Lucas 15

The New Testament in Kharam (KFW) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Nisuokhat rampar kakhoom ngaili manukaroon ngai'n Jisu chong inngaisik ah inheiwa. Luk 5:29,30
1 Certa ocasião, muitos cobradores de impostos e outras pessoas de má fama chegaram perto de Jesus para o ouvir.
2 Halli Pharisee ngaili Dan karu ngai'n nemnum inleiti, “Hiwa mi in manu karoonngai idonle inruoiya inmanile aleibaksuom!””
2 Os fariseus e os mestres da Lei criticavam Jesus, dizendo: — Este homem se mistura com gente de má fama e toma refeições com eles.
3 Khawajarra Jisu'n hiwa minkhinahi inmani diang aleirilpi.
3 Então Jesus contou esta parábola :
4 “Etichu miring inkhat in keelngam rajakhat aneiya inmani karra inkhat aminmang inchu, angme ama'n athosik? Ama'n soomkuo leikuo ngaikha sachik billa data keelngam kamangkha amumaklaiseng kaentok simakniabe?
4 — Se algum de vocês tem cem ovelhas e perde uma, por acaso não vai procurá-la? Assim, deixa no campo as outras noventa e nove e vai procurar a ovelha perdida até achá-la.
5 Halli ama'n khawa amu phakhan, roktheiya adarkhoiya ada,
5 Quando a encontra, fica muito contente e volta com ela nos ombros.
6 halli inntiang achoiya akirphakhan, asappui ngaili indiang inwaipui ngaikha koita inmani diang atisik, kamang keelngam kha kei'n kamujei, keile roksuomrui!
6 Chegando à sua casa, chama os amigos e vizinhos e diz: “Alegrem-se comigo porque achei a minha ovelha perdida.”
7 Hiwa angnga, kei'n nangnidiang kanati, malung thuulsik arei kaommak mi kadik soomkuo leikuo ngai neek ah, manu karoon miring inkhat in malung athuul phakhan marwaanna kheella rokna omsik eii.
7 — Pois eu lhes digo que assim também vai haver mais alegria no céu por um pecador que se arrepende dos seus pecados do que por noventa e nove pessoas boas que não precisam se arrepender.
8 “Kha emakli numeisa inkhat in dangkapum soom neili ama'n inkhatkha aminmang inle, ama'n sariakmei kha minkaita khat-um inn kha phiatta amumaklaiseng takkachangnga amun rakip ah ratokmak niabe?
8 Jesus continuou:
9 Halli ama'n amu phakhan, asappui ngaili indiang inwaipui ngaikha akoichunna inmani diang aleiti, “‘Kiminmang dangkapum kha kamujei, keile roksuomrui!’’
9 E, quando a encontra, convida as amigas e vizinhas e diz: “Alegrem-se comigo porque achei a minha moeda perdida.”
10 Hiwa angnga kei'n nangnidiang kanati, manukaroon miring inkhat in amalung ahongthuul phakhan, Pathian tirton ngai'n inroksik eii.””
10 — Pois eu digo a vocês que assim também os anjos de Deus se alegrarão por causa de um pecador que se arrepende dos seus pecados.
11 Halli Jisu'n aleitinook, “Miring inkhat sapa inni kanei aleiom.
11 E Jesus disse ainda:
12 Naipangpa'n apa diang aleiti, “‘Pa, kei kachansik kasuok neinaak ngaikha napetaro,’’ halli ama'n aneinaak ngaikha inmani diang aleisempi.
12 Certo dia o mais moço disse ao pai: “Pai, quero que o senhor me dê agora a minha parte da herança.”
13 Nikhuo sootlekleiya neipangpa'n ama achangsik kasouk ngaikha khoomchunna ram kalaak inkhattiang aleisi, khawakhan ama'n neinaak rakip kathamak lamma aminheksuojei.
13 Poucos dias depois, o filho mais moço ajuntou tudo o que era seu e partiu para um país que ficava muito longe. Ali viveu uma vida cheia de pecado e desperdiçou tudo o que tinha.
14 Khawasuoli ineirakip aminheksuo phakhan, khawa ramsuungnga bukawaang ahong suokjei, halli ama'n iteii leineimakjei.
14 — O rapaz já havia gastado tudo, quando houve uma grande fome naquele país, e ele começou a passar necessidade.
15 Khawajarra ama'n khawa ramsuungnga kaleiom miring inkhat diang juokabeiya, khawa naipa khan wokdoonna munna ama kha wok kakhaal sik-ah aleiminsi.
15 Então procurou um dos moradores daquela terra e pediu ajuda. Este o mandou para a sua fazenda a fim de tratar dos porcos.
16 Halli tuteii innum amadiang baksik leipemuwa, ama'n wok ngai'n inbak bukhan awon aleiminsip zootjei.
16 Ali, com fome, ele tinha vontade de comer o que os porcos comiam, mas ninguém lhe dava nada.
17 Takkha ama'n atheinuo beiya alei inmudong, “‘Kapa'n chuon kathosik-ah ida suok angjet ngaisik ah baksik inliak bu ada, takkha kei'n hiwahin wonchaamma kathisik ka-ejeii!
