam em suas casas quando eu for despedido!’.
5 Khale inruoiya karu sial kapuuk ngaikha, inkhat inkhat ah koina aleinei, ama'n mansakhet padiang aleiti, ‘Angjetme nang in karu diang nipuuk kha?’
5 “Então ele convocou todos que deviam dinheiro a seu patrão. Perguntou ao primeiro: ‘Quanto você deve a meu patrão?’.
6 ‘Olive sariakkok rajakhat’ tia ama'n aleimasang, halli neikaensui pa'n amadiang aleitipi, ‘Napuukna cheihi’ lei inlang ‘Innottheiya in-ong inlang soom ra-nga majiaro.’
6 O homem respondeu: ‘Devo cem tonéis de azeite’. Então o administrador lhe disse: ‘Pegue depressa sua conta e mude-a para cinquenta tonéis’.
7 Khat-um aleiilaak mipa diang aheitipinook, ‘Nangleii angjet napuukme?’ Ama'n aleimasang, ‘Gehu saangphai lisingkhat,’ neikaensui pa'n amadiang ati, napuukna cheihi lei inlang rajariat majiaro.
7 “‘E quanto você deve a meu patrão?’, perguntou ao segundo. “Devo cem cestos grandes de trigo’, respondeu ele. E o administrador disse: ‘Tome sua conta e mude-a para oitenta cestos’.
8 Khawajarra huoikajuomak neikaensui pa'n kasingnga atho jarra akaru in aminpaak, ajarchu manmasituol sa ngai'n inmani khangnga inmani inroonna chuonna war sangai neek ah kheella insing.”
8 “O patrão elogiou o administrador desonesto por sua astúcia. E é verdade que os filhos deste mundo são mais astutos ao lidar com o mundo ao redor que os filhos da luz.
9 Halli Jisu'n inlet ah ati, “Nangni'n ningpumtak sik-ah manmasituolla ningnei sial le sum ngaikhan sap boolru, halli khawa kha ahekli nangni kha hektik kaboi innkhan innadonsik eii.
9 Esta é a lição: usem a riqueza deste mundo para fazer amigos. Assim, quando suas posses se extinguirem, eles os receberão num lar eterno.
10 Atu ka-ang mi'n kasiinteii chounna ngamna katha mikha choun kalok khannum ngamna katha esik eii; atu ka-ang-in choun kasiinna ngamna kathamak mi khachu akalok chounna-um ngamna thanuni.
10 “Se forem fiéis nas pequenas coisas, também o serão nas grandes. Mas, se forem desonestos nas pequenas coisas, também o serão nas maiores.
11 Nangni'n manmasituol neinaak ah ngamna katha ning emak inchu, tu-in nangnidiang inthiang neinaak ah ngamna nape niame?
11 E, se vocês não são confiáveis ao lidar com a riqueza injusta deste mundo, quem lhes confiará a verdadeira riqueza?
12 Halli nangni'n mi ngai neinaak ah ngamna kaom ning emak inle, tu-in ningta ka-eii neinaak kha nape niame?”
12 E, se não são fiéis com os bens dos outros, por que alguém lhes confiaria o que é de vocês?
13 “Angtikseng suok inkhat in karu inni suok ethainuni; ama'n inkhat kha amatirsik eii, inkhat kha aminriangsik eii, emakle inkhatpa chong ajuisik eii, halli inkhatpa chong juinuni. Nangni'n Pathian li neilenung suok esuom theinutun.” Matt 6:24
13 “Ninguém pode servir a dois senhores, pois odiará um e amará o outro; será dedicado a um e desprezará o outro. Vocês não podem servir a Deus e ao dinheiro”.
14 Sial kamanuom Pharisee ngai'n hiwa chong rakip injet phakhan ama kha inlei innuipui.
14 Os fariseus, que tinham grande amor ao dinheiro, ouviam isso tudo e zombavam de Jesus.
15 Halli ama'n inmani diang aleiti, “Nangni ngaihi miring ngai mit-en sik ah katha inleem ning eii, takkha Pathian in ningmalung ngaikha ajet, tichu miring ngai'n inminlur kha Pathian diangchu kathamak khet eii.”
15 Então ele disse: “Vocês gostam de parecer justos em público, mas Deus conhece o seu coração. Aquilo que este mundo valoriza é detestável aos olhos de Deus.
16 “Moses Dan li Pathian chongkachoi ngai'n inleimajia ngaikha John Baptist pha katung ileirilthang; khawapha makheiya Pathian Rengram jarra chong kahoi kha karil inleiphut, halli mi rakip in ranak soongnga inleinei, Matt 11:12,13
16 “Até a chegada de João, a lei de Moisés e a mensagem dos profetas eram seus guias. Agora, porém, as boas-novas do reino de Deus estão sendo anunciadas, e todos estão ansiosos para entrar.
17 Takkha Dan chongramol inkhat kamangsik neek achu marwaan li nuoipil kamangsik kha abei.” Matt 5:18
17 É mais fácil o céu e a terra desaparecerem que ser anulado até o menor traço da lei de Deus.
