Lucas 12
Ipili Bible (IPI_PNG) vs AAI
1 Wandakali tausene kambua wete amunguli pua ateai-kola, wandakali yangone mindi angowa apiape-pene guleaipia. Angowa apiape-pene gulea-kola, Jisasato balana disaipolo tupa angu wamba ini bulupane lamawuato, wandakali-mane mana andipa too pua miniyai tupa pitaka matili panakame yolopeya leaipia. Pii andipa too pene eya tupa pitaka matili wandakali-mane ale wato, nembo tolopeyai. Wamba yakamato undupi pangosa pii minditupa leaini tekeko, matili nai tola-angi, wandakali-mane pii utupane panakame ale olopeyai. Wamba yakama lumu anda-pangosa wete okona atoto, pii minditupa akatete-mane leaini tekeko, matili wandakali pitaka-mane pii okone ale yakale nembo toto, wandakali mindimane anda tokonga atoto, pii okone taimane lolopeya. Patasai tupamane mana koo minditupa too pua minu atoto teke, owato yakama akali epene gulo atalaini. Palawa yangalaini pauta yisa okomane betesa mo andayalane pua, akali utupanena mana koo okonemane yakama mo lawa pula-kola, yakamato utupanena mana koo okone wato minulaini. Tika ando atalapape. Jisasato wuane leaipia.
1 Nati ana veya’amaim sabuw hiruru’ay ana itinin i sibisib na’atube, naatu sabuw himour kwanekwan efan etei hibai karam hi’a’abinamo hibat. Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Pharisee hai yeast isan mata toniwa’an, nati sabuw ufuhine ana itinin i gewasin baise wanawanah i rerekabin, imih a tur ao’owen.
2 — ausente —
2 Abisa hisabuw inu’in boro sabusabuw hinabosair, naatu abisa wa’iwa’irin inu’in boro nirerereb.
3 — ausente —
3 Abisa guguminamaim kuo boro natit marakawamaim hinanowar, naatu abisa akisimo bar etawan ihir taituwa taininamaim kubitarasib boro bar faifiy wan hinabat hinao rereb.
4 Wuane lalu, Jisasato balana disaipolo tupa lamawuato, muni ana lapo-mane wandakali-mane eka pilipimbi yau kambalaini tekeko, Goteto eka aŋako utupanena mindikipi mindi embesa aa napiyane leaipia. Wandakali yakama eka pilipimbi kambua wete sia minuto, lipinga-yale ateyai-kola, Goteto yakamana kawa itini ateya tupa dii lo andalane-ko. Yakama yuku aa na-piyapape. Amene yame, wandakali-mane katulo yakamana umbaini peyo ome lolopeyai tekeko, wuane piyu, utupane-mane katulo mangene waka mindi yakamanga napulu-peyai. Tene okonena, wandakali-mane yakama peyo omolaini nembo toto, yakamato yuku olaini lo nambato yakama langeyo. Yakamato Goteto angu ando yuku ape-pene tene oko nambato yakama langukale. Balato yakamana umbaini oko peyo ome lalu, katulo yakama yuu koo wetete okona awua aindaka lolopeya-ko. Yakamato bala angu yukuwa atalapape lo nambato yakama langeyo.
4 “Au ofonah a tur ao’owen sabuw iyab biya hina’a’asabun isan men kwanabir, anayabin nati ufunamaim boro men abisa ta hinasinaf.
5 — ausente —
5 Orot yait kwana bibiruw i anao kwananowar. God i kwanabiruw, anayabin biya na’a’asabun ufunamaim ana fair ema’am boro baimakiy ana efanamaim nitaiy kwanare. Imih a tur ao’owen God i kwanabiruw.
6 — ausente —
6 Mamu kwikwik etei five hai biyan i two toea tetotobon, baise God boro men kafa’imo nati mamu kikimin ta isan nuhin eburuburumih.
7 — ausente —
7 Na’atube ukwarimaim arib eretei bai’ab tebatabat God i so’ob, imih men kwanabir. Kwa a baiyan i ra’at men mamu kwikwik na’atube.
