Provérbios 27
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NTLH
1 Í̠ miniha balagala howa yawi mbirale ogo ale mbira buliya lalu lo wia nabibe. Irane áyu yawila dombene nigoniha bulubadago í̠ manda nabi kegoni ndodabe.
1 Não conte vantagem a respeito dos seus planos para o futuro, pois você não sabe o que vai acontecer amanhã.
2 Wali agali í̠la haga karumebi tara karumebi í̠naga mini mo yaraga hayagua karulapego ai tigua ani yaraga helo. Í̠nime dege í̠ninaga mini mo yaraga holeni.
2 Ninguém elogie a si mesmo; se houver elogios, que venham dos outros.
3 Wali agali marume mini haru nahe howa lulume biradagua mana koore bigi biragome ina genda iba mumebi ege to̱le̱mebi ogoninaga genda ale ndo genda timbuniore mo ngigi biaga nga.
3 As pedras e a areia são pesadas, mas os problemas causados pelo mau gênio dos tolos pesam mais ainda.
4 Wali agali keba gibi haga karu tigua binigome wali agali maru karu bame irane nawini mo tandaga halu mo ko haga. Ai keba holenego emene haru lowa wali agali dimagoli holenegobi i̱ nayido agini henge lolenegobi koorene ko ngubiore ngagoni.
4 O ódio é cruel e destruidor, mas a inveja é pior ainda.
5 Mbiralime mana liahe mbira biyagua tigatiga ibunihondo la ede halu mo tiga bialu lamulenego mana tigabi ogoni. Ani lamia nabiriyagua í̠na ibu dara nahe howa ainaga koyane lo heneda manda bulebira.
5 É melhor a crítica franca do que o amor sem franqueza.
6 Í̠ nenegeali libu gubalini hagabu haga kabigo ibugua mbira biragome í̠ tandaga mo ngiyaguabi ogoni í̠ biamogo bialu dege biraria biarua manda bibe. Ai í̠naga waitigi kagome í̠hondo keba nahe miniha hade tingi howa mana maru bigi bulebirago ogoni hondole í̠bi nde dehe dege habe.
6 O amigo quer o nosso bem, mesmo quando nos fere; mas, quando um inimigo abraçar você, tome cuidado!
7 Mbirali tomo karulapeore no to̱lotagiho bedago ibu tomo bibahende magu hai holebira. Tomo dendebiore mone ibane dawa ngo lariyaguabi ibu mangaore holebira. Ai tomo noa howa tongolabehe kangi tomo bibahende tanabi bayale hangu ngabe toba holebira. Tomo ko kaubiyaguabi ogoni mo dendebia dege howa nolebira.
7 Quem está com o estômago cheio rejeita até o mel; mas, para quem está com fome, até a comida amarga é doce.
8 Agali ibuninaga dindi anda ngelo wahalu ibaga ibagabu kagoni ega mbaria ibunaga anda helo wahalu yagalo yu ibagabu kaligobi ka.
8 Uma pessoa longe de casa é como um pássaro longe do ninho.
9 Weli ngabi taratara ngarume ina mo turu hagadagua inanaga nenege karume ina genda yu kamangi biamogo bigi biragome ina miniha turu biagane.
9 Assim como os perfumes alegram a vida, a amizade sincera dá ânimo para viver.
10 Í̠ nenege í̠nila bamba hama ibinidago embeda halu yu waholeni nahabe. Bamba í̠ abala mandagi haga henedagobi yu waholeni ogoni í̠la ho aribia habe. Í̠ genda yu hariyagua í̠ni hamenegoore karia pole manda buwa dindi kaundiagoha tongone pole manda nabibe. Mbirali kaware í̠nila handa a̱i̱ na̱i̱ padabigo ibugua bayuwa biamogo bulebirago bilo ibuhondo hale habe.
10 Não abandone o seu amigo, nem o amigo do seu pai. Se você estiver em dificuldades, não peça ajuda ao seu irmão. Vale mais um vizinho perto do que um irmão longe.
11 I̱ igini-o i̱ turu holiya mini bayale gigabi wulene dabalu hongo howa yu habe. Í̠ ani yu howa wali agali marume i̱ gurayagua tihondo i̱na ladai bulene karulape wulebira.
11 Seja sábio, meu filho; então eu serei feliz e saberei dar uma boa resposta a quem me criticar.
12 Wali agali miniwi dehe karume handalu karia genda bulene ti kagoria anda ibaruane handalu ti ala igilo mialu haga ka. Ai mini nawi karume genda bulene ibu kagoria anda ibule ibiraria handa hondowa dege o ibiragoniha porabu ya howa mani ibu genda yu haga ka.
