Provérbios 30

Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Bi ogo Yage igini Agu ibugua Idiele Ugalalahondo lene.
1 São estas as palavras solenes de Agur, filho de Jaque: “Deus não está comigo, Deus não está comigo. Estou desamparado.
2 Agu ibugua lalu,
2 Sou mais animal do que gente; não tenho a inteligência que um ser humano deve ter.
3 I̱na mini gigabi wulenebi manda bayalebi nawi dege ko.
3 Nunca aprendi a ser sábio e não conheço o Deus Santo.
4 Mbirali dahuliya andagaha iraga halu pialu dai bini ai kabe.
4 Quem já sabe tudo a respeito do céu? Quem já pegou o vento com as mãos? Quem já embrulhou água num pano? Quem já marcou os limites da terra? Você sabe quem é ele? E quem é o filho dele?
5 Ngode Datagaliwabe ibugua bulebero ledaru bibahende biaiore haga ka. Ibugua bi heneneore hangu laga ka. Ami agalirume wai bialu howa humbime tini mo ge hagadagua wali agali Ngode Datagaliwabe ibu karia poraru bibahende ho ge haga ka.
5 Tudo o que Deus diz é verdade. Ele é como um escudo para todos os que procuram a sua proteção.
6 Í̠ninaga bi latagi halu howa bi ogoni Ngode Datagaliwabenaga bi laro lalu nalabe. Anduane Homogohanda í̠ talialu mani wali agalime í̠naga bi lariru hale heneru í̠ tindule laridane walia holebira.
6 Nunca declare que Deus disse alguma coisa que, de fato, ele não disse; se você fizer isso, ele o corrigirá e mostrará que você é mentiroso.”
7 Ngode Datagaliwabe-o i̱na í̠hondo ngibe lalu bi kiraore hale harogo ogoni labo ngibelo hame lo ko. Ngode Datagaliwabe-o i̱ dindini kongi howa
7 Eu te peço, ó Deus, que me dês duas coisas antes de eu morrer:
8 ke̱ hagane mana ngaru erembira mialu holiya i̱ biamogo bibe. Ani bialu i̱ yagibano homogobi mendego nahelabe. Horo bibahendengi tomo karulape nalu holiya ngibe.
8 não me deixes mentir e não me deixes ficar nem rico nem pobre. Dá-me somente o alimento que preciso para viver.
9 I̱na mbirale dewa wu howa Ngode Datagaliwabe í̠ erembira ngialu i̱ni karulape ko manda buligo karulape dege ngibe. Ai yagibano howa nde i̱na mbirale ngaru page bima ibaga bialu koria Anduane Homogo í̠naga mini mo dindiha holigo o larogonidagua bibe.
9 Porque, se eu tiver mais do que o necessário, poderei dizer que não preciso de ti. E, se eu ficar pobre, poderei roubar e assim envergonharei o teu nome, ó meu Deus.
10 Í̠na agali haguane bedaria puwa ibunaga biabe bia haga kago mege bialu lo gura nabibe. Biabe biahaga biago ibugua Ngode Datagaliwabe mini lalu í̠ mo ko habe lalu bi lamiragola í̠ mo ko holigo lo gura nabibe.
10 Nunca fale mal de um empregado ao patrão dele para que você não seja amaldiçoado, nem sofra por isso.
11 Wali agali marume tinaga aba mo ko helonaga Ngode Datagaliwabe mini lalu lamiagaya. Marumebi ibuhondo, I̱ ai̱ya dara howa biamogo bia, nalagaya.
11 Há pessoas que amaldiçoam o próprio pai e são ingratas com a própria mãe.
12 Wali agali marume tiha ko mbira nawi kama mitangi biagaya. Anigo uruni biaga karu tinaga ko wiaabo kagola ti Ngode Datagaliwabenaga deni ko dodoheore ka.
12 Há pessoas que pensam que são puras, mas a sua sujeira ainda não foi lavada.
13 Wali agali marume mine howa tini bayaleore kama mitangi bialu maru ko nagalone karuni lo manda biaga ka.
13 Há pessoas que são tão orgulhosas, que olham os outros com desprezo.
14 Wali agali marume yagibano karu hengedape hagaya. Tinaga ne harigaha wai biaga ayu tibu nene gadele alebi nabi emene nene gadele alebi howa wali agali ko yagibano karunaga dindi dabudabu emene wiago karulai hole biagaya.
14 Há pessoas que ganham a vida explorando sem dó nem piedade os pobres e os necessitados.
15 Gindi darama naga mbira ibu wane kira bereneya. Libu harunaga mini mbiraore laga bereneya. Libunaga mini I̱ Ngi laga bereneya.
15 A sanguessuga tem duas filhas, e as duas se chamam: Me dá! Me dá! Há quatro coisas que nunca estão satisfeitas:
16 Mbira: Homenerunaga dindi Humbirini anda
16 o mundo dos mortos ; a mulher sem filhos; a terra seca que precisa sempre de chuva; e o fogo de um incêndio.
