Atos 16
IPILI NUTESAMENE (IPI) vs NTLH
1 Polo bala Depi tano okona pulu, Lisata tano okona poto, andea-kola, Kitisene akali Timoti lene mindi tano okonena ateaipia. Timoti balana angini oko Jisasa lo bilipi lene Juta yame wanda mindi peteane tekeko, balana Ayiane oko bala Gitiki yame mindi pia.
1 Paulo chegou às cidades de Derbe e Listra. Em Listra morava um cristão chamado Timóteo. A mãe dele, uma cristã, era da raça dos judeus, mas o pai dele não era judeu.
2 Aikoniame, Lisata-la, tano okone-lapona Kitisene wandakali tupamane Timoti bala akali epene mindi ateya leainipia.
2 Todos os irmãos que moravam em Listra e Icônio falavam bem de Timóteo.
3 Wuane leai-kola, Poloto Timoti bala towa atu bakale nembo teane tekeko, tano okonena Juta yame wandakali ateaini tupamane Timotina Ayiane oko bala Gitiki yame nembo toto, Timotina yala-pene umbaini oko kati napene ateya nembo teaini tekepia. Wuane nembo teai-kola, Poloto Timotina yala-pene umbaini oko katu apia-maiyaepia.
3 Paulo quis levá-lo consigo e por isso o circuncidou , pois todos os judeus que moravam naqueles lugares sabiam que o pai de Timóteo não era judeu.
4 Wamba aposolo akalipi, akali kawanepi, utupane-mane Jutusaleme atoto, pii minditupa lo yake puato, yata yai-kola, Polopi, Sailasapi, Timotipi, utupane tano minditupana poto, pii utupane wato minalapape lo Kitisene wandakali tupa lamai-yainipia.
4 Nas cidades por onde passavam, eles diziam aos cristãos quais as decisões que tinham sido tomadas pelos apóstolos e pelos presbíteros da igreja de Jerusalém e aconselhavam que eles obedecessem a essas decisões.
5 Lamai-yaikola, sosa tupana wandakali peteaini tupana bilipi oko tai gulea-kola, ole dindi lo wandakali waka minditupa sosa tupana epo tako piki peainipia.
5 Assim as igrejas ficavam mais fortes na fé, e o número de cristãos aumentava cada dia mais.
6 Matili Polopi, Sailasapi, Timotipi, utupane Esia potopinjia okona poyale peai-kola, Oli Sipitisa okomane akali utupane-mane Gotena pii oko Esia potopinjia okonena lamalu polaini, jia leaipia. Wuane lea-kola, akali utupane yakama Pitinjia, Galesia-la, potopinjia okone-lapona asini peainipia.
6 Como o Espírito Santo não deixou que anunciassem a palavra na província da Ásia, eles atravessaram a região da Frígia-Galácia.
7 Poto, akali utupane yakama Misia disitiki okona peakaiyu lalu, Bitinia potopinjia okona poyale peai-kola, Jisasana sipitisa okomane akali utupane lamawuato, yakama Bitinia potopinjia okonena napulupape leaipia.
7 Quando chegaram perto do distrito da Mísia, tentaram ir para a província da Bitínia, mas o Espírito de Jesus não deixou.
8 Jia lea-kola, akali utupane yakama Misia disitiki okonena asini poto, Totasa tano okona kili leainipia.
8 Então atravessaram a Mísia e chegaram à cidade de Trôade.
9 Kili lalu, utupane yakama tano okonena paleainipia. Paluto, Poloto kombeya-mane andene gulo andea-kola, Masetonia tane akali mindimane ika lo atoto, Polo ee loto, nimbato ipa solewata kalo piyu, Masetonia potopinjia okona epoto, nanima moyolo ipu leanga andeaipia.
9 Naquela noite Paulo teve uma visão. Ele viu um homem da província da Macedônia, que estava de pé e lhe pedia: “Venha para a Macedônia e nos ajude!”
10 Poloto okone andoto, nanima langea-kola, nanimato Gotena pii oko Masetonia tane wandakali tupa lamalu pulupale lo balato nanima ee lala nembo tema. Wuane nembo toto, wamba kapoyale nanima Masetonia potopinjia okona makale loto, polane asini aiya pema.
10 Logo depois dessa visão, nós resolvemos partir logo para a Macedônia, pois estávamos certos de que Deus nos havia chamado para anunciar o evangelho ao povo dali.
11 Masetonia potopinjia okona poyale asini mindi aiya pua andalu, nanima Totasa tano okona atoto, sipi mindina pitiyu, yuu ailene Samotesa okona tika pua pema. Pulu, anate-lene nanima sipi okonena teke pitiyu, Niapolisa tano okona pema.
11 Nós embarcamos em Trôade e fomos diretamente para a ilha de Samotrácia. No dia seguinte chegamos ao porto de Neápolis.
