Provérbios 6
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NTLH
1 I̱ igini-o agali mbirame mendealila dano ho heagola dano yadai nabiyagua í̠na nguliya lalu lo wiriyagua mana ogoni nakarulapeore.
1 Filho, você é fiador de alguém?
2 Í̠na dano henego nguliya lalu lo wirigome í̠ni garabaya ale bialu gono í̠ni wia harigome do wulebere.
2 Deu a sua palavra e ficou preso na promessa que fez?
3 I̱ igini-o anidagua buliya lalu lo wiriyagua í̠ agali ogoni ibu andaneha taga pani nalu garabaya holene nakarulapego ibu karia gerai puwa i̱ golopeha lalu lamibe.
3 Então, meu filho, agora você está nas mãos dessa pessoa. Mas há um jeito de sair disso: vá logo e peça que ela livre você dessa obrigação.
4 Í̠na p̱alia nabi ha̱lo birabi nabi abale pole manda bibe.
4 Não durma, nem descanse;
5 Ega nogorume gono ngago hondowa ti ibida piagadagua í̠ abale ibida pole anidagua bulene wulebira.
5 saia dessa armadilha, como um passarinho ou uma gazela escapa do caçador.
6 Wali agali biabe nabiaga mangahe kamiru tíhondo i̱na bi mbira langulene yido. Tí uburulime bialu heagoni de handalu o bialu heagonidagua bule manda bialu tí mo yalimu.
6 Preguiçoso, aprenda uma lição com as formigas!
7 Uburuli biaruni tinaga de handameho hagabi haguanebi ogoale bidaba lowa haru hagabi mbira nahego handabe.
7 Elas não têm líder, nem chefe, nem governador,
8 Ani nahegoyu tini hangu hangu mini wialu tomo bu payabu ngangi bu hombedo yalu pialu tomo gari porangi nalu hole lowa bu wia do haga kagoni.
8 mas guardam comida no verão, preparando-se para o inverno.
9 Ani biaga kago ai wali agali mangahe kamiru tí tamuni u palu ngamigoni wene paliaho wiaabo dege hole hame ledamibe. Tínaga tamu yu wahalu angi heyulenaga paliaho dege ngamibe.
9 Preguiçoso, até quando você vai ficar deitado? Quando vai se levantar?
10 U palu hameledogo emeneore lone palu wuliya laga kamigoni. Gi geru mo muli haga buwa u emeneore paluwa nde heyuliya laga kamigoni.
10 Então o preguiçoso diz: “Eu vou dormir somente um pouquinho, vou cruzar os braços e descansar mais um pouco.”
11 Anidagua birimiyagua tínaga mbirale ngamiruni abaleore ereba hai haragola tí mbirale mbira nawi yagibanoore holeberami. Pagealime anda bangu lalu mbirale ngaru bibahendeore hilu gangalibu yalu piai haragola mbirale mbira nawiore hagadagua tí ogonibi holeberami.
11 Mas, enquanto ele dorme, a pobreza o atacará como um ladrão armado.
12 Wali agali habane nabulene mana ko hangu biaga karume ke̱ hangu hama ibaga biaga.
12 Os homens maus e sem valor vivem dizendo mentiras.
13 Tigua bi tigatiga latagi nahe howa tini mitangi bidago gimebi gemebi demebi mana tara tara biragome ti aria maru karu manda bilo walia haga.
13 Piscam e fazem gestos para enganar os outros.
14 Ani bialu howa tigua mana ko hangu biaabo hole mitangi bialu wali agali maru karu ko bilo mo bia haga ka.
14 As suas mentes perversas estão sempre planejando o mal, e eles espalham confusão por toda parte.
15 Anidagua biragome ti kagoria mo ko holene abaleore íbu wialu mo ko haragola ti lone mo bayale holene henge nawulebira.
15 Por isso a desgraça cairá de repente sobre eles, e não poderão escapar. o olhar orgulhoso, a língua mentirosa, mãos que matam gente inocente, a mente que faz planos perversos, pés que se apressam para fazer o mal, a testemunha falsa que diz mentiras e a pessoa que provoca brigas entre amigos.
20 I̱naga igini-o í̠ abahanda bia larago hale howa bialu í̠ ai̱yahanda mana lawai harago mo embeda nahabe.
20 Filho, faça o que o seu pai diz e nunca esqueça o que a sua mãe ensinou.
21 Libugua bi í̠hondo langirago í̠naga bu miniha mo hongowa talialu bialu haabo holene nga. Ani mo hongo howa biriyagua bi mana ogoni í̠naga mani magagua wirilidaguabi mandani yári birilidaguabi wu haabo holebere.
