Mateus 26

Tẹsitamenti Ikne n'Ọnu Ikwere (IKWNT) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Nga Jizọsi kwukworu kpakara ọka ka, ọ kanụ ele sno apna a,
1 — ausente —
2 “Anụ magwụ nụ ọbochi lawụru wheme nụ Iriri Ọgawhe jaazị, be jeegweru Nnwọ ke Badnụ nyee ma be kpọgidne a n'ọgba.”
2 Ye know that after two days the passover takes place, and the Son of man is delivered up to be crucified.
3 Ige wam ele risi arịohna nụ ele okno badnụ ke ele Ju gbakọru n'obiri nye risi arịohna be nookwu Kayafasị.
3 Then the chief priests and the elders of the people were gathered together to the palace of the high priest who was called Caiaphas,
4 Be gba iznuznu kpa be jeeji aghịgho nwụgwu Jizọsi, gbu a.
4 and took counsel together in order that they might seize Jesus by subtlety and kill him;
5 Kọvu be karụ, “Ọ jọ́obu n'Iriri ka, ọ zị a kpasu ọhna.”
5 but they said, Not in the feast, that there be not a tumult among the people.
6 Nga Jizọsi zị nụ Bẹtani, n'ọro Saịmoni nye rịaru nchnịchna,
6 — ausente —
7 otu nwerinya bnanyarnụ nye vu mọno otute zị gburu okne ọnu ke nwernu ẹknarna ọma ke zị n'ite alabasita, ọ wụsi mọno otute ka nụ risi Jizọsi kpa ọ dazị ẹli neeri wiri.
7 a woman, having an alabaster flask of very precious ointment, came to him and poured it out upon his head as he lay at table.
8 Nga ele sno apna a whnụrnu a, o we be ẹhni, be kaa, “Kịni kpayarụ be wuwhuru mọno otute ka etekne?
8 But the disciples seeing it became indignant, saying, To what end {was} this waste?
9 Be znernu o re mọno otute ka agịda ịwai, nyee ele mboni.”
9 for this might have been sold for much and been given to the poor.
10 Kpa Jizọsi mahịaru nhne be nookwu, ọ kanụ be, “Kịni kpayarụ anụ neemekpa nwerinya ka ẹhni? O rnụrnu ẹrnu ọma n'ẹhni m.
10 But Jesus knowing {it} said to them, Why do ye trouble the woman? for she has wrought a good work toward me.
11 Anụ nụ ele mboni zị kpakara ige, kọvu nụ me nụ anụ jáazị kpakara ige.
11 For ye have the poor always with you, but me ye have not always.
12 Ọ wụsiri mọno otute ka n'ẹhni m, o mernu a ma ọ bịkwata m n'olili m.
12 For in pouring out this ointment on my body, she has done it for my burying.
13 Me kanụ anụ ezi ọka, hne nụ hne ọbula be jọokpo okwo izi ọma ka nụ kpakara ọwa, be jookwuhịa nhne nwerinya ka mernu, ma ọ bụru nhne o chenwanya a.”
13 Verily I say to you, Wheresoever these glad tidings may be preached in the whole world, that also which this {woman} has done shall be spoken of for a memorial of her.
14 Ige wam otu badnụ n'esilawụru ele sno apna a nri nụ ẹbo wam, be kwu Judasị Isikarịoti, znekwnusiri ele risi arịohna,
14 — ausente —
15 ọ sịkwa be, “Kịni bụ nhne anụ jeenye m, ọ bụru me gweru a nyee n'aka anụ?” Be kwụ a nri siliva ẹto.
15 and said, What are ye willing to give me, and *I* will deliver him up to you? And they appointed to him thirty pieces of silver.
16 Hite n'ige wam, o bete o pio oghere o jeegweru Jizọsi nyee be.
16 And from that time he sought a good opportunity that he might deliver him up.
17 N'ọbochi mbọm ke Iriri Brẹdi Whụ́ge Ọwhu, ele sno apna a vakwnusiri Jizọsi, sịkwa a, “Ndaa hne ị pioru ma a mekwatanụ ị ma i ri Iriri Ọgawhe?”
17 — ausente —
18 Ọ kanụ be, “Anụ zne ẹli-ọhna ka, znekwnusi nye nụ kpa, kanụ a, ‘Nye-zni-nhne karụ kpa, Ige m zị ndụndu, me nụ ele sno apna m jeeri Iriri Ọgawhe n'ọro ị.’ ”
18 And he said, Go into the city unto such a one, and say to him, The Teacher says, My time is near, I will keep the passover in thy house with my disciples.