12 A pessoa sensata vê o perigo e se esconde, mas a insensata vai em frente e acaba mal.
13 Mbirali ibu dano henego ibunime mibe nahedagola mendealime i̱na mia holiya lo kayagua ogoni ibu mini nawi ka. Anigo mbiralime í̠hondo dano hole ibiragola ibunaga mbirale mbira í̠ mo yu hole manda bibe. Mani í̠naga dano hayago ngiragola ibuni yadai bule.
13 Quem aceita ser fiador de um estranho deve dar a sua roupa como garantia de pagamento.
14 Egerebagiore haragola í̠naga nenege barila halu ibuhondo bi dalimu lariyagua ogoni í̠na ibuhondo bi ko lalu ha haradagua dege beregoni.
14 Quando alguém acorda um amigo de manhã bem cedo com um grito de “bom-dia!”, o seu cumprimento soa como uma maldição.
15 Agali mbira one ibu wali keba halu lai dege lalu bi laabo haga bedayagua ogoni ibu anda danginiha diri ngagola iba emene bondo laabo hagadagua biaga beda.
15 A esposa briguenta é como um dia triste em que a chuva não para de cair.
16 Wali ogoni ibu mana ogonibi nabilo ibu agalinime mbira bibe naheore. Ogoni ibu iname puyabu gime minu yule lowa bialu haganego alebi weli gini odo yu haganego alebi beda.
16 O que é que você pode fazer para que ela fique calada? Você já procurou fazer o vento parar ou tentou pegar óleo com a mão?
17 Tigua aeane naga wule lowa mbirale maru aeaneme dege aeane naga wiaga. Ogonidagua dege wali agali mbirame mendealinaga mini mo tiga biragola bayale haga.
17 As pessoas aprendem umas com as outras, assim como o ferro afia o próprio ferro.
18 Í̠naga poge hengedegome lini delo de hondo hariyagua lini bayale dedagola do nolebere. Biabe bia haga kagome ibunaga haru haga kago bayuwa de hondo hayagua haru haga biagome ibuhondo turu halu ibunaga mini yaraga holebira.
18 Cuide bem da sua figueira e você terá figos para comer; trate bem o seu patrão e você será recompensado.
19 Í̠na iba bedagoha de handape hariyagua í̠ninaga denguiore hondolebere. Anidagua dege mbiralime mana biragobi mitangi biragobi bibahende bayuwa manda biai hayagua ibugua i̱ ogobi kogoni lalu ibuni manda bulebira.
19 Assim como a água reflete o rosto da gente, o coração mostra o que a pessoa é.
20 Wali agali dewaore homayaguabi tigua humbirini anda to̱lotagi naholebira. Ogonidagua dege mbiralime ibuninaga hame ngago wu karula napolebira.
20 Os desejos das pessoas são como o mundo dos mortos : sempre há lugar para mais um.
21 Ngolo silibala irani delowa dabo handaga. Ogonidagua dege wali agali kodabe bayaledabe hondole tininaga mana biragoria handalu maru karume ti dabaki biaga.
21 Assim como o ouro e a prata são provados pelo fogo, o bom nome de uma pessoa também pode ser posto à prova.
22 Í̠na mbirali mini nawi lulu ale kago hongo howa homabeheore bope hariyaguabi ibunaga mana biagane biago yu wa nahe wiaabo holebira.
22 Mesmo que você batesse num tolo até quase matá-lo, ainda assim ele continuaria tão tolo como antes.
23 Í̠nime í̠naga nogo meme sibiru bayuwa de hondo habe.
23 Cuide das suas ovelhas e do seu gado o melhor que puder
24 Irane í̠na muni mbirale yu kerubi wiaabo naholebiraore. Kininaga hameiginirubi haabo naholebira.
24 porque tanto as riquezas como os governos não duram para sempre.
25 Í̠naga daluni tani luni andaho karia handariyagua í̠na tani ogoni gandu lowa mo mogo bialu í̠ninaga nogoru ti nelo mibe. Ani beregola tani bayale gahenge andaho aribia holebira.
25 Primeiro você corta o feno ; depois corta o capim dos montes enquanto espera que o feno cresça de novo.
26 Mani í̠naga nogo memerume yolo muwa dindi yolo bulene wulebira. Ani buwa nogo sibinaga irini podowa í̠ninaga aga ogonime wabulene wulebira.
26 Aí você pode fazer roupas com a lã das suas ovelhas e comprar mais terras com o dinheiro que ganhou com a venda de alguns cabritos.
27 Í̠na í̠naga nogo memerunaga andu hambuwa í̠nibi í̠ one waneiginirubi tínaga biabe biahaga wali bedarubi karulape nalu holeberemi.
27 E as cabras darão leite com fartura para você, e para a sua família, e também para as suas empregadas.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.