Atos 21
IPILI NUTESAMENE (IPI) vs AAI
1 Epesasa sosa okona esamane tupamane nanima atu poto, sipi yane ongane ape yai-kola, nanimato yakama atalapape lema. Atalapape lalu, nanima sipinga pitiyu, yuu ailene Kosa lene okona tika pua pema. Anate-lene nanima sipinga pitiyu, yuu ailene Lotesa lene okona wamba ini pulu, Patata tano okona pema.
1 Nati’imaim aotuturih naatu aihamiyih hima aki wa abai mutufor arabon ana tafaram Kos atit; mar to ana Rodes atit, nati’imaim aikofan ana Patara atit.
2 Patata tano okonena atoto, sipi waka mindi Pinisia disitiki okona poyale peanga andoto, nanima sipi okonena peakaiyu lo pitiyu pema.
2 Wa ta au Fonisia inan atita’ur aitafabon abai atit are arabon.
3 Poto, yuu ailene Saipatasa lene oko andoto, yuu okone kii koyasa-tole yakale lalu, nanima Sitiya potopinjia okona tano Taya okona pema. Sipi okonena anduane tupamane sipinga pinju mandeaini tupa tano okonena tangu tepa amakale leai-kola, nanima sipi okone tepa ema.
3 Yan ararabon anuwariy Cyprus a’itin naatu ai beyaw na’atune bat aki au Syria arabon ana Taiya imaim arun wa aiyut sawar hitarsuwai.
4 Sipi okone tepa alu, nanimato Kitisene wandakali minditupa aiya pua andalu, utupane towa ole yanasa atema. Atema-kola, Oli Sipitisa okomane utupanenga epo tumbi lea-kola, utupane-mane Polo lamawuato, nimba Jutusaleme polene leai.
4 Nati’imaim bai’ufununayah afa atita’ourih fur ta’imon bairi ama. Naatu Anun Kakafiyin sabuw hai tur eowen Paul hitimatanuw, saise au Jerusalem men tayen.
5 Utupane-mane wuane leaini tekeko, sipi oko Taya tano oko tepa oyale pea-kola, nanima Jutusaleme makale loto, tano oko tepa alu, sipi yane ongane poyale pema. Pema-kola, Kitisene wandapi, akalipi, andopanepi, utupane pitaka nanima towa atu poto, tano okona kamaka ape yai. Ape yai-kola, nanima pitaka solewata matenenga poto, aiki leka wato, pote lema.
5 Baise bairi ama na fur yomanin tit, ai veya baib ufunamaim, ai hamiyih aki ai ef arura’ah maiye. Bai’ufununayah a’aawah natunatuh etei bairi hinawiy bar merar ai tumar ana tor dones yan are imaim sui ayowen ayoyoban.
6 Pote lalu, utupane-mane nanima pulupape leai-kola, nanimato utupane atalapape lalu, sipi okona peakaiyu lo pitiyu pema-kola, utupane andaka peke leai.
6 Imaibo bairi abi’otututuren ufunamaim, wa afe’en ayen, naatu i hai ubar himatabir maiye hin.
7 Nanima sipinga pitiyu, Taya tano okone tepa alu, Tolemesa tano okona peakaiyu lema. Peakaiyu loto, nanimato Kitisene wandakali tano okonena ateaini tupa towa sikane lalu, ole mindiki utupane towa atu atema.
7 Taiya’ane wa abai anan i Polemais imaim wa aiyut, nati’imaim taiti baitumatumayah hai merar ayi bairi veya ta’imon ama.
8 Atalu, anate-lene nanima Tolemesa tano oko tepa alu poto, Sisatiya tano okona peakaiyu lema. Peakaiyu lalu, Gotena pii lamaiyane akali Pilipi okona andaka poto, nanima bala towa atu atema. Pilipi okone bala wanda yalo tupa moyo, tomopi, waka minditakapi, utupanena minditupa maiyaini akali yanasa tupana mindi pia.
8 Marto ai hamiyih hima aki ana Seseria atit, binanuyan orot Philip ana baremaim bairi ama. Philip i Jerusalemamaim orot 7 hirurubinih i orot ta.