17 Caindo em si, ele pensou: “Quantos trabalhadores do meu pai têm comida de sobra, e eu estou aqui morrendo de fome!
18 Kei'n intheikata kapa koolla sikata, halli kei'n amadiang katisik eii, “Kapa, kei'n Pathian khat-um nangdiang manu kathojei.
18 Vou voltar para a casa do meu pai e dizer: ‘Pai, pequei contra Deus e contra o senhor
19 Keihi nang nasapa tisik rahoi suokmongjei; keihi nangdiang sial kalousik suok inkhat angnga nadaro.”” ’’
19 e não mereço mais ser chamado de seu filho. Me aceite como um dos seus trabalhadores.’ ”
20 Khawasuoli ama'n intheiya apa koolla aleisi.
20 Então saiu dali e voltou para a casa do pai.
21 Asapa'n aleiti, “‘Kapa,’’ “‘Kei'n Pathian li nangdiang manu kathojei, keihi nasapa tisik rahoi suokmongjei.’’
21 E o filho disse: “Pai, pequei contra Deus e contra o senhor e não mereço mais ser chamado de seu filho!”
22 Takkha apa'n suok ngaidiang aleitipi, “‘Innottheiya!’’ “‘Retruo katha khetkha heichoi inlang ama kha minlukru, halli akutkhan kutsabi mintiangru, akeiya kekok milukru,
22 — Mas o pai ordenou aos empregados: “Depressa! Tragam a melhor roupa e vistam nele. Ponham um anel no dedo dele e sandálias nos seus pés.
23 han sarat tuoiteii kanool khetkha heichoi inlang juothatru halli eini'n rokpuirui.
23 Também tragam e matem o bezerro gordo. Vamos começar a festejar
24 Tichu kei kasapa hi kathi makheiya kahongringnook ejei, ama hi kamangkha eii, halli nimunook ejei,’’ khale inruoiya inmani'n karokpui inleiphut.””
24 porque este meu filho estava morto e viveu de novo; estava perdido e foi achado.”
25 “Khawa phakhan asapa upapa kha leiya aleiom, ama'n a-inn ahong naipha khan khuonglidar khat-um laamsiam rasa aleijet.
25 — Enquanto isso, o filho mais velho estava no campo. Quando ele voltou e chegou perto da casa, ouviu a música e o barulho da dança.
26 Halli ama'n suok inkhat akoiya aleirakel, “‘Angme kasuokjei?’’
26 Então chamou um empregado e perguntou: “O que é que está acontecendo?”
27 Halli suokpa'n aleimasang, “‘Nang nanaipa kha ahongkirnook ah,’’ “‘Napa'n kahoi kadamma amunook jarra saraat tuoiteii kanool inkha athatpijei.’’
27 — O empregado respondeu: “O seu irmão voltou para casa vivo e com saúde. Por isso o seu pai mandou matar o bezerro gordo.”
28 Halli ama'n araangtheiya inna luutsik leizootmakjei, apa'n aheisuok ah ama kha insuungnga heiluutro tia aleimatheem.
28 — O filho mais velho ficou zangado e não quis entrar. Então o pai veio para fora e insistiu com ele para que entrasse.
29 Takkha ama'n apadiang aleimasang, “‘Enro, kum angjet nang nasuok ka-angnga sepa katho halli nang nachongkha rakaanmong, kha e-innum kei kasappui ngaile roknasik-ah nang in keeltei inkhat-um angtik niteii nalape ngaimakche.
29 Mas ele respondeu: “Faz tantos anos que trabalho como um escravo para o senhor e nunca desobedeci a uma ordem sua. Mesmo assim o senhor nunca me deu nem ao menos um cabrito para eu fazer uma festa com os meus amigos.
30 Takkha hiwa nasapa'n zool-inthai ngaile naneinaak rakip aminmangnga heikir lichu ama sik-ah saraat tuoiteii kanool inkhat nathatpi!’’
30 Porém esse seu filho desperdiçou tudo o que era do senhor, gastando dinheiro com prostitutas. E agora ele volta, e o senhor manda matar o bezerro gordo!”
31 Halli apa'n amadiang aheiti, “‘Sapa,’’ “‘Nangchu keile apha rakip niomsuom, halli ang rakip kei i-nei ngaihi nang nata eii.
31 — Então o pai respondeu: “Meu filho, você está sempre comigo, e tudo o que é meu é seu.
32 Eini'n kahoi nithoa nirokpuisik adik, ajarchu nanai pahi leikathi ejei, halli ahong ringnookjei, amahi aleimangjei takkha nimunook ejei.’’ ””
32 Mas era preciso fazer esta festa para mostrar a nossa alegria. Pois este seu irmão estava morto e viveu de novo; estava perdido e foi achado.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.