12 Niapolisa tano okonena pulu, nanima sipi okone tepa alu, Pilipai tano okona pulu, ole minditupa atema. Lomo tane tupamane tano okone ando ateai-kola, tano okone Masetonia potopinjia okona tano kawane yane.
12 Dali fomos a Filipos, que é uma cidade do primeiro distrito da província da Macedônia e também colônia romana, onde ficamos vários dias.
13 Tano okonena kamakasa-tole ipa mindi epo pea-kola, ipa okonena matenenga Juta yame-mane pote lalaini panda mindi yolopeya nembo tema. Wuane nembo toto, Sambasa oto okona nanima tano okonena ende asia lomba okona kamaka poto, ipa matene ongane pema. Poto petema-kola, wanda minditupa ipa matene ongane epo amunguli pua peteai. Wanda utupane amunguli pua peteai oko andoto, nanima utupane towa pii lo petema.
13 No sábado saímos da cidade e fomos para a beira do rio, pois pensávamos que ali devia haver um lugar de oração para os judeus. Sentamos e começamos a conversar com as mulheres que estavam reunidas lá.
14 Pii lo petema-kola, Gote lo lotu lalane wanda Litiya lene mindimane pii nanimato lemane tupa alewa petea. Tayataita tano wanda okonemane lapalapa tundupa-pene tupa salimi loto, bisanisa pua piti-yaepia. Akali Andane okomane wanda okonena yamapane mopeke laya ya-kola, wanda okonemane pii Poloto leane tupa wayumane ale ya.
14 Uma daquelas mulheres que estavam nos ouvindo era Lídia, uma vendedora de púrpura , da cidade de Tiatira. Ela adorava a Deus, e o Senhor abriu a mente dela para que compreendesse o que Paulo dizia.
15 Ale ya-kola, nanimato wanda okonepi, bala towa atu anda mindikina paliyaini tupapi, utupane ipa mia-maema. Wuane pema-kola, wanda okonemane nanima languato, nambato Akali Andane oko lo bilipi leyo nayu lele nembo teaindo, yakama nambana andaka pitimakale ipulupape lea. Balato wuane loto, nanima ipulupa lo ayia ya-kola, nanimato balana pii okone ale alu, balana andaka pema.
15 Ela e as pessoas da sua casa foram batizadas. Depois Lídia nos convidou, dizendo: — Venham ficar na minha casa, se é que vocês acham que, de fato, eu creio no Senhor. Assim ela nos convenceu a ficar na casa dela.
16 Matili ole mindi nanima Juta yame-mane pote lalaini panda okonena poyale pema-kola, katapusa piape pua pitiyane wana mindi asininga malanda ema. Wana okone balanga sipitisa koo mindi ateya-kola, balato katulo minditaka matili pulane tupa wua pulupeya lo lapana alaepia. Wana okonemane piape okone pua peteya-kola, bala ando atalaini akali tupamane muni kambua mialaini-pia.
16 Certo dia, quando estávamos indo para o lugar de oração, veio ao nosso encontro uma escrava. Essa moça estava dominada por um espírito mau que adivinhava o futuro, e os seus donos ganhavam muito dinheiro com as adivinhações que ela fazia.
17 Wana okonemane Polopi, nanimapi, pemane okona wata awua epoto, pii taimane lama epoto, akali utupa ati kenga wete atene Gote okona piape akali tupa atoto, Goteto wua puato, yakama molo-peke lolopeya lo utupane-mane yakama langu ateyai okoni lea.
17 A moça começou a nos seguir, gritando assim: — Estes homens são
18 Ole kambuanga wana okonemane Polo watama epoko puato, pii mindiki okone angu lama pea-kola, matili Poloto pii okone ale apene embo wete ya. Embo wete wato, bala anda-peke loto, wana okonenga sipitisa koo ateane oko lamawuato, nambato Jisasa Kataisana gene oko loto, wana oko tepa alu, nimba puu leyo lea. Wuane lea-kola, wamba kapoyale okone angi teke, sipitisa koo okonemane wana okone tepa alu pea.
18 Ela fez isso muitos dias. Por fim Paulo se aborreceu, virou-se para ela e ordenou ao espírito: — Pelo poder do nome de Jesus Cristo, eu mando que você saia desta moça! E, no mesmo instante, o espírito saiu.
19 Pea-kola, wana okone ando atalaini akali tupamane yakamana muni kambua mialaini asini oko Poloto kando leya nembo teainipia. Wuane nembo toto, utupane-mane Polo, Sailasa-la, okonelapo minu kilau lo awua wandakali amunguli piyaini ama okona poto, tano okona akali kawane tupa ateainga peai.