19 Ele sno apna a mee lele kpa Jizọsi nyernu be iwu, be mekwata Iriri Ọgawhe.
19 And the disciples did as Jesus had directed them, and they prepared the passover.
20 N'ogbednachi, Jizọsi nụ ele sno apna a nri nụ ẹbo wam dazịri neeri wiri.
20 And when the evening was come he lay down at table with the twelve.
21 Kpa be neeri wiri, ọ kaa, “Me kanụ anụ ezi ọka, otu badnụ n'esilawụru anụ jeere m.”
21 And as they were eating he said, Verily I say to you, that one of you shall deliver me up.
22 O gbu be igbugbu k'agịda, kpakara be n'otu n'otu panịzo naakanụ a, “Nyenwe aị, ọ bụ mawa sa?”
22 And being exceedingly grieved they began to say to him, each of them, Is it *I*, Lord?
23 Jizọsi sarụ be, “Nye me nụ a noosnukọta aka n'otu agbụgba wiri, nye wam jeere m.
23 But he answering said, He that dips his hand with me in the dish, *he* it is who shall deliver me up.
24 Nnwọ ke Badnụ jaala lele kpa be gbarụ a n'ọkwukwo nsọ gbasịri a, kọvu nụ awhnụwhnu jaazịnu nyerukna wam be jeehi n'aka a re Nnwọ ke Badnụ. Ọ bụru ọma ọ bụru be mụ́na nyerukna wam.”
24 The Son of man goes indeed, according as it is written concerning him, but woe to that man by whom the Son of man is delivered up; it were good for that man if he had not been born.
25 Ige wam Judasị, nye reru a, kaa, “Nye-zni-nhne, ọ bụ mawa sa?”
25 And Judas, who delivered him up, answering said, Is it *I*, Rabbi? He says to him, *Thou* hast said.
26 Kpa be neeri wiri, Jizọsi gweru brẹdi, tụnu Chiokike mmamma, nyawama a, nyee ele sno apna a, kaa, “Anụ gweru, ri, ka bụ anọ-ẹhni m.”
26 — ausente —
27 O gweru okiko, tụ mmamma, nyee be, kaa, “Kpakara anụ nwọ nụ rime a.
27 And having taken {the} cup and given thanks, he gave {it} to them, saying, Drink ye all of it.
28 Kwnornu nụ ka bụ ọvnarna m ke ọgba-njọ-ẹhni ke be nọowusi kwnornu agịda badnụ ma be gbarụnu be mmehie be.
28 For this is my blood, that of the {new} covenant, that shed for many for remission of sins.
29 Me kanụ anụ, hite kịtna m jọ́onwoma manya hi n'isisi vaịni whụya rịa rịa tem dụ n'ọbochi me nụ anụ jọonwo a ke ikne n'ẹli-eze nda m.”
29 But I say to you, that I will not at all drink henceforth of this fruit of the vine, until that day when I drink it new with you in the kingdom of my Father.
30 Nga be gwnụkparu eri, be whọga zne nụ Rugwu Olivu.
30 Depois do canto dos Salmos, dirigiram-se eles para o monte das Oliveiras.
31 Nga wam, Jizọsi kanụ be, “Kpakara anụ jaagbakwo ẹso n'abalị tna, kwnornu nụ be gbarụ a n'ọkwukwo nsọ, kaa,
31 Disse-lhes então Jesus: Esta noite serei para todos vós uma ocasião de queda; porque está escrito: Ferirei o pastor, e as ovelhas do rebanho serão dispersadas {Zc 13,7}.
32 Kọvu nga me hiri n'ẹnwu lizọ, m jeebe anụ ọsno zne Galili.”
32 Mas, depois da minha Ressurreição, eu vos precederei na Galiléia.
33 Pita sarụ a, “Ọ bụbedi nụ kpakara badnụ gbanahọru ị, m jáagba ẹso rịa rịa.”
33 Pedro interveio: Mesmo que sejas para todos uma ocasião de queda, para mim jamais o serás.
34 Jizọsi kanụ a, “Me kanụ ị ezi ọka, n'abalị ka, ige okne ọchichi yáakwnana ẹkwna, ị jọogonahoru m mgba ẹto.”
34 Disse-lhe Jesus: Em verdade te digo: nesta noite mesma, antes que o galo cante, três vezes me negarás.
35 Pita kanụ a, “Ọ bụrubedi nụ ọ zị mkpa me sno ị nwụma, m jọ́ogonahoru ị rịa rịa.” Ọ bụ masị kpa kpakara ele sno apna a kwuru.