9 Balana wanane mapokae tukumindi akali puu napene, Gotena potopesa wanda gulo pituto, balana pii oko lapanawa pitiyaini-pia.
9 I natunatun baibitar etei kwafe’en biyah numih God ana tur orerereb isan ana usar hibai hima’am.
10 Ole minditupa nanima Sisaliya tano okonena atema-kola, potopesa akali Akapasa lene mindi bala Jutiya disitiki okona atalu, epea.
10 Seseria imaim veya bai’ab na’atube ama’am ufunamaim dinab orot wabin Agabus Judea’ane natit.
11 Akali okone bala nanima atemanga epoto, Polona matipu peane oko yoko moto, matipu okonemane bala tanena kini kene tupa tongo pea. Tongo puato, Oli Sipitisa okomane loto, Juta yame akali Jutusaleme ateyai tupamane matipu okona anduane oko wua pua andi loto, wandakali yame waka tupanga malupeyai leya lea.
11 Na aki biyai tit basit Paul ana kikir bai i taiyuwin an uman iutatanen naatu eo, “God Anun Kakafiyin iti na’atube eo, Orot iti kikir matuwan Jerusalemamaim Jew sabuw boro iti na’atube isan hinasinaf hinab Eteni Sabuw hinitih.”
12 Akali okonemane pii wuane leane okone ale wato, Sisaliya tano okonena Kitisene wandakali ateaini tupapi, akali sipinga pitiyu epemane tupapi, nanima pitaka-mane pii taimane loto, Polo nimba Jutusaleme polene lema.
12 Aki iti tur anonowar ana maramaim sabuw nati’imaim hima’am bairi ai fefeyan ayai Paul au Jerusalem na isan a’otan.
13 Nanimato wuane lema tekeko, Poloto nanimana pii okone yano peyoto, namba Jutusaleme poto, Akali Andane Jisasana piape puluwa okonena, Juta yame-mane namba andi leaindopi, peyo ome leaindopi, okone katu teke nembo toto, makande pitane ateyo-ko. Tene anu peakale yakamato ai loto, nambana yamapane mo kenda piya eyaipe lea.
13 Baise Paul iyafuti eo, “Kwa aisim iti na’atube kwao kwarerey ayu dogorou ana babanin kwabitin? Ayu i men buwu fatumu akisin isan abogaigiwasomih, baise Jerusalemamaim Regah Jesu wabinamaim morob isan auman abogaigiwas.”
14 Wuane lea-kola, nanimato balana nembo-tene oko katulo mo lawa napulu-peyama ya lo andoto, Akali Andane okomane nembo tola pua peakale lo ando kondama lema.
14 Yan baikitabirin isan asinaf, baise men karam. Imih aibagun naatu ao, “Regah ana kok na’atube namatar.”
15 Ole minditupa pea-kola, nanimana pinju tupa makande piyu, nanima Jutusaleme pema.
15 Veya bai’ab na’atube nati’imaim ama’am ufunamaim ai sawar abobuna au Jerusalem amisir.
16 Okone angi yuu ailene Saipatasa tane akali Nasone lene mindi bala Jutusaleme ateaipia. Wamba wete balato Jisasa bilipi lo atama ipulu, wuane pua teke mee bilipi lo ateaipia. Nanima Jutusaleme pema-angi, Jisasa lo bilipi lene Sisatiya tane minditupa nanima towa atu pema. Nanimato Nasone okona andaka paliyapale loto, akali utupane-mane nanima ape yai-kola, balana andaka pema.
16 Seseria’amaim bai’ufununayah afa hinawiyi bairi ana orot Mason ana baremaim atit, iti orot ana tafaram i Cyprus, naatu i auman marasika baitumatumayan matar ma’am.
17 Nanima Jutusaleme peakaiyu lema-angi, Kitisene wandakali tupamane nanima towa epele wato, wayu epalaiya lo lameai.
17 Ayen ana Jerusalem atitit ana veya baitumatumayah nati’imaim hima’am hiyasisir ai merar hiyi.
18 Anate-lene Polo bala nanima towa atu Jemesa andolo pema-kola, Jutusaleme sosa okona akali esamane tupa pitaka epoto, nanima towa atu amunguli pema.
