Provérbios 22
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NVT
1 Mbirale dindi dabudabu bu payabu wuwa homogo holenego nagalone lowa wali agalime abogo mini tigabi mana baya gibi biaga ka lene holenego bayaore gibi duniniorego ogoni dabolene nga.
1 A boa reputação vale mais que grandes riquezas; ser estimado é melhor que prata e ouro.
2 Wali agali homogo karubi yagibano karubi bibahende Anduane Homogohanda wabini dege bu ka.
2 O rico e o pobre têm isto em comum: o S
3 Wali agali miniwi dehe karume handalu karia genda bulene ti kagoria anda ibaruane handalu ti ala igilo mialu haga ka. Ai mini nawi karume genda bulene ti kagoria anda ibule ibiraria handa hondowa dege o ibiragoniha porabu ya howa mani tini genda yu haga ka.
3 O prudente antevê o perigo e toma precauções; o ingênuo avança às cegas e sofre as consequências.
4 Í̠nime í̠ni mo dindiha halu Anduane Homogohanda laradagua bialu ibu andaneha hariyagua homogo holenebi mini mo yaraga holenebi bayale holenebi uruni yu holebere.
4 A humildade e o temor do S enhor trazem riquezas, honra e vida longa.
5 Í̠ holene bayale hame lariyagua wali agali mini kowi mana ko biaga karu minigi biaga gono harigani waga bidago uruniha ti do wiagadagua í̠ gono uruniha do wuleni hariga balalu pugu bibe.
5 O perverso anda por um caminho cheio de espinhos e perigos; quem dá valor à vida se afasta dele.
6 Waneigini emene bidaore mana bayale bulene abale biawai habe. Ani biriyagua awe wahe haragolabi mana bayale bulene ogoni yu wanaholebira.
6 Ensine seus filhos no caminho certo, e, mesmo quando envelhecerem, não se desviarão dele.
7 Wali agali yagibano karume ti homogo karunaga garabaya biabe ale biahaga ka. Wali agali muni danoho karu ti muni anduane kagonaga garabaya biabe ale biahaga ka.
7 Assim como o rico domina sobre o pobre, quem toma emprestado se torna servo de quem empresta.
8 Mbiralime mana tigabi ndo bialu hayagua ibu kagoria genda dewa anda ibulebira. Ani ibiragola ibugua wali agali maruhondo ko bibe nahe holebira.
8 Quem semeia injustiça colhe desgraça, e seu reino de terror chegará ao fim.
9 Mbiralime mbirale ngaru yagibano karuhondo turu halu miyagua Anduane Homogohanda o biagohondo turu howa bayaleore biaga kagoni.
9 A pessoa generosa será abençoada, pois alimenta o pobre.
10 Wali agali mine haga karuni bo batagi hariyagua lai lolenebi bi ko lolenebi mege bulenebi ereba holebira.
10 Mande embora o zombador e cessarão as brigas; não haverá mais contendas nem insultos.
11 Mbiralime horo bibahendengi Anduane Homogonaga deni howa ko mbira nawi tigabi hangu hole hame lagabi ibunaga bi bayale lagabi kayagua kini kagome ibu nenege bu hinulebira.
11 Quem ama o coração puro e fala de modo agradável terá o rei como amigo.
12 Anduane Homogohanda mbirali manda bayale bidaru baya hangu mamage haga ka. Ibugua mbirali ke̱ haga kagome bi lararu mo nahabane haga ka.
12 O S enhor preserva aquele que tem conhecimento, mas frustra os planos dos desleais.
13 Wali agali mangahe karume andaga hangu biraabo haga ka. Tigua ogodagua mitangi biaga. I̱ tagira pialu koria laiono gabua mbira harigani kagome i̱ bo nolebira, lo mitangi biaga ka.
13 O preguiçoso diz: ‘Há um leão lá fora! Se eu sair, ele me matará!”.
14 Wali ko biaga bedagome de duguyu agali hangu tai bima ibaga bialu howa ibunaga bi larago gundu uli mbira unuraore handape habe nahe ngagobi laga. Anduane Homogohanda agali mbiralihondo keba howa pani mule kago ogoni ibu uli ogoniha pilope helolebira.