35 Respondeu-lhe Pedro: Mesmo que seja necessário morrer contigo, jamais te negarei! E todos os outros discípulos diziam-lhe o mesmo.
36 Jizọsi nụ be vaduru n'ẹkwu Gẹsemani, ọ kanụ ele sno apna a, “Anụ dazịri hna, me zne kpe okpukpe nụ pịari.”
36 Retirou-se Jesus com eles para um lugar chamado Getsêmani e disse-lhes: Assentai-vos aqui, enquanto eu vou ali orar.
37 O kwuru Pita nụ rụmu rukna Zebidi lawụru yisinu ẹhni a, ọ panịzo o gbu a igbugbu nụ o wute a nụ mkpọma.
37 E, tomando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu, começou a entristecer-se e a angustiar-se.
38 Ọ kanụ be, “O noogbu m mkpọma m igbugbu k'agịda dụ ẹnwu, anụ dazịgidne hna, snornu m se nse.”
38 Disse-lhes, então: Minha alma está triste até a morte. Ficai aqui e vigiai comigo.
39 O znetụ nụ ruwhnu matị, dna, kpu ruwhnu a n'ẹli, kpe okpukpe, kaa, “Nda m, ọ bụru nụ o kwe omume, ma okiko awhnụwhnu ka whenahọru m, kọvu ọ bụ́o nhne me pioru, kọvu nhne i pioru.”
39 Adiantou-se um pouco e, prostrando-se com a face por terra, assim rezou: Meu Pai, se é possível, afasta de mim este cálice! Todavia não se faça o que eu quero, mas sim o que tu queres.
40 Ọ vakwnusi ele sno apna a, hne be neezni anyarna, ọ kanụ Pita, “Kịni, anụ nwée rikne snornu m se nse otu ọtnu-ige?
40 Foi ter então com os discípulos e os encontrou dormindo. E disse a Pedro: Então não pudestes vigiar uma hora comigo...
41 Anụ se nse, neekpe okpukpe, ọ zị anụ dnabna n'ọrnurna. Enine ke badnụ zị bẹkwnu, kọvu nụ anọ-ẹhni zị́la rikne.”
41 Vigiai e orai para que não entreis em tentação. O espírito está pronto, mas a carne é fraca.
42 Ọ gharụ be zne kwno berere ke mgba lawụru, kpe okpukpe, kaa, “Nda m, ọ bụru nụ okiko awhnụwhnu ka jéewhenahọru m, okwolem ma m nwọrnu m a, be mee nhne i pioru.”
42 Afastou-se pela segunda vez e orou, dizendo: Meu Pai, se não é possível que este cálice passe sem que eu o beba, faça-se a tua vontade!
43 Jizọsi hiehna berere, whnụ be neezni anyarna, kwnornu nụ anya be zị rịnya.
43 Voltou ainda e os encontrou novamente dormindo, porque seus olhos estavam pesados.
44 Ọ gharụ be, zne kpe okpukpe ke mgba ẹto, nookwu kọriri otu ọka wam.
44 Deixou-os e foi orar pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Nga o hiehna hne ele sno apna a zị, ọ kanụ be, “Anụ zị kọriri neezni anyarna, noozukwa inwe? Le, ọtnu-ige ke m zị ndụndu. Be neegweru Nnwọ ke Badnụ resi n'aka ele mmehie.
45 Voltou então para os seus discípulos e disse-lhes: Dormi agora e repousai! Chegou a hora: o Filho do Homem vai ser entregue nas mãos dos pecadores...
46 Anụ lizọ, ma a zne. Anụ le, nye neegweru m nyee zị ndụndu.”
46 Levantai-vos, vamos! Aquele que me trai está perto daqui.
47 Kpa Jizọsi kpụ ọka n'ọnu, le, Judasị, otu nụ rime nri nụ badnụ lawụru wam varụ, ya nụ agịda badnụ ji ama-ọgwnu nụ okpiri. Be hi nụ hne ele risi arịohna nụ ele okno badnụ ele Ju va.
47 Jesus ainda falava, quando veio Judas, um dos Doze, e com ele uma multidão de gente armada de espadas e cacetes, enviada pelos príncipes dos sacerdotes e pelos anciãos do povo.