18 Marto Paul bairi ana James a’itin naatu nati ana veya’amaim regaregah ai’in etei nati’imaim hiru’ay.
19 Okone angi, Poloto akali utupane kii sikane lalu, balato piape peane tupa pitaka utupane lamawuato, Goteto nambana piape okomane wandakali yame waka tupa moyo wua peane lo pii temane kambua lamaiya.
19 Paul hai merar yi naatu i ana bowabow etei Ufun Sabuw wanawanahimaim God mi’itube ibais bowabow ana tur etei aneika busuruf idudur in yomanin easa’ub.
20 Lamaiya-kola, akali utupane-mane ale wato, Gotena gene oko laiyu lalu, Polo lamawuato, amene Polo, Juta yame wandakali tausene kambua Jisasa lo bilipi lo ateyai okone nimbato andele leainipia. Utupane pitaka-mane loo Mosesato yata yane tupa wayu wete-mane wato minu atamakale nembo talaini.
20 Eo hinonowar ufunamaim etei’imak God ana merar hiy hibora’ara’ah. Imaibo Paul isan hio, “Taiu inaso’ob Jew moumurih na’in thousand ana fofonin hina baitumatumayah himatar. Baise etei’imak tekokok i ofafar hinabukikin hinabosiyasiyar.
21 Wamba wandakali minditupa epoto, utupane lamawuato, Poloto wandakali yame waka ateyai tupana tombenenga Juta yame wandakali ateyai tupa mana lamaiyane. Mana lamawuato, yakamato loo Mosesato yata yane tupa awua tepa wato, yakamana iwanane tupana yala-pene umbaini kati napene, Juta yamena mana wambane tupa wato mina na-piyapape lalane leai.
21 Baise iti’imaim tur i iti na’atube hinowar, O i Jew sabuw iyab nati Ufun Sabuw hai tafaramamaim tema’am kubi’obaiyih Moses ana ofafar i hinihamiy, naatu hai kek hai ar men hina’afuw naatu Jew hai binanakwar men hini’ufunun.
22 Wamba wandakali minditupa-mane wuane leai-kola, Mosesato loo yata yane tupa wayumane wato minu atamakale nembo talaini Juta yame Kitisene tupamane nimba towa embowa ateyai. Andipa utupane-mane nimba Jutusaleme ipupi lene oko ale olai-angi, yataka olaini lo yuku wato, nanimato anu pimape nembo teyama.
22 Aki boro abisa ana sinaf, anayabin o ina ititit a tur i sabuw hinowaraka.
23 Utupane-mane yataka olaini. Nanimato nimba languluma pua pipe. Wamba nanimana akali tukumindi-mane mangene mindi pimakale loto, Gote towa potomisa pii mindi leai.
23 Imih abisa anao na’atube inasinaf? Orot etei kwafe’en i hai omatanen ta God isan hio baifaro.
24 Nimba akali tukumindi utupane towa atu poto, Gotena wenonga koo tene mindi yakamanga nayakale loto, utupane-mane mangene pulai tupa nimbatopi pipe. Akali utupane-mane Gote lo opa mindi maiyakale loto, nimbato utupane moyo muni minditupa maipe. Utupane-mane Gote lo opa okone mawuato, mangene mindi pimakale lo Gote towa potomisa pii lema oko pikoyo peyama loto, yakamana kawa itini katulu-peyai. Wandakali pitaka-mane yakamana itini katulaini tupa andoto, loo Mosesato yata yane tupa nimbato wato minu atalene ya lo andolopeyai. Dee, nimbato wuane napilini leaini akali utupane-mane owato pii loto, wuane leaini ya lo andolopeyai teke.
24 Imih o i boro inikofanih bairi kwanan kouksouwen ana yohar wanawanan kwanarun naatu aribuh mafur o inibaiyanih aribuh hinamafur, saise o isa iti’imaim hibifufuwen sabuw boro hinaso’ob nati tur i baifuwen, anayabin i hiso’ob o i ofafar kubi’ufunun.