17 Wali agali tinaga aba ai̱yalanaga bi mo wahalu mege biadai biaga heagua ogoni ega nene bedarume tinaga de halu nalu tini homarangi ega bodo hariawe bedarume tinaga tingini budalu nolene wulebira.
17 Quem caçoa do seu pai ou despreza a sua mãe, quando ela fica velha, será comido pelos urubus ou terá os olhos arrancados pelos corvos.
18 Mbirale mariaore bigi biagayago ogoninaga tenego agime bira loabe tobahe gimbuni handabe nahe ogoniha wia.
18 Há quatro coisas misteriosas que eu não consigo entender:
19 Mbira: Ega bodo hariaweme li hariha yagalo yu ibagabu heago
19 a águia voando no céu; a cobra se arrastando nas pedras; o navio que encontra o seu caminho no mar; e o amor entre um homem e uma mulher.
20 Wali mbira ibu agalini ma hondowa ibu agali kayu biaga bedagome agua biaga. Ibugua agali kayu yuwa tomoru hibilabalo dawa nowa ibunaga ne wayawaya biagadagua bialu birulebira. Ani bu biruwa ibugua lalu, I̱ kagua mbira nabiore bedogo agiyabe, lolebira.
20 Uma esposa infiel age assim: comete adultério, toma um banho e depois diz: “Não fiz nada de errado!”
21 Mana maria dindini tagira ibagaru ogoni ko gibioredagola dindi ibunime ogoni turu nahe howa mogo lowa duru lalu wiaga.
21 Há quatro coisas que a terra não pode tolerar:
22 Mana uruni ogodagua
22 o escravo que se torna rei; o tolo que tem para comer tudo o que quer;
23 Tebone: Wali mbira ala agalime hondo wahene lu berenego mani ibu agalinimebi ibu hame nalaragola bame biraabo hagago
23 a mulher de mau gênio que arranja casamento; e a escrava que toma o lugar da sua senhora.
24 Dindi ogoria ema bialu piaga maria bedago ti emene koore biruwa mini gigabiore beda.
24 No mundo há quatro animais que são pequenos, mas muito espertos:
25 Mbira: Uburuli ti emene koore bedagoyu tigua tomo nawi harangi nolenaga tomo andaha mo yu pu wiaga beda.
25 as formigas, que são fracas, mas ajuntam a sua comida no verão;
26 Mende: Tia pagana ale ege bare ngagoha anda buwa biraga bedaru ti emene ko hangu hongo nahe bedane hendede tiraga ege to̱le̱ ngaruha ti anda pu paliaga.Tia pagana ale ... ege to̱le̱ ngaruha ti anda pu paliaga.|src="H.K.4f.tif" size="1" ref="(30.26)"
26 os coelhos selvagens, que também não são fortes, mas fazem as suas casas nas pedras;
27 Tebone: Pagaya ale bedaru tinaga haru haga nahe bedane hendede tiraga tigua baya hangu biru dugu bialu porane hondolebere.
27 os gafanhotos, que não têm rei, mas avançam em bandos;
28 Mane: Gau emene ko bedaru gime bame minu yaramaligoyu ti kini andaga timbuni karuha pu bedane hondolebere.
28 e as lagartixas, que qualquer um pode pegar com a mão, mas podem ser encontradas até nos palácios.
29 Mbirale mariame ge porago de hondoabi piaga uru
29 Há quatro seres vivos que, quando caminham, causam olhares de admiração:
30 Mbira: Laiono karu ti hongo gibiore howa maru karu bolanguahe ka. Ti ibaga bialu howa ti mbirale mbira kagohondo gi nahe howa puabo haga ka.
30 o leão, o mais forte de todos os animais, que não tem medo de nada;
31 Mende: Ega gogologo budubai bedaru ti tigatiga howa de handade̱le̱ bigi bialu haga ka.
31 o bode; o galo, que anda de peito erguido; e um rei diante do seu povo.
32 Í̠na mana ko lulu ale mine howa í̠ninaga mini yaraga halu hariyaguabi í̠na mana ko mbira bule lowa manda manda bu hariyaguabi uruninaga í̠naga ne hariga hangai halu uruni abale wahai habe.
32 Se você tem sido bastante tolo para ser orgulhoso e planejar o mal, então pare e pense:
33 Nogo bulumaga andu iba hambuwa mo beregeda beregeda biaabo halu hariyagua ogoni ibu mo mbada holebira. Agali mbiralinaga nguini bariyagua darama ibulebira. Manane urunidagua dege mbirali baba keba hariyagua baga baga bulene wulebira.
33 bater o leite dá manteiga; pancada no nariz faz sair sangue; provocar a raiva dá briga.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 30, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.