48 Judasị, nye wam reru a nyernu be nhne elekema, kaa, “Nye ọbula ke me joosnutu ọnu, nye wam bụ ya, anụ nwụgwu a.”
48 O traidor combinara com eles este sinal: Aquele que eu beijar, é ele. Prendei-o!
49 Ngangam, o znekwnusi Jizọsi, kaa, “Nye-zni-nhne, m bekwulem jị.” O snutu a ọnu.
49 Aproximou-se imediatamente de Jesus e disse: Salve, Mestre. E beijou-o.
50 Jizọsi kanụ a, “Enyi m, mee nhne ị varụ o mee.”
50 Disse-lhe Jesus: É, então, para isso que vens aqui? Em seguida, adiantaram-se eles e lançaram mão em Jesus para prendê-lo.
51 Otu badnụ nụ rime ele sno apna Jizọsi dọsnimarnu aka, mnịohia ama-ọgwnu a, gbu nye izi nye risi arịohna, bihala a nsnị.
51 Mas um dos companheiros de Jesus desembainhou a espada e feriu um servo do sumo sacerdote, decepando-lhe a orelha.
52 Jizọsi kanụ a, “Mnịohnasi ama-ọgwnu ị n'ọbo a, kwnornu nụ kpakara ele gbu ama jaala n'ama.
52 Jesus, no entanto, lhe disse: Embainha tua espada, porque todos aqueles que usarem da espada, pela espada morrerão.
53 Ọ bụ nụ ị máa nụ m nwernu m rikne kanụ Nda m, o ziyanu m nhne kakwo lijọni nri nụ ẹbo ele enine izi a?
53 Crês tu que não posso invocar meu Pai e ele não me enviaria imediatamente mais de doze legiões de anjos?
54 Kọvu me mee kpam, nhne be gbarụ n'ọkwukwo nsọ nụ o jeemerịri, ndaa kpa o jeemezu?”
54 Mas como se cumpririam então as Escrituras, segundo as quais é preciso que seja assim?
55 Ige wam, Jizọsi kanụ agịda ele badnụ wam varụ ọ nwụgwu a, “Anụ varụ chịri ama-ọgwnu nụ okpiri ọ nwudne m lele nụ bụ m nye neemegidne iwu ẹli. Kpakara ọbochi m dazịri m n'Ọro Nsọ Chiokike neezni nhne, anụ nwụ́dnene m.
55 Depois, voltando-se para a turba, falou: Saístes armados de espadas e porretes para prender-me, como se eu fosse um malfeitor. Entretanto, todos os dias estava eu sentado entre vós ensinando no templo e não me prendestes.
56 Kpakara nhne ka mernu ma nhne ele ọwhnurninya gbarụ n'ọkwukwo nsọ mezu.” Ige wam kpakara ele sno apna a ghasarụ a, gbawhu.
56 Mas tudo isto aconteceu porque era necessário que se cumprissem os oráculos dos profetas. Então os discípulos o abandonaram e fugiram.
57 Ele nwudnernu Jizọsi duru a zne n'ọro Kayafasị, nye risi arịohna, hne ele zni iwu nụ ele okno badnụ gbakọgwu.
57 Os que haviam prendido Jesus levaram-no à casa do sumo sacerdote Caifás, onde estavam reunidos os escribas e os anciãos do povo.
58 Pita snornu a, be zị́tagwo ndụndu. Ọ bna nụ rime ederezi nye risi arịohna, dazịri ẹli n'esilawụru ele nse, ma ọ whnụ risi nhne neeme.
58 Pedro seguia-o de longe, até o pátio do sumo sacerdote. Entrou e sentou-se junto aos criados para ver como terminaria aquilo.
59 Ele risi arịohna nụ kpakara ele eze-ikpe noopio ele akebne aghalaghala gbagidne Jizọsi ma be gbu a.
59 Enquanto isso, os príncipes dos sacerdotes e todo o conselho procuravam um falso testemunho contra Jesus, a fim de o levarem à morte.
60 Ọ bụ n'ezi nụ agịda ele akebne aghalaghala whụyaru, kọvu be nwée rikne piohịa nhne.
60 Mas não o conseguiram, embora se apresentassem muitas falsas testemunhas.
61 be kaa, “Nyerukna ka karụ nụ o nwernu rikne kwadna Ọro Nsọ Chiokike ka, wu a n'ọbochi ẹto.”