25 Juta yame Kitisene nanimato mana utupane minalamane tekeko, wamba nanimato pii mindi lo puta pua yata wato, wandakali yame waka Jisasa lo bilipi lo ateyai tupana pepa peyo pee loto, wandakali-mane owato gote mindi lo opa mawuato, tomo maiyene tupapi, yakamato naa na-piyapape lema. Tundupa naa na-piyapape. Koa ekapi, ema-pene yame wakapi, utupane nongonga omene tupana tundupa piti-pata okonepene tupa naa na-piyapape. Dee, pamuku na-piyapape. Wuane loto, nanimato wandakali yame waka Kitisene utupanena pepa peyo pee lema leai.
25 Baise Ufunane sabuw baitumatumayah isah, aki fef ta ai yafar in hai tur a’owen bay uma matamatar isah hisisibor men hinaa, masanuw rara auman men hinaa, o for sikah birabir men hinaa naatu men hina’in hinisesebar kwanekwan.”
26 Wuane leai-kola, anate-lene Poloto akali tukumindi utupane lamo atu poto, Gotena wenonga koo tene mindi yakamanga nayakale lo mangene pulane tupa utupane towa peainipia. Piyu, balato lotu anda andane okona poto, pitisa akali tupa lamawuato, ole wataka pola-kola, Gotena wenonga koo tene mindi nanimanga nayolopeya. Okone angi, nanima mindiki-mindiki lo Gote opa malu ipumakale leaipia.
26 Marto Paul orot buwih bairi hai binanakwar eo na’atube kousouwih isan hirun, orot kwafe’en hikukusouwih i auman kusouw. Imaibo i na Tafaror Bar hai tur eowen veya biy boro kouksouwen ana yomanin nasawar naatu siwar orot ta’ita’imon isah hinasibor.
27 — ausente —
27 Kousouwen in fur ta’imon yomanin tit baisawarinamih auman Jew sabuw afa Asia wanawanane hina hima’am Paul Tafaror Baremaim hi’itin. Sabuw kou’ay gagamin na’in hikura’ara’ahih himisir Paul bain bai’a’afiyin isan hinunuw,
28 — ausente —
28 hitar koukuw hi’af hio, “Israel Oro’orot kwana kwaibaisi! Iti orot efan etei remor ana bai’obaiyenamaim it ata sabuw isah tur kakafin maiyow eo, naatu ata ofafar baihamiyin isan eo’o, naatu iti Tafaror Bar wabin ebi’afiy. Naatu kakafin gagamin anababatun sisinaf i kwana’itin, Ufunane Sabuw buwih hina hirun ata Bar Gagamin gubagub tibitin.
29 — ausente —
29 (Iti na’atube hio anayabin Trofimus, Ephesusine nan hairi nati bar merar gagaminamaim Paul bairi hima hireremor hi’itih, naatu hinot i hibuwih bairi Tafaror Bar ana efanamaim hirun.)
30 Wuane leai-kola, Jutusaleme tane wandakali tupa pitaka-mane mini koo paluto, taimane epoto, Polo kilau lo awua kamaka peai-kola, akali minditupa-mane lotu anda andane okona asia lomba tupa pii leai.
30 Nati bar merar gagamin ana sabuw etei kura’ara’ahih nan ufun hinunuw hitit Paul hibai hitain kwekwekwetar hitit Tafaror Bar gagamin ufunane hire. Naatu marta’imon etawan hihir.
31 Wuane piyu, Juta yame wandakali tupamane Polo peyo ome loyale peai-kola, Lomo tane ami akali kawane okomane ale ya-kola, Jutusaleme tane wandakali tupa pitaka-mane yataka wato, kee aka pua ateyai lene oko ale yaepia.
31 Paul hita’asabunimih hibiwa’an, baise tur marta’imon nunuw Rome baiyowayah hai ukwarin nowar Jerusalem wanawanan i uruw giririf mamatar.
32 Ale wato, balato ami yanda yene ando atalane akali minditupapi, ami yanda yene minditupapi, utupane wamba kapoyale lamialu, utupane towa atu Juta yame wandakali utupane ateainga taimane epeai-kola, Juta yame akali tupamane utupane epeainga andoto, Polo peya napene konda yainipia.