8 Wandakali mindimane Akalina Iwanane oko laya-geando, Goteto balana koo okone apia-malupeya tekeko, wandakali mindimane Oli Sipitisa oko laya-geando, Goteto balana koo okone apia-mai napulu-peya. Wandakali tupana wenonga atoto, wandakali mindimane namba Jisasana yame ata napeyo leando, matili Gotena enjole tupana wenonga atoto, Akalina Iwanane nambato akali oko bala nambana yame ata napeya lolo-peyawa. Wandakali tupana wenonga atoto, wandakali mindimane namba Jisasa yame ateyo leando, matili enjole tupana wenonga atoto, Akalina Iwanane nambato akali oko bala nambana yame ateya lolo-peyawa.
8 A tur ao’owen, orot yait ayu isou sabuw etei nahimaim eo’orereb, Orot Natun auman boro God ana tounamatar etei nahimaim nati orot isan naorereb.
9 — ausente —
9 Baise orot yait sabuw etei nahimaim ayu eyayaubu. Orot Natun auman boro na’atube God ana tounamatar etei nahimaim ibo nayaub.
10 — ausente —
10 Yait Orot Natun isan tur nao kakaf na’at boro nanotawiy, baise orot yait Anun Kakafiyin isan tur kakafin nao nabi’ib boro men nanotawiy.
11 Yakama nambana yame ateyai nembo toto, Juta yame-mane yakama kosimi loyale, yakama andi lo awua poto, utupanena lotu andaka polopeyai. Alumindi tupana utupane-mane yakama andi lo awua poto, gapomane akali andanepi, kiŋipi, utupanena wenonga kosimi lolopeyai. Utupane-mane yakama kosimi lolai-angi, Oli Sipitisa okomane yakama mana languato, wua lalapa lolopeya-ko. Utupane-mane yakama kosimi lolai-angi, nanimato aki loto, utupanena pii okone yano peya-makalepe lo yakamato nembo kambua tolaini. Jisasato wuane leaipia.
11 Baibabatiyi isan hinabuwi kwanan Kou’ay Baremaim, o gawan sabuw nahimaim, o aiwob sabuw nahimaim, men taiyuw wasfafari isan, o tur mi’itube eo isan kwaniyababanamih.
12 — ausente —
12 Anayabin God Anun Kakafiyin nati ana veya’amaim boro tur ni’obaiyi kwanao.”
13 Okone angi, wandakali mindimane Jisasa lamawuato, tisa, nambana amene okomane nalipa ayianena paluni tupa tale puato, minditupa namba geakale, nimbato bala lamai leaipia.
13 Rou’ay wanawanahimaim orot ta Jesu iu, “Bai’obaiyenayan, ayu akokok tuwai ana tur ina’owen, tamai momorob ana kwahan nafaram airi ana bow.”
14 Wuane lea-kola, Jisasato bala lamawuato, minditaka liyambana tupa tale piya wakale, apito namba jasa gulo ata leape leaipia.
14 Jesu iya’afut eo, “Aro, ayu au ef men ema’am boro anibasit tuwat airi a sawar kwahan ana faram?”
15 Wuane lalu, balato wandakali waka tupa lamawuato, wandakali mindimane minditaka kambua yatawa ateando, balana minditaka kambua yolane utupane-mane saka atapowa atene tene oko balanga mai napulu-peyako. Yakamato minditaka kambua miaima lakae lo nembo tolaini leaipia.
15 Naatu Jesu tatabir sabuw etei iuwih eo, “Mata toniwa’an sawar moumurih na’in bow isan men mata nananan niwa’an. Anayabin yawas wanatowan boro men orot ana sawar moumurih imaim hinafufun hinitinimih.”
16 Wuane lalu, Jisasato pii kokoli mindi utupane lamawuato, wamba akali amango mindina eenga tomo kambua andayo ateane leaipia.
16 Naatu Jesu oroubon ta eo, “Ana veya ta orot sawar wairafin ana masaw bo ana ub hiyen gewas hiw ro’oh moumurih na’in hiya itah,
17 Tomo kambua andayo atea-kola, balato pii mindi loto, nambana tomo mandu yata olane anda tupa aŋako guleya-kola, nambana tomo tupa anu pukalepe leaipia.
17 basit mare ma not. ‘Ayu boro mi’itube ana sinaf? Anayabin iti bay hinafafour efan i boro en.’