61 Por fim, apresentaram-se duas testemunhas, que disseram: Este homem disse: Posso destruir o templo de Deus e reedificá-lo em três dias.
62 Nye risi arịohna lizọ sịkwa Jizọsi, “Ọ zá nhne ị naasa? Kịni bụ akebne ka ele badnụ ka naagbagidne ị?”
62 Levantou-se o sumo sacerdote e lhe perguntou: Nada tens a responder ao que essa gente depõe contra ti?
63 Kọvu nụ Jizọsi kpusnirni ọnu. Nye risi arịohna kanụ a, “M ji m Chiokike ke zị bụdnu kwusi a rikne, ma ị kanụ aị, jị n'iwhuru i bụ Karaịsi, Nnwọ Chiokike.”
63 Jesus, no entanto, permanecia calado. Disse-lhe o sumo sacerdote: Por Deus vivo, conjuro-te que nos digas se és o Cristo, o Filho de Deus?
64 Jizọsi sarụ a, “Owe! Jị n'iwhuru i karụ. Kọvu me kanụ anụ,
64 Jesus respondeu: Sim. Além disso, eu vos declaro que vereis doravante o Filho do Homem sentar-se à direita do Todo-poderoso, e voltar sobre as nuvens do céu.
65 Nye risi arịohna dọwama iwo a, kaa, “O kwululem Chiokike, ndaa nhne a kwno noopio ele akebne berere? Anụ nụrnu kpa o kwuluru Chiokike.
65 A estas palavras, o sumo sacerdote rasgou suas vestes, exclamando: Que necessidade temos ainda de testemunhas? Acabastes de ouvir a blasfêmia!
66 Kịni bụ echiche anụ?”
66 Qual o vosso parecer? Eles responderam: Merece a morte!
67 Ige wam be bete nọogbu a ọnu mini, naapnịa a nhne. Ele berere nọogbo a aka,
67 Cuspiram-lhe então na face, bateram-lhe com os punhos e deram-lhe tapas,
68 be kaa, “Whnụ nụ aị ọwhnurninya, Karaịsi, nyele gbọru ị aka?”
68 dizendo: Adivinha, ó Cristo: quem te bateu?
69 Pita dazị n'ederezi, otu nnwọ oknornokno ele neezne izi vakwnusi a, kaa, “Jị nụ Jizọsi nye Galili sno masị.”
69 Enquanto isso, Pedro estava sentado no pátio. Aproximou-se dele uma das servas, dizendo: Também tu estavas com Jesus, o Galileu.
70 Kọvu Pita gọru nụ ruwhnu kpakara be, kaa, “M máam nhne i naakaa.”
70 Mas ele negou publicamente, nestes termos: Não sei o que dizes.
71 Nga ọ whọgaru n'ọnu-mgbo, nnwọ oknornokno berere whnụ a, ọ kanụ ele zị pịi, “Nyerukna ka nụ Jizọsi nye Nazarẹti sno.”
71 Dirigia-se ele para a porta, a fim de sair, quando outra criada o viu e disse aos que lá estavam: Este homem também estava com Jesus de Nazaré.
72 Pita kwusi a rikne, gọ kwno berere, kaa, “M máam nyerukna ka.”
72 Pedro, pela segunda vez, negou com juramento: Eu nem conheço tal homem.
73 Ige matị berere, ele gwuzo ndụndu vakwnusiri Pita, kanụ a, “N'ezi, jị n'iwhuru i bụ otu badnụ nụ rime be, kwnornu nụ ikwu-ọnu ị neegwehịa ị iwhne.”
73 Pouco depois, os que ali estavam aproximaram-se de Pedro e disseram: Sim, tu és daqueles; teu modo de falar te dá a conhecer.
74 Ige wam ọ panịzo nọogo ẹhni a ngụgo, nọodu risi, kaa, “M máam nyerukna ka.” Ngangam, okne ọchichi kwnarnụ ẹkwna.
74 Pedro então começou a fazer imprecações, jurando que nem sequer conhecia tal homem. E, neste momento, cantou o galo.
75 Pita chenwanya ikwu-ọnu Jizọsi kwuru, kaa, “Ige okne ọchichi yáakwnana ẹkwna, ị jọogonahoru m mgba ẹto.” Ọ whọga ederezi kwna ẹkwna mkpụru ovu k'agịda.
75 Pedro recordou-se do que Jesus lhe dissera: Antes que o galo cante, negar-me-ás três vezes. E saindo, chorou amargamente.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.