18 “Atu ka-ang pasal in anumei inthenpuili numeisa inkhat ajuonei inchu, zool-inthai eii; halli atu ka-ang pasal in aruothar le inthenjei numeisanu kha ajuonei inchu zool-inthai eii.” Matt 5:32; 1 Cor 7:10,11
18 “Assim, o homem que se divorcia de sua esposa e se casa com outra mulher comete adultério. E o homem que se casa com uma mulher divorciada também comete adultério”.
19 “Apha inkhat inchong karaang mi inkhat aleiom ama'n aman katamkhet puonlidiar inluk ah nisuo rakip katui kathai abak ah kahoiya aleiom.
19 Jesus disse: “Havia um homem rico que se vestia de púrpura e linho fino e vivia sempre cercado de luxos.
20 Halli sara pasal inkhat araming Lazarus inti apumparaang kapan inkhat aleiom, ama kha inchongpa innkhar kuungnga bu kanisik inleiruoi,
20 À sua porta ficava um mendigo coberto de feridas chamado Lázaro.
21 Inchongpa bubakna khamtuol makheiya ajuokachul ngaikha kabak phangsik eii tia aleingaidon, ui ngai kha-um inheiwa ah ama kapan kha injuomaliak.
21 Ele ansiava comer o que caía da mesa do homem rico, e os cachorros vinham lamber suas feridas abertas.
22 Hintia aleisuokjei, Sara pakha athiya Pathian tirton ngai'n Abraham omnamun khan inleiruoi, inchongpa kha-um athiya inleiphuum.
22 “Por fim, o mendigo morreu, e os anjos o levaram para junto de Abraão. O rico também morreu e foi sepultado,
23 Halli ama'n poongna mun meikhur makheiya chungtiang ahong enna Abraham koolla Lazarus in ileiom kha kalaaktak makheiya ahongmu.
23 e foi para o lugar dos mortos. Ali, em tormento, ele viu Abraão de longe, com Lázaro ao seu lado.
24 Ama khan akheek ah ahongti, ‘Kapa Abraham! kei naminriangro halli Lazarus kha juotir inlang akutramolla tuiramol inkhat kamalei juomindainasik juomasarrase, ajarchu keihi meiya poongna kaneijei!’
24 “O rico gritou: ‘Pai Abraão, tenha compaixão de mim! Mande Lázaro aqui para que molhe a ponta do dedo em água e refresque minha língua. Estou em agonia nestas chamas!’.
25 Takkha Abraham in aleitipi, ‘Sapa ngaidonro, nang in naringlai katha rakip namujei, halli Lazarus chu kathamak ngaiseng aleimu, takkha atuunchu ama'n hiwahin hoina imu ejei, halli nang in poongna nimu ejei.
25 “Abraão, porém, respondeu: ‘Filho, lembre-se de que durante a vida você teve tudo que queria e Lázaro não teve coisa alguma. Agora, ele está aqui sendo consolado, e você está em agonia.
26 Hiwa rakip ngai chungnga, nangni kahongzoot ngai um hongthei maknasik, keini kajuosik ngai um kinjuo theimaknasik-ah keini li nangni kongkarra inphathei maknasik khurkalok inkhat in na-ook ah omjei.’ ”
26 Além do mais, há entre nós um grande abismo. Ninguém daqui pode atravessar para o seu lado, e ninguém daí pode atravessar para o nosso’.
27 Inchongpa in aleiti, “Hanchu Kapa Abraham kei'n kanani, Lazarus kha kapa inna natirpiro,
27 “Então o rico disse: ‘Por favor, Pai Abraão, pelo menos mande Lázaro à casa de meu pai,
28 kei ka-u ra-nga inom, hiwa poongnamun hin hongmak nasik ah ama'n sise inlang inmani ngaidiang chong juothakrase.
28 pois tenho cinco irmãos e quero avisá-los para que não terminem neste lugar de tormento’.
29 Abraham in ati, ‘Nang na-u nanai ngaidiang chong kapesik-ah Moses li Pathian chongkachoi ngai inom, na-u nanai ngai'n inmani chongkha rangai rasu.’
29 “‘Moisés e os profetas já os avisaram’, respondeu Abraão. ‘Seus irmãos podem ouvir o que eles disseram.’
30 Inchongpa'n ahongmasang, ‘Kapa Abraham! Khawa ngaikhan hunmak, takkha kathi inkhat in aringnga inmani diang ajuoti inchu, inmani'n manu makhaiya malung thuulna nei-inte.’
30 “Então o rico disse: ‘Não, Pai Abraão! Mas, se alguém dentre os mortos lhes fosse enviado, eles se arrependeriam!’.
31 Takkha Abraham in ati, ‘Inmani'n Moses khat-um Pathian chongkachoi ngai chong inrangaimak inchu, angtikniseng inmani'n miring inkhat kathi makheiya intheiya juominchu innum inmani'n malung thuulnunu.’ ”
31 “Abraão, porém, disse: ‘Se eles não ouvem Moisés e os profetas, não se convencerão, mesmo que alguém ressuscite dos mortos’”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.