19 Quando os donos da moça viram que não iam poder mais ganhar dinheiro com as adivinhações dela, agarraram Paulo e Silas e os arrastaram até a praça pública, diante das autoridades.
20 — ausente —
20 Eles os apresentaram a essas autoridades romanas e disseram: — Estes homens são judeus e estão provocando desordem na nossa cidade.
21 — ausente —
21 Estão ensinando costumes que são contra a nossa lei . Nós, que somos romanos, não podemos aceitar esses costumes.
22 Wuane leai-kola, wandakali kambua epo amunguli peaini tupamanepi, akali okone-laponga koo tene minditupa aimo lo pii leai-kola, jasa tupamane akali okone-lapona tona peapili tupa taimane minu liti lo apoto, akali minditupa-mane kelewa kanda-mane peleakale leai.
22 Aí uma multidão se ajuntou para atacar Paulo e Silas. As autoridades mandaram que tirassem as roupas deles e os surrassem com varas.
23 Peleakale leai-kola, utupane-mane akali okonelapo ole kambuanga kelewa kanda-mane taimane peyalu, katapusa anda okona aindaka leai. Aindaka loto, utupane-mane katapusa ando atalane akali onda oko lamawuato, nimbato akali okolapo wayumane wete ando atape leai.
23 Depois de baterem muito neles, as autoridades jogaram os dois na cadeia e deram ordem ao carcereiro para guardá-los com toda a segurança.
24 Wuane leai okone ale wato, katapusa ando atalane akali okonemane akali okonelapo katapusa anda okona lumu anda-pango wete ateane mindina andi lo aindaka leaipia. Aindaka loto, balato akali okone-lapona kene okolapo ita palaŋa lapo kee polane asia tombe layene mindina tombenenga paleakale loto, ita palaŋa okonelapo mina mindiki loto, loko peleaipia.
24 Depois de receber essa ordem, o carcereiro os jogou numa cela que ficava no fundo da cadeia e prendeu os pés deles entre dois blocos de madeira.
25 Wuane pea-kola, utulu tombe okona Polo, Sailasa-lamane Gote lo pote loto, soŋo lo peteapi-kola, katapusa anda okonena andi latane paleaini wandakali waka tupamane alewa peteaini-pia.
25 Mais ou menos à meia-noite, Paulo e Silas estavam orando e cantando hinos a Deus, e os outros presos escutavam.
26 Alewa peteai-kola, yuu titiyawi andane mindi leane okomane katapusa anda okonena pingina ateane tupa minu ema-ema puato, katapusa anda okonena asia lomba tupa pitaka lumbuto, wandakali andi latane ateaini tupa pitakana sene ende tupa mee tita leaipia.
26 De repente, o chão tremeu tanto, que abalou os alicerces da cadeia. Naquele instante todas as portas se abriram, e as correntes que prendiam os presos se arrebentaram.
27 Wuane pea-kola, katapusa anda ando atalane akali oko bala paliyu, lee toto andea-kola, katapusa anda okona asia lomba tupa pitaka lumba-yene yoo pea oko andeaipia. Andoto, wandakali katapusa paleaini tupa pitaka palaka palaiya nembo toto, balana kandepa luu mandeane oko kilau lo moto, bala tane peyo ome loyale peaipia.
27 Aí o carcereiro acordou. Quando viu que os portões da cadeia estavam abertos, pensou que os prisioneiros tinham fugido. Então puxou a espada e ia se matar,
28 Bala tane peyo ome loyale peane tekeko, Poloto pii taimane loto, nanima pitaka katapusa anda okona peteyama-ko. Nimbato nimba tane minu koyolene leaipia.
28 mas Paulo gritou bem alto: — Não faça isso! Todos nós estamos aqui!
29 Wuane lea-kola, katapusa anda ando atalane akali okomane akali mindi lamawuato, nimbato ale mindi kayu awua ipu leaipia. Ale okone moto, bala tailo poto, anda lumu Polo, Sailasa-la, okonelapo paleapi okona kolandaka leaipia. Kolandaka loto, bala yukuwa putiti peyoto, Polo, Sailasa-lana kene yapili ongane tombawua leaipia.
29 Aí o carcereiro pediu que lhe trouxessem uma luz, entrou depressa na cela e se ajoelhou, tremendo, aos pés de Paulo e Silas.
30 Tombawua lalu, bala ika loto, akali okonelapo atu kamaka peaipia. Poto, balato akali okonelapo tipa puato, akali andane lapo, Goteto namba molo-peke leakalenga, nambato anu puape leaipia.
30 Depois levou os dois para fora e perguntou: — Senhores, o que devo fazer para ser salvo?
31 Wuane lo tipa pea-kola, akali okonelapo-mane bala lamawuato, nimbato Akali Andane Jisasa lo bilipi lape. Bala lo bilipi lole-kola, Goteto nimbapi, nimbana andaka atu paliyaini wandakali tupapi, yakama pitaka molo-peke lolopeya leapilipia.