18 Nambana tomo yata alawane anda aŋako tupa anguto, anda andane minditupa pukale.
18 Naatu ana notamaim eo, ‘Ayu boro iti na’atube ana sinaf, bay hai bar atamanih ana ku’uben hinare naatu gagamih ana wowab. Saise au bay ana ya naatu au sawar afa auman imaim ana ya.’
19 Anda andane tupa piyu, nambana witipi, minditaka epene tupa pitaka anda utupanena mo yata wakale. Nambana minditaka epene utupane mali kambua katulo sia minu yola-kola, namba tane mee oto atoto, tomo, ipapi, utupane no, mini epene palu atokale leaipia.
19 Imaibo anao, ‘Darik orot, anababatun abow, kwamur manin na’in ana fofonin sawar etei abogaigiwas sawar, imih bounabo hamen ana mare anama gewas, anaa anatom taiyuwu aniyasisir!’
20 Akali amango okone bala kuai-lene atokale nembo teane tekeko, Goteto bala lamawuato, andipa utulu nimba omole-kola, minditaka kambua nimbato mo yomowa atele tupa apina yolopeyape lo nimbato nembo natene, keewa atele leaipia.
20 Baise God iu, ‘Kwikwekwe’aw gewas! Boun gugumin boro inamorob naatu a sawar iti ibobogaigiwas boro yait nabow?’”
21 Wuane pua teke, wandakali mindimane Gotena pii oko ale wato, nemboto mina napene, yuu okona eya tupa angu kambua mo yomowa ateando, bala akali kee ene gulo atolopeya. Jisasato wuane leaipia.
21 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “Imih itinin i ta’imon, sabuw iyab aurih sawar karam hiya tetototo God matanamaim i men sawar wairafih.”
22 Wuane lalu, Jisasato balana disaipolo tupa lamawuato, yakamato eka tupa nembo talapape leaipia. Utupane-mane ee mindi puato, tomo mandu naa na-piyaini. Eka tupana tomo mandu yalaini anda mindi ata napiyane tekeko, Goteto eka utupane tomo neakale maiyane. Wandakali yakamato eka tupa sia minuto, lipinga yale ateyai okonena, Goteto yakamapi tomo nalapale gulupeya teke. Goteto yakamana umbaini oko waa puato, saka ateakale leane. Balato piape pitete-pene okone wamba ini piyu, andipa tomopi, umbaininga tona pulanepi, utupane pitete naene, yakama giyane-ko. Yakama tane kuai lo atamakale nembo toto, tomo nolanepi, umbaininga tona pulanepi, utupane anu pua mia-makale lo nembo kambua tolaini.
22 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “A yawas isan a tur ao’owen men kwaniyababan kwanao, ‘bay boro menamaim anab ana’aan,’ o biya isan kwanao, faifuw boro menamaim anab ana’us.
23 — ausente —
23 Anayabin it etei taso’ob yawas i sawar gagamin men bay na’atube naatu biyat i sawar gagamin men ar faifuw na’atube.
24 — ausente —
24 Baise kwanuw mamu awaw kwana’itih, i men me hikwair hitar, masaw hibo, naatu hifour hitab te’aa’umih en, na’atube men bay hai bar hiwowab imaim bay teya’aya’amih en, baise God akisin ebituwih! Imih kwa i God ana sawar gagamin men mamu na’atube!
25 Goteto wandakali mindi bala ee ana oko tuma ateakale lea-kola, wandakali mindi bala tane oto mindikipi mindi kimbu pua atokale loto, katulo oto mindikipi mindi mo kimbu napulu-peya.
25 Isan imih iti sawar isah kwana biyababan ana gewasin i boro abisa namatar? Kwanotanot nati kwana biyababanamaim boro kwamur tabo ayawas tafan hina yara’ah namanin kwanama? Men karam.
26 Yakama tane oto mindikipi mindi katulo mo kimbu napulu-peyai yando, anu peakale yakamato anu puato, tomopi, tonapi, minditaka tupa mia-makale yape lo nembo kambua teyaipe.
