Provérbios 31
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NTLH
1 Bi uru Kini Lemuele ai̱yahanda ibu igini mini bayale wilonaga mana lalu lamini.
1 São estas as palavras solenes que a mãe do rei Lemuel lhe disse:
2 I̱naga iginiore i̱na taba henenego í̠ore kegoni. I̱na Ngode Datagaliwabehondo bi lalu igiriore ngi larugola nginigo í̠ kegoni. I̱na í̠hondo bi agi lalu loabe.
2 Você é o meu filho querido, a resposta das minhas orações. O que lhe direi?
3 Í̠ wali hangu yama ibaga bialu keria í̠naga hongo bibahende ogoniha ereba hai holani de hondo habe. Í̠naga muni yidegobi wali uruni ti mo nai holani de hondo habe. Mana ogoni aleme kini agaliru mo koore haga ngagoni.
3 Não gaste toda a sua energia nem todo o seu dinheiro com mulheres, pois até reis já se destruíram assim.
4 Lemuele-o bi larogo hale habe. Kini agalirume waini ibabi lulu iba tara tara ngarubi noa haabo holene nawi.
4 Escute, Lemuel! Os reis não devem beber vinho nem outras bebidas alcoólicas.
5 Kini agali biaru ti lulu iba no karia mana lo wini ngaru bibahendeore embeda hai halu wali agali buru pale karu biamogo bulene winigobi embeda hai hagadagua holani.
5 Quando eles bebem, não lembram das leis e esquecem os direitos dos que são explorados.
6 Iba mbia tara tara ngaruni wali agali áyu ogoni homole andanda bialu karu tinaga ngagoni. Ani bialu wali agali genda timbuniore yuwa mini burugulo karubi tinaga nga.
6 As bebidas alcoólicas são para os que estão morrendo, para os que estão na miséria.
7 Tigua lulu iba naragome tini mini hulula bu karu embeda helobi genda timbuni tara tara yu karu embeda helobi narama manda buwa naga kagoni.
7 Que eles bebam e esqueçam que são pobres e infelizes!
8 Wali agali genda tara tara yuwa tinime latagi au hoabe tobaho karunaga bi í̠na lahole mandabu habe. Godi larangibi uruni ko bi nayida manda buwa godi hale hagame mendealigonaga la hayagua í̠na bi hongo howa ladaga halu tigatigaore dabadaba labe.
8 Fale a favor daqueles que não podem se defender. Proteja os direitos de todos os desamparados.
9 Ani bialu í̠nime godi larago hale halu dabaga dagiani birarengibi godi larago hale halu tigatigaore dababe. Wali agali yagibano buru paleore darabi karunaga bi la halu dege labe.
9 Fale por eles e seja um juiz justo. Proteja os direitos dos pobres e dos necessitados.
10 Igirime wandari dabu bule lowa wandari mana bayaore biaganego hame lowa hai bulene taibiore. Wandari ogonibigonaga yolo bulene nogo muniru ngolo silibarubi tahe ndo dindiha lowa ibunaga mana bayale biagago daligaore bedagoni.
10 Como é difícil encontrar uma boa esposa! Ela vale mais do que pedras preciosas!
11 Wali ogonibigo agalinime ibu one mana bayaore tigabi hangu biaga beda lowa ibu oneni mini paga howa ibu miniha turu ho holebira. Ani bialu horo bibahendengi libu haru miniha dungulo howa mbirale burupale naholebira.
11 O seu marido confia nela e nunca ficará pobre.
12 Wali ogoni ibugua ibu agalini mo ko hole mbira nabi ibuhondo mana bayale dege biaabo haga bedagoni.
12 Em todos os dias da sua vida, ela só lhe faz o bem e nunca o mal.
13 Ibugua nu puru aga lebiaga puru taya buwa nu bia agaru lebia bigi bialu ibu gi ema hanguni biraga bedagoni.
13 Está sempre ocupada, fazendo roupas de lã e de linho.
14 Iba sibime dindi kaundiaha howa mbirale mbirale tara tara hombedo yalu ibaganedagua wali ogonibigo ibugua tomoru dindi kaundiaha howa bu hombedo hanalu ibalu holebira.
14 De lugares distantes ela traz comida para casa, como fazem os navios que carregam mercadorias.
15 Wali baya ogonibime ibu ala mbiraga gao naledaha heyuwa ibu agalini waneiginirunaga tomo dawalebira. Ani bialu wandari emene ibu andagani ibu baba biraga biru ngaru ti biabe bilonaga ibugua mo ta holebira.
15 Ela se levanta de madrugada para preparar comida para a família e para dar ordens às empregadas.
16 Wali ebebebi ogonibigo ibugua dindi mbira tu wule hayagua ibu deme bayuwa ala handama ibaga buwa mani tu wialu yolo miaga. Ani buwa ibugua biyinaya bialu muni ilu winidagome pu mbira lini daga mini gerebi egene yolo muwa dindi odagoriani hangaga.