14 A conversa da mulher imoral é cova profunda; quem provoca a ira do S
15 Waneiginirume bayuwa mitangi nabi howa mana ko bialu haga bulebira. Anigo í̠na ti mini wilo tibume bariyagua tigua mana ko ogoni nabi waholebira.
15 O coração da criança é inclinado à insensatez, mas a vara da disciplina a afastará dela.
16 Mbiralime yagibano karunaga mbirale ngaru ibu mo yayaguabi homogo karuhondo turu halu mbirale miyaguabi ani biragome ibuni yagibano holebira.
16 Quem explora os pobres ou cobre os ricos de presentes para progredir na vida acabará na pobreza.
17 I̱na áyu agali mini bayale gigabiwi karubi mandabi karubi tigua bi lenego lawai hole hameledo. I̱na bi ogoni langerogo baya hangu hale howa mitangi bibe.
17 Ouça as palavras dos sábios; dedique o coração à minha instrução.
18 Bi ogoni í̠naga miniha mo yu hariyagua í̠na maruhondo lamialu howa í̠ miniha dungulo holebere.
18 Porque é bom guardar no coração estes ditados e tê-los sempre na ponta da língua.
19 I̱na í̠ Anduane Homogohondo mini mbiraore wibelonaga hamelowa áyu ogoni bi mbira hale habelo larogoni.
19 Hoje eu as ensino a você, para que confie no S
20 Í̠ mini bayale gigabiwi halu manda bayalebi habelonaga i̱na bi bayale pira tebira (30) uru í̠ lawai hole gilibu wero.
20 Escrevi para você estes trinta ditados cheios de conselhos e conhecimento.
21 Bi ogoni hale howa í̠ henene lolenenaga irane manda bulebere. Agali marume bi henene agodabe dabole pu larangi í̠na handa walia howa bi tigabigo tihondo ladai bibehe holebere.
21 Assim você saberá a verdade e transmitirá um relato preciso àqueles que o enviaram.
22 Í̠na manda bialu yagibano karu ti habane nabulene ka lowa tinaga emene ngaru namo yabe. Ti godi lo piyagua godime ti hengedape helo manda buleni.
22 Não explore o pobre só porque tem oportunidade, nem se aproveite do necessitado no tribunal.
23 Ogoninaga irane Anduane Homogohanda yagibano ti dara howa biamogo bulebira. Mbiralime yagibano karuhondo ko biyagua Anduane Homogohanda o biagohondo pani miadai bulebira.
23 Pois o S enhor defenderá a causa deles; pagará na mesma medida a todos que os exploram.
24 Í̠na wali agali keba abale haga karu heba nenege nahabe.
24 Não faça amizade com os briguentos, nem ande com quem se ira facilmente,
25 Ti heba nenege haabo hariyagua mana ko tigua biaga ngarume í̠bi dariba halu mani í̠ mo ko holebira.
25 pois aprenderá a ser igual a eles e colocará a si mesmo em perigo.
26 Wali agali mbirame dano henego ibuni namibehedagola í̠na mia holiya lowa habo nalolene bi nalowibe.
26 Não se comprometa a garantir a dívida de outro, nem aceite servir de fiador.
27 Í̠na dano biago yadai nabibehe kegola tigua í̠naga mbirale bibahende ngeru mo yai halu paliaga dagia heba ungu yuligo dege manda bibe.
27 Se você não tiver como pagar a dívida, até a cama em que dorme será tomada.
28 Í̠naga mamalirume dindi tu bamba winigo í̠na mo ya a̱i̱ na̱i̱ nabibe.
28 Não mude de lugar os antigos marcadores de divisa estabelecidos pelas gerações anteriores.
29 Agali mbira biabe bayale monehe biaga kago ogoni ibugua kininaga biabe bia holene karulapeore holebira. Agali ogonibigome agali mini nalene karunaga biabe biahabe nahe holebira.
29 Você já viu alguém muito competente no que faz? Ele servirá reis em vez de trabalhar para gente comum.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.