26 A yababan iti sawar gidigidih isah kwabiyababan men emamatar, aisim sawar gagamih isah kwabiyababan?
27 Gote lo bilipi leyama nayu na-lalaini wandakali yakamato palawa dini epene yati-pene ateya tupa nembo talapape. Palawa dini tupa andipa angu epene atalane. Anate-lene kapu teya-kola, wandakali-mane palawa utupane yokowa apoto, yangalaini. Utupane angini mindi jia. Palawa dini epene utupane yakama tane yati epene tupa waa na-piyaini. Wuane tekeko, Goteto utupane yati-pene liyakale leya-kola, palawa dini utupanena yati tupamane kiŋi Solomonena tona epene yati-pene pua ateane tupa sia minalane lo nambato yakama langeyo. Goteto palawa dini utupanena yati wayumane pimai-yane pua, balato yakamana yati tupa gulupeya.
27 “Kwanuw rarab bogay ebatabat kwa’itin, men masaw hitar tebob, o ar faifuw tesasakir en, baise a tur ao’owen aiwob orot Solomon ana bar bonamanamarinamaim ma’am ana veya ana faifuw eo’osen hai gewasih i men iti beran ana gewasin na’atube’emih en.
28 — ausente —
28 Imih kwana’itin, God ar faifuw kutor fotan ius ana itinin gewasin maiyow boun ina’itin baise maras boro nakimow naha’obow nare hinab hinan wairaf wan hina yara’ah na’arah ni’en. Baise kwa i God ana sawar gagamin fai mar etei boro nakaifi ar faifuw nit kwana’osen, aisim a not ebikikimin!
29 Gotena pii ale naene aitene wandakali tupa pitaka-mane anu puato, tomo ipapi, utupane mia-makale yape lo nembo kambua talaini tekeko, yakamana ayiane ati kenga ateya okomane tomo ipapi yakama nalapale nembo toto gulupeya-ko. Yakamato tomo ipapi, ani tawe namakalepe lo nembo kambua natene, Goteto yakama ando ateakale nembo talapape. Yakamato wuane nembo tolai-kola, Goteto okonetaka tupa pitaka yakama gulupeya. Jisasato wuane leaipia.
29 Imih men mar etei aa tom isan kwananot kwaniyababanamih.
30 — ausente —
30 Anayabin Eteni Sabuw iti tafaram wanawanan tutufin etei iti sawar isah hinuwet tibiyababan, naatu kwa Tamat iti sawar etei isah kwakok kwabiyababan i so’ob.
31 — ausente —
31 Baise wan i God ana aiwob kwananuwih kwanab dogoromaim nama, imaibo iti sawar isah kwanot kwabiyababan boro etei nit.
32 Wuane lalu, Jisasato balana disaipolo tupa lamawuato, nambana sipisipi yame aŋako tupa, yakamana ayiane ati kenga ateya okomane yakama epelewa moyo ando atokale leane leaipia. Wuane leaneko, yakamato yuu okona minditaka eya tupa yamapane mawua ata napene, yakamana minditaka yolai tupa muni moto, wandakali tipia tupa moyo maiyapape. Yakamato wuane peaindo, ati kenga minditaka epene wete yakamana yolai tupa pausa koya napiyane mindina muni yalane pua yolopeya. Minditaka ati kenga yola tupa wandakali-mane katulo pake mia napulu-peyai. Puyapuya-manepi katulo utupane nanolo-peyako. Yakama tane minditaka jia yolane lo yuku naene, yakamana minditaka epene yolane tupa muni moto, wandakali tipia tupa moyo maiyapape. Jisasato wuane leaipia.
32 Kwa i ayu au bobaituw na’atube imih men kwanabir, anayabin Tamat aiwob bait isan i ebiyasisir boro nit.
33 — ausente —
33 Imih a sawar eretei sabuw kabay wairafih ku’uwih tetobon naatu o kabay kubai yababan wairafih kufaramih, saise a kaukut no maramaim inabaib boro men natakweb; a sawar etei maramaim inaya’ay boro men ta nakasiy, o boro men ta bainowan hinabain naatu boro men ta ganidor hina’aanimih en anababatun.
34 — ausente —
34 Anayabin o sawar menamaim kuya’aya a not tutufin etei boro imaim na’in.
35 Wuane lalu, Jisasato pii kokoli mindi loto, akali amango mindi yuu tepanda mindisa wanda waitapu mindi andolo peane leaipia. Matili bala peke loto, asia lombanga peya geao-geao lola-angi, balana piape akali tupamane asia lumbamakale lo maliyo atalaini. Utulu tombe yandopi, waa loyale pula-kola yandopi, bala peke loto andola-kola, balana piape akali tupa limu pali napene, lamu kayu yatawa, balana piape pimauwayale mandeke pitawa maliyo ateaini yando, balato akali utupane towa epele olopeya. Epele wato, balato utupanena tomo mandeke puato, nalapa lo maula-kola, piape akali utupane-mane epele wete olopeyai. Wuane pua teke, Akali Andane oko bala epolopeya nembo toto, yakamato mandeke pitawa atalapape.