16 Examina e compra uma propriedade com o dinheiro que ganhou e faz nela uma plantação de uvas.
17 Wali ogoni ibu ebebebi biabe dege bialu gi pururumabi payalu kunihe hongohe beda.
17 É esforçada, forte e trabalhadora.
18 Ibugua ibunaga biyinaya birago bayale haruane handayagua ibugua mbiraga lamu hale dela howa birago ale biaho wiaabo holebira.
18 Conhece o valor de tudo o que faz e trabalha até tarde da noite.
19 Wali ogonibigome aga lebiyagua dewalime yani haga buwa lebibehe ngaruni ibuni hangume gi tale bialu biaga beda.
19 Ela prepara fios de lã e de linho para tecer as suas próprias roupas.
20 Ibugua wali agali yagibano burupale karu hondowa dara halu ibunaga mbirale ngaru talebu migi biaga beda.
20 Ajuda os pobres e os necessitados.
21 Ibugua horombe biruwa dagare birangi bulenenaga aga wabuwa ibu agalini waneiginirubi wabu ta henegome gaea timbuniore bialu kewara pibira ibira hayaguabi ibu miniha mogo nale biraga.
21 Quando faz muito frio, ela não se preocupa, porque a sua família tem agasalhos para vestir.
22 Ibu andagani wali agali paligi bilonaga balangiya ibunime wabu ngelaga biaga. Ani bialu ibugua labolabo tohe bayaore ngarubi tagalitayabi bayaore ngarubi muwa ibuninaga aga urunime wabuwa bu haga.
22 Faz cobertas e usa roupas de linho e de outros tecidos finos.
23 Wali ogoninaga agalini wali agali bu karumebi agali haguane karumebi ibu mini lene ka laga. Wali ogoni agalini ibu dindi ogoninaga agali haguane dege mbirago haga.
23 O seu marido é estimado por todos — é um dos principais cidadãos do lugar.
24 Wali ogoni ibugua aga tara tara ngago lebialu nogo dongonebi dewa wabu paya biragola agali biyinaya biaga karume yolo yalu mo ibugu biaga.
24 Ela faz roupas e cintos para vender aos comerciantes.
25 Maru karume wali ogoni ibu wali mini lene beda laga. Wali ogoni ibu miniha hongo ho biruwa ibu wali hongoheore biraga. Mbirale mani bulubadarunaga ibu miniha gi mbira naheore biraga.
25 É forte, respeitada e não tem medo do futuro.
26 Ibugua wali agali lawai hayagua baya hanguore manda bilo mini bayale gigabi wu biruwa lawai haga.
26 Fala com sabedoria e delicadeza.
27 Ibu andagani mbirale ngarubi waneigini karubi hondo holenego ibu manga nahe bayuwa mabura bu hondo halu erekui biabe biaga beda.
27 Ela nunca tem preguiça e está sempre cuidando da sua família.
28 Ibunaga waneigini bu karume ti ai̱yaore baya gibi lalu ibunaga mini mo yaraga halu ka̱i̱ lo ariari biaga. Ibu agalinime ibu onenaga mini mo yaraga halu ka̱i̱ lalu bi ogodagua laga.
28 Os seus filhos a respeitam e falam bem dela, e o seu marido a elogia.
29 Ibugua lalu, Dindi ngagoria wali mana baya gibiore bigi biaga dewaore biru wima pedagoyu í̠na wali uruni bibahende bolangua hai howa í̠ daligaore bedegoni, laga.
29 Ele diz: “Muitas mulheres são boas esposas, mas você é a melhor de todas.”
30 Wali mbirame inahondo bi bayale hale hoabiore lolebiragoyu ibunaga mana birago mende ale holebira. Wali mbira ibunaga dengui tingini bayaore de hondoabi bira birulebiragoyu nde ibu dengui baya ogonibi biraabo naholebira. Ani manda buwa iname wali Anduane Homogo andaneha biruwa ibugua laradagua bialu bedagonaga hangu mini mo yaraga habehe kama.
30 A formosura é uma ilusão, e a beleza acaba, mas a mulher que teme o Senhor Deus será elogiada.
31 Iname wali ebebebi manabi baya gibiore biaga ibunaga biabebi baya maburabiore biaga ogonibi bedagonaga mini yaraga holeneore nga. Wali agali bibahendeme ibugua biradaru loyogo lalu ibunaga mini mo yaraga hai holene nga, lalu Kini Lemuelenaga ai̱yahanda bi lai hene.
31 Deem a ela o que merece por tudo o que faz, e que seja elogiada por todos.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 31, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.