21 Guarde sempre as suas palavras bem-gravadas no coração.
22 Í̠ ibaga bialu poregoha bi ogonime í̠naga hariga mo walia halu í̠ u paleregohabi ogonime í̠ mamage holebira. Palialu heyaregola bi ogoni degeme í̠ mini bayale wulene ngulebira.
22 Os seus ensinamentos o guiarão quando você viajar, protegerão você de noite e aconselharão de dia.
23 Í̠ aba ai̱yalanaga bi mana larago hariga mo walia haga wá holene hale ale holebira. Bi mana ogonime í̠ mo tiga biragola í̠na mana bayale tigabi ngago bialu bayale dege haabo habelonaga bulebira.
23 As suas instruções são uma luz brilhante, e a sua correção ensina a viver.
24 Libunaga bi mana langiragome í̠ wali ko biaga arume mo pila nahelonagabi mendeali ti one bedarume í̠ dimagoli howa ndole biyagua hale nahabelonagabi langulebira.
24 Elas livrarão você da mulher imoral e das suas palavras sedutoras.
25 Wali tingini bayale bedaru de hondowa dimagoli nahabe. Tinaga deme í̠ handaya hayagua ti bedagoha poleni napobe.
25 Não seja tentado pela sua beleza, nem caia na armadilha dos seus olhos tentadores.
26 Mbirali ibu wali agali kayu biaga baba kayu biyagua ogoni ibunaga yolo timbuni ndo emene dege tomo halu mbira hangu nolene karulape yu waholebira. Anigo mbiralime agali mendeali one baba kayu biyagua ogoni ibunaga yolo timbuni dewaore yu waholebira. Ibuninaga holene yupe halu homoleneore wulebira.
26 Qualquer homem pode ter uma prostituta por pouco dinheiro, mas o adultério custará a ele a sua própria vida.
27 Ira dedaore í̠naga galukunini ya para hariyagua irame í̠naga tingiliya bidego nadolebirabe.
27 Será que você pode carregar fogo no colo sem queimar a roupa?
28 Ira timbuni dedagoria daligani ibagabu kegola í̠naga ge habe nadolebirabe.
28 Será que você pode andar em cima de brasas sem queimar os pés?
29 Ogonidagua dege mbirali agali mendeali one bedago kayu biriyagua tigua í̠ yo pialu pe nalolebira mo ko howa baore bulebira.
29 O homem que dorme com a mulher de outro corre esse mesmo perigo. Quem fizer isso terá de sofrer muito.
30 Mbirali ibu tomo garibi laragola mendealinaga tomo wialu pedago mo nayagua nde tomo anduane biagome bi ko mbira nalolebirabe.
30 Quem rouba comida para matar a fome não é desprezado.
31 Anigo ibugua binida lalu handa walia hayagua anduane biagome manani haru poragola ibugua ibu wu heneda ale bibahendeore anduanedagohondo miai holebira.
31 Porém, se é apanhado, tem de pagar sete vezes mais: ele precisa entregar tudo o que tem.
32 Anigo mbiralime agali mendeali one bedago kayu biyagua nde mana ogoni tigabi ndogo lulu howaore bulebira. Agali mana ko ogoni ale biaga kago ibugua ibuni mo ko hagaore ka.
32 No entanto o homem que comete adultério não tem juízo; ele está se destruindo a si mesmo.
33 Ani biragola marume ibu mo ko howaore balu ibuhondo bi ko lamialu biragola taga timbuniore ho haabo holebira.
33 Passará vergonha, levará uma surra e ficará desmoralizado para sempre.
34 Agali mbirali ibu one agali mendeme kayu biyagua agalinime keba timbuniore haga ngagoni. Ai ogonidagua dege wali agalinidago ibugua keba timbuni howa ibu one kayu biaga biago pani nelo mo ko howaore bolebira. Ibugua dara holene mbira nawulebiraore.
34 Porque o ciúme faz o marido ficar furioso, e a sua vingança não tem limites.
35 Nogo muniru dewaoreme ibu one tawa bo miyaguabi urunime ibunaga lembo holene timbuni ngago mo ereba naholebiraore.
35 Ele não aceitará nenhum pagamento; e mesmo uma porção de presentes não acabará com a sua raiva.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.