35 “Mar etei inabobuna a ar uwakamukamut inarab, a ramef inito’ab namarakaw o mata nuwinuwin inama, anayabin o men iso’ob boro abisa namatar.
36 — ausente —
36 Ana’itin akir wairafih hai orot ukwarin tabin ana hiyuwane matabir maiye nan isan hima hikakaif, hai orot ukwarin matabir na etawan rurukikitar ana veya mar ta’imon hinowar naatu etawan hibotawiy rur na’atube.
37 — ausente —
37 Anababatun a tur ao’owen, akir wairafih iyab matah nuwinuwin hinama’am hai orot ukwarin namatabir nan na’i’itih ana veya, yasisir boro gagamin maiyow hinab! Anayabin i boro ana akir wairafih na’uwih hinamare naatu orot ukwarin boro bay semosemor ana faifuw na’us bay nasemor nitih hinama hinaa.
38 — ausente —
38 Akirwairafih hina bobuna matah nuwinuwin hina ma’am hai orot ukwarin nan natit, o mar natot auman nan natit na’i’itih na’at, boro yasisir gagamin maiyow hinab!
39 Anda anduane mindimane andola-kola, pake nalane akali mindi oko angi epolopeya lo andapia-yale, pake nalane akali okonemane balana anda okone keao leakale lo balato ando konda napipia-yale lo yakamato nembo talapape.
39 Imih iti tur ao i naniyan kwanab naatu kwananot, orot bar matuwan bainowan mowan bainuwinamih enan ana veya nasoso’ob na’at, ana bar boro men nihamiy bainowan mowan nakwib narun nabainuwimih en.
40 Wuane pua teke, yakamato Akalina Iwanane oko naepolo-peya nembo tolai-angi, bala epolo-peyako. Bala epolopeya nembo toto, yakamato mandeke pitawa atalapape. Jisasato wuane leaipia.
40 Imih itinin ta’imon i nati, kwa auman kwana bogewas mata nuwinuwin kwanama, anayabin Orot Natun boro men veya kwa kwanotanotamaim natitamih.”
41 Jisasato wuane lea-kola, Pitato bala lamawuato, Akali Andane, wandakali pitaka-mane pii kokoli nimbato lele okone ale yakale nembo toto, lelepe. Pee, nanima angu langelepe leaipia.
41 Peter eo, “Regah, iti oroubon kuo i aki isai, o sabuw eretei isah kuo?”
42 Wuane lea-kola, Akali Andane okomane bala lamawuato, akali andane mindi bala yuu tepanda mindinga poyale atoto, balana piape akali mindi lamawuato, nimbato piape akali yangone tupa ando atoto, utupane tomo neakale tale pua maiki pipe lolopeya leaipia.
42 Regah iya’afut eo, “Anababatun a tur ao’owen Akir wairafin orot gewasin naatu ana not rerekabin, orot ukwarin nati akir wairafin boro nab akir wairafih afa isah ni’ukwarin naatu hai bay baitih isan boro ana veya’amaim nitih hinaa.
43 Nambato pii enene mindi yakama langeyo. Piape ando atalane akali okonemane akali andane okona pii lolane oko ale wato, piape okone kuai lo pua ateando, matili akali andane oko bala peke loto, piape okone andolopeya. Andoto, balato balana piape akali okone lamawuato, nimbato nambana minditaka tupa pitaka ando atola lolopeya. Wuane lola-kola, piape akali epene okone bala epele wete olopeya.
43 Anayabin orot ukwarin matabir nan nati akir wairafin bowabow gewasin maiyow bowabow itin, imih iyasisir ana akir wairafin bai yara’ah bowabow gagamin na’in itin!