32 Matan kabiy baiyowayah orot afa hai ukwarih bairi buwih hinunuw hire kou’ay wanawanah hirun, sabuw kakafih baiyowayah hai orot ukwarih bairi hinan hi’itih Paul hirabirab hihamiy.
33 Konda yai-kola, ami yanda yene ando atalane akali okomane Polo ateanga poto, bala taimane minata wato, ami yanda yene tupamane sene ende lapo-mane Polo andi leakale lea. Wuane lalu, balato Juta yame wandakali ongane ateaini tupa tipa puato, akali oko apipe. Balato mana koo andoko minalape lea.
33 Baiyowayah hai ukwarin na Paul biyan tit bai ana orot uwih chain rou’ab hibow hifatum, imaibo ibatiyih, “Iti orot i yait naatu abisa sinaf?”
34 Wuane lea-kola, wandakali kambua ateaini tupamane pii mindipene-mindipene kambua tupa loto, pii taimane laka peai-kola, ami akali kawane okonemane pii wandakali utupane-mane leaini tupa katulo wayumane ale naya. Ale naya-kola, balato ami yanda yene tupa lamawuato, Polo atu yakama ami yamena anda andane okona pulupa lea.
34 Sabuw kou’ay wanawanan hibatabat asir hi’af hi’o kwanekwan, baiyowayan ukwarin sawar yabin abisa isan mamatar nowar gewasomih biwa’an men karam, anayabin uruwane ra’at imih baiyowayah iuwih Paul hibai hirun baiyowayah hai bar hiyari’y.
35 — ausente —
35 Paul hibai hirun wawanamaim hitit rakit sabuw hiturafef hi’itin, basit baiyowayah Paul hibora’ah hi’abar.
36 — ausente —
36 Sabuw ufuh hitarkoukuw hina hio, “Kwa’asabun emorob!”
37 Ami yanda yene tupamane Polo bala atu yakamana andaka kolandaka loyale peai-kola, balato Gitiki pii loto, ami akali kawane oko tipa puato, nambato pii mindi katulo nimba languape leaipia. Wuane lea-kola, ami akali kawane okomane bala tipa puato, nimbato Gitiki pii lalenepe.
37 Paul hibai baiyowayah hai bar hirur auman baiyowayah hai ukwarin isan eo, “Karam boro tur ta atao itanowar?” Baiyowayan hai orot ukwarin Paul ibatiy, “O Greek tur iso’ob?
38 Aŋa wamba yale Isipi tane mindimane gapomane towa yanda puyale akali (4,000) tausene tukumindi mo amunguli puato, utupane towa atu wandakali napalene yuu okona pea. Nimba Isipi tane okone ya lo nembo talo leaipia.
38 O men Egypt orot iti boro’omo sabuw 4,000 baiyow kwanekwaneyah ibow arar yan itit gawan isan ibirakit wari’en?”
39 Wuane lea-kola, Poloto bala lamawuato, namba Silisia potopinjia okona tano gene yene Tasasa tane leaipia. Namba Juta yame akali mindi ateyo. Nambato wandakali utupa pii mindi lamaewando, okone katu lolo-peyape lo nambato nimba tipa peyo leaipia.
39 Paul iya’afut eo, “Ayu i Jew orot, Tarsus imaim atufuw Silisia wanawanan, bar merar gagamin ayu i ana matuwan ama’am imih akokok o baibasit ititu sabuw isah atao.”
40 Wuane lea-kola, ami yanda yene ando atalane akali okomane, katu yalua leaipia. Wuane lea-kola, Polo bala lata toko kenga okona atoto, kini momonga puato, wandakali ateaini tupamane pii nalene, kondalapa leaipia. Wuane pea-kola, utupane-mane pii aŋakopi mindi nalene, wayumane alewa ateai-kola, Poloto Iputu pii loto, pii mindi utupane lamai-yaepia.
40 Baiyowayah hai orot ukwarin baibasit Paul itin yen wawan afe’en bat umanamaim sabuw etei rutanih etei awah fot, imaibo Paul Hebrew turamaim eo hinowar.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.