31 Eles responderam: — Creia no Senhor Jesus e você será salvo — você e as pessoas da sua casa.
32 Wuane lalu, Polo, Sailasa-la, okonelapo-mane Akali Andane okona pii oko akali okonepi, balana andaka atu paliyaini tupapi, utupane pitaka lamai-yapilipia.
32 Então eles anunciaram a palavra do Senhor ao carcereiro e a todas as pessoas da casa dele.
33 Wuane lo lamaiyapi-kola, utulu okone angi teke katapusa anda ando atalane akali okonemane akali okonelapo atu poto, liyambana tete peane tupa wasa-wasa peya-maiyaepia. Wuane pea-kola, Polo, Sailasa-la, okonelapo-mane balapi, balana andaka paliyaini tupapi, utupane pitaka ipa mia maiyapili-pia.
33 Naquela mesma hora da noite, o carcereiro começou a cuidar deles, lavando os ferimentos da surra que haviam levado. Logo depois ele e todas as pessoas da sua casa foram batizados.
34 Wuane peapi-kola, balapi, balana andaka paliyaini tupapi, utupane pitaka-mane Gote lo bilipi loto, epele andane wete yainipia. Epele wato, katapusa anda ando atalane akali okonemane akali okonelapo atu bala paliyane anda kenga okona poto, tomo neakale mayaepia.
34 Em seguida ele levou Paulo e Silas para a sua casa e lhes deu comida. O carcereiro e as pessoas da sua casa ficaram cheios de alegria porque agora criam em Deus.
35 Anate-lene upa pitane katapusa ando atalane akali okonemane akali okonelapo tita lo tepa yakale loto, jasa tupamane yanda yene minditupa-mane bala lamalu peakale leainipia.
35 Quando amanheceu, as autoridades romanas mandaram alguns policiais com a seguinte ordem para o carcereiro: “Solte esses homens.”
36 Yanda yene utupane-mane poto, wuane lo lamai-yaikola, balato Polo lamawuato, jasa tupamane wai loto, liyamba tita lape-pene lalai-ko. Liyamba mini epene palu pulupape leaipia.
36 Então o carcereiro disse a Paulo: — As autoridades mandaram soltá-los. Podem ir embora em paz.
37 Katapusa anda ando atalane akali okonemane wuane leane tekeko, Poloto yanda yene utupane lamawuato, nalipa Lomo tane ateyapa tekeko, jasa tupamane nalipana kote mindi ale naene, wandakali tupana wenonga nalipa kelewa kanda-mane peyalu, katapusa anda okona mee andi lo aindaka lapiai leaipia. Wuane piyu, utupane-mane andipa too pua nalipa tita loto, pulupape lalaipe. Utupanena mana okone katu naleya. Jia wete. Utupane-mane teke nalipa tita loto, nalipa towa atu kamaka epeakale lo lamaipe leaipia.
37 Mas Paulo disse aos policiais: — Eu e Silas somos cidadãos romanos e, mesmo assim, sem termos sido julgados, fomos surrados em público. E depois nos jogaram na cadeia. E agora querem nos mandar embora assim em segredo? Isso não! Que as próprias autoridades romanas venham aqui e nos soltem!
38 Wuane lea-kola, yanda yene tupamane poto, pii Poloto leane okone jasa tupa lamai-yaikola, jasa tupamane akali okonelapo Lomo tane ateyapi lene okone ale wato, yuku yainipia.
38 Os policiais foram contar às autoridades romanas o que Paulo tinha dito. Quando as autoridades souberam que Paulo e Silas eram cidadãos romanos, ficaram com medo
39 Yuku wato, jasa utupane katapusa anda okona poto, akali okonelapo lamawuato, liyamba Lomo tane atapiapi oko anda napene, nanimato mana koo liyambanga minaima oko lo ondo eyama leainipia. Wuane lalu, jasa utupane-mane akali okonelapo atu kamaka epoto, akali okonelapo lamawuato, liyamba tano oko tepa alu pulupa-kae leainipia.
39 e foram lhes pedir desculpas. Então os tiraram da prisão e pediram que fossem embora da cidade.
40 Wuane leai-kola, akali okonelapo liyamba katapusa anda oko tepa alu, wanda Litiya lene okona andaka peapilipia. Poto, Kitisene wandakali peteaini tupa andoto, utupanena bilipi oko mo tai layawa, pii minditupa lamai-yapilipia. Lamaiyu, matili liyamba tano okone tepa alu, peapilipia.
40 Paulo e Silas saíram da cadeia e foram para a casa de Lídia. Ali encontraram-se com os irmãos, animaram a todos e depois foram embora.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.