44 — ausente —
44 Ana bar wanawanan sawar tutufin etei i akisin i’ukwarin kaif.
45 Wuane tekeko, piape ando atalane akali okonemane balana akali andane oko ini peke nalolo-peya nembo toto, tomo ipapi, kambua noto, kee aka pua atoto, piape akalipi, piape wandapi, utupane minu peyaka pua ateando, okone angi teke balana akali andane oko epolopeya. Akali andane oko epoto, piape akali koo okone peyo watoto, pii tanga lalaini wandakali tupa towa atolo peakale lolopeya.
45 Baise akir wairafin na’at nao, ‘Orot ukwarin bisaise enan, no’om boro ma hamen hamen erurubirabir, imih ayu boro au kokomaim anasinaf.’ Naatu namisir bowabow sabuw, oro’orot baibin nabow narouw kwanekwan ni’a’afiyih, naatu ana kokomaim naa natom kwanekwan nikoko’aw nanan ana veya.
46 — ausente —
46 Imaibo Orot ukwarin boro nan natit, veya men nati akir wairafin so’ob ma ekakaifimaim boro nanamih, naatu na isan ana veya boro baimatnuwina’e nama’am nan natit. Naatu orot ukwarin nan natitit ana veya nati akir wairafin boro nab nabeyah natarsisib nisaroun baifanasairayah hai efanamaim bairi hinama.”
47 Wandakali mindimane minditaka kambua wandakali waka mindi yano maiyando, yano maulane akali okomane matili minditaka kambua wete yano peyo gii lolopeya. Goteto minditaka kambua wandakali mindi maiyando, minditaka kambua molane wandakali okonemane minditaka kambua teke yano peyo Gote maipe-pene. Akali andane mindimane piape mindi pipe-pene eya nembo teya-kola, balana piape akali okomane piape oko pulane eya nembo natene, konda yando, akali andane okomane balana piape akali okone kunju-mane mee teke peyolo-peya. Wuane tekeko, akali andane okomane piape akali mindi lamawuato, nimbato piape oko pii lola-kola, piape akali okonemane piape okone pulane eya nembo toto teke konda yando, akali andane okomane piape akali okone kunju-mane ole kambuanga peyolo-peya. Jisasato wuane leaipia.
47 “Akir wairafin ana orot ukwarin abisa sinafumih kokok i so’ob baise men saife taiyuwin yabuna ana orot ukwarin abisa kok eo’omaim sisinaf, nati orot boro hinawabir biyababan gagamin na’in nab.
48 — ausente —
48 Baise akir wairafin ana orot ukwarin abisa sinafumih kokok i men so’ob, naatu isisinaf kwanekwan biyababan enunuwih boro au hamenamo hinawabir biyan nababan. Sabuw iyab sawar gagamin na’in tebaib, i na’atube sawar gagamin na’in boro wan hinay maiye. Orot yait gagamin anababatun tibitin i auman boro gagamin anababatun isan hinafefeyan nitih maiye.
49 Wuane lalu, Jisasato pii mindi tako pua loto, yuu oko teakale nembo toto, nambato ita lengane peyo tepa olo epewane leaipia. Ita okonemane ungi lo yuu oko wamba ini tapia lakae lo nembo teyo-kola, ini taa napeya.
49 “Ayu i wairaf abai iti tafaram afuninamih ana atit, au kok gagamin na’in i mi’itube iti tafaram marasika tabusuruf ta’arah.
50 Nambato ipa mindi molowa-kola, ita okone katulo tolopeya nembo teyo tekeko, nambato ipa okone wamba ini mia napene atoto, yamapane kenda wete eyo.
50 Ayu i bapataito fokarin maiyow nou’umaim ema’am boro wanawanan ana run anab, imih boun dogorou wanawanan i yababan awan karatan ama anotanot anan yomanin anisawar imaibo nuhunafot!
51 Yuu okona wandakali-mane yanda pua ateyai tupa nambato minu koyo piya oyale epeane lo yakamato nembo teyaipe. Jia. Wandakali yame tupa mo toko laya olo epewane lo nambato yakama langeyo.
51 Kwa kwanotanot ayu i tufuw abai tafaramamaim ana? En, a tur ao’owen, ayu i men tufuw abai anamih, baise kauseb abai ana.
52 Andipapi, matilipi, anda mindikina wandakali yau paliyaini tupana minditupa-mane namba lo bilipi lolai-kola, minditupa-mane namba lo bilipi nalolo-peyai. Wandakali utupane yame lapo gulo atoto, namba lo bilipi nalolai wandakali tupamane namba lo bilipi lolai wandakali tupa yanda pimalu-peyai. Iwanane okomane namba lo bilipi lola-kola, ayiane okomane iwanane okone yanda pimalu-peya. Ayiane okomane namba lo bilipi lola-kola, iwanane okomane ayiane okone yanda pimalu-peya. Wuane pua teke, wanane angini-la mindi peya-peya piyu, toko laka pulu-peyapi. Akali mindina wetene okomane akali okonena angini oko towa peya-peya piyu, toko laka pulu-peyapi. Jisasato wuane leaipia.
52 Mar iti boun orot aawan natunatunawat nah etei five boro hinakusib tounu rounane hinabat rou’ab rounane hinabat taiyuwih hinakusib hinigamigam.
53 — ausente —
53 Kek tamah hairi boro taiyuwih hinakusib hinagam. Babitai hinah hairi boro hinakusib hinagam na’atube babine rawan babin hairi boro hinakusib hinagam.”
54 Wandakali kambua amunguli pua ateai-kola, Jisasato utupane lamawuato, nai andaka palanesa-tole mole yoto, yuu undupi lele peya-kola, yakamato kingi epolopeya ya leyai-kola, kingi epalane.
54 Jesu sabuw isah iban eo maiye, “Veya ra’iyinane sakuk nayen nabi’afar badowan kwana’i’itin ana maramaim, kwa boro mar ta’imon kwanao, ‘boun boro toun nayar’, naatu toun eyarayar.
55 Ati tundupa pua yapiakoko eya-kola, yakamato andipa panyu pulupeya ya leyai-kola, panyu piyane.
55 Naatu gurufune gagub nayen narab kwananowar kwa boro kwanao, Veya boro nararan, naatu veya erararan.
56 Yuu okona mangene mindi peya-kolapi, atinga mangene mindi peya-kolapi, yakamato mangene utupane andoto, wua pulupeya lalaini. Wuane tekeko, andipa Goteto mangene minditupa pua ateya-kola, anu peakale yakamato mangene utupane andoto, anu pulu-peyape lo nanimato nembo nateyama leyaipe.
56 Wanawanan rerekabih! Me kamar hai sawar naatu gagub wanawanan hai sawar abisa temamatar i kwa’itah kwa’inanen kwaso’ob kwa’o. Baise aisim sawar abisa iti boun temamatar hai yabih men kwaso’ob?
57 Yano mindi nimbanga yola-kola, nimbato yano okone peya napene konda eendo, yano anduane okomane nimba atu jasa atolanga poto, nimba kosimi lola-kola, jasa okomane nimba andi lolopeya. Andi lola-kola, yanda yene tupamane nimba katapusa anda okona andi lo aindaka lolopeyai. Andi latane atoto, nimbanga yano yolane tupa pitaka peyo koyo piyu, matili nimba katapusa anda oko tepa alu, polopele. Tene okonena, akali andane mindimane nimba kosimi loyale pula-kola, liyamba lapotaka jasa andolo poyale polapi-angi, balato nimba andi lolane. Bala towa wamba ini pii lo tika piyapape. Wandakali mindimane yakama kosimi loyale peando, balato yakama kosimi lo andi lolane nembo toto, yakamato bala towa wamba ini pii lo tika piyaini. Andipa Goteto yakama kosimi loyale peya-ko. Anu peakale yakamato mana tika-pene tupa wato mina napene, konda yaipe. Jisasato wuane leaipia.
57 Aisim sawar abisa gewasin sinaf isan men taiyuw kwabibabatiyi?
58 — ausente —
58 Sabuw baibatiyih isan hinabuwi kwanan inasinaftobon airi kwanayabuna kwanitounuw, imaibo kwananan baibatiyenamaim kwanatit. Baise o men inasisinaf na’at, i boro nabuw narab natain kwekwetar kwanan baibabatiyenayan orot nanamaim kwanatit naatu i boro nabuw furisiman nitih hinabuwi dibur hina yariyi.
59 — ausente —
59 A tur ao’owen, o boro dibur bar imaim inama agim hio na’atube inibaiyan imaibo boro dibur barene hinabotaiti inatit.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.