Provérbios 22
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NTLH
1 Mbirale dindi dabudabu bu payabu wuwa homogo holenego nagalone lowa wali agalime abogo mini tigabi mana baya gibi biaga ka lene holenego bayaore gibi duniniorego ogoni dabolene nga.
1 O bom nome vale mais do que muita riqueza; ser estimado é melhor do que ter prata e ouro.
2 Wali agali homogo karubi yagibano karubi bibahende Anduane Homogohanda wabini dege bu ka.
2 Não existe diferença entre o rico e o pobre porque foi o Senhor Deus quem fez os dois.
3 Wali agali miniwi dehe karume handalu karia genda bulene ti kagoria anda ibaruane handalu ti ala igilo mialu haga ka. Ai mini nawi karume genda bulene ti kagoria anda ibule ibiraria handa hondowa dege o ibiragoniha porabu ya howa mani tini genda yu haga ka.
3 A pessoa sensata vê o perigo e se esconde; mas a insensata vai em frente e acaba mal.
4 Í̠nime í̠ni mo dindiha halu Anduane Homogohanda laradagua bialu ibu andaneha hariyagua homogo holenebi mini mo yaraga holenebi bayale holenebi uruni yu holebere.
4 Quem teme o Senhor e é humilde consegue riqueza, prestígio e vida longa.
5 Í̠ holene bayale hame lariyagua wali agali mini kowi mana ko biaga karu minigi biaga gono harigani waga bidago uruniha ti do wiagadagua í̠ gono uruniha do wuleni hariga balalu pugu bibe.
5 No caminho dos maus existem armadilhas e dificuldades; quem dá valor à vida se afasta deles.
6 Waneigini emene bidaore mana bayale bulene abale biawai habe. Ani biriyagua awe wahe haragolabi mana bayale bulene ogoni yu wanaholebira.
6 Eduque a criança no caminho em que deve andar, e até o fim da vida não se desviará dele.
7 Wali agali yagibano karume ti homogo karunaga garabaya biabe ale biahaga ka. Wali agali muni danoho karu ti muni anduane kagonaga garabaya biabe ale biahaga ka.
7 Os ricos mandam nos pobres, e quem toma emprestado é escravo de quem empresta.
8 Mbiralime mana tigabi ndo bialu hayagua ibu kagoria genda dewa anda ibulebira. Ani ibiragola ibugua wali agali maruhondo ko bibe nahe holebira.
8 Quem semeia a maldade colhe a desgraça e será castigado pelo seu próprio ódio.
9 Mbiralime mbirale ngaru yagibano karuhondo turu halu miyagua Anduane Homogohanda o biagohondo turu howa bayaleore biaga kagoni.
9 Quem é bondoso será abençoado porque reparte a sua comida com os pobres.
10 Wali agali mine haga karuni bo batagi hariyagua lai lolenebi bi ko lolenebi mege bulenebi ereba holebira.
10 Mande embora a pessoa orgulhosa, e acabarão os desentendimentos, as discussões e os xingamentos.
11 Mbiralime horo bibahendengi Anduane Homogonaga deni howa ko mbira nawi tigabi hangu hole hame lagabi ibunaga bi bayale lagabi kayagua kini kagome ibu nenege bu hinulebira.
11 Quem ama a sinceridade e sabe falar bem terá a amizade do rei.
12 Anduane Homogohanda mbirali manda bayale bidaru baya hangu mamage haga ka. Ibugua mbirali ke̱ haga kagome bi lararu mo nahabane haga ka.
12 O Senhor Deus está alerta para defender a verdade e atrapalhar os planos dos mentirosos.
13 Wali agali mangahe karume andaga hangu biraabo haga ka. Tigua ogodagua mitangi biaga. I̱ tagira pialu koria laiono gabua mbira harigani kagome i̱ bo nolebira, lo mitangi biaga ka.
13 O preguiçoso fica em casa e diz: “Se eu sair, o leão me pega.”
14 Wali ko biaga bedagome de duguyu agali hangu tai bima ibaga bialu howa ibunaga bi larago gundu uli mbira unuraore handape habe nahe ngagobi laga. Anduane Homogohanda agali mbiralihondo keba howa pani mule kago ogoni ibu uli ogoniha pilope helolebira.
14 O adultério é uma armadilha onde caem as pessoas que o Senhor detesta.
15 Waneiginirume bayuwa mitangi nabi howa mana ko bialu haga bulebira. Anigo í̠na ti mini wilo tibume bariyagua tigua mana ko ogoni nabi waholebira.
15 É natural que as crianças façam tolices, mas a correção as ensinará a se comportarem.
16 Mbiralime yagibano karunaga mbirale ngaru ibu mo yayaguabi homogo karuhondo turu halu mbirale miyaguabi ani biragome ibuni yagibano holebira.
16 Quem enriquece à custa dos pobres ou dando presentes aos ricos acabará ficando pobre.
17 I̱na áyu agali mini bayale gigabiwi karubi mandabi karubi tigua bi lenego lawai hole hameledo. I̱na bi ogoni langerogo baya hangu hale howa mitangi bibe.
17 Preste atenção, e eu lhe ensinarei o que os sábios disseram. Estude os seus ensinamentos,
18 Bi ogoni í̠naga miniha mo yu hariyagua í̠na maruhondo lamialu howa í̠ miniha dungulo holebere.
18 e será um prazer para você lembrar deles e recitá-los.
19 I̱na í̠ Anduane Homogohondo mini mbiraore wibelonaga hamelowa áyu ogoni bi mbira hale habelo larogoni.
19 Vou lhe ensinar agora estes provérbios para que você ponha a sua confiança em Deus.
20 Í̠ mini bayale gigabiwi halu manda bayalebi habelonaga i̱na bi bayale pira tebira (30) uru í̠ lawai hole gilibu wero.
20 Tomei nota de trinta provérbios para você. Eles contêm conhecimentos e bons conselhos,
21 Bi ogoni hale howa í̠ henene lolenenaga irane manda bulebere. Agali marume bi henene agodabe dabole pu larangi í̠na handa walia howa bi tigabigo tihondo ladai bibehe holebere.
21 que o ajudarão a saber o que é certo e direito. E assim, quando lhe fizerem perguntas, você saberá dar a resposta certa. — 1 —
22 Í̠na manda bialu yagibano karu ti habane nabulene ka lowa tinaga emene ngaru namo yabe. Ti godi lo piyagua godime ti hengedape helo manda buleni.
22 Não tire vantagem do pobre só porque ele é pobre, nem se aproveite daqueles que não tiverem quem os defenda no tribunal.
23 Ogoninaga irane Anduane Homogohanda yagibano ti dara howa biamogo bulebira. Mbiralime yagibano karuhondo ko biyagua Anduane Homogohanda o biagohondo pani miadai bulebira.
23 Pois o Senhor defenderá a causa deles e ameaçará a vida de quem os ameaçar. — 2 —
24 Í̠na wali agali keba abale haga karu heba nenege nahabe.
24 Não faça amizade com pessoas grosseiras ou violentas;
25 Ti heba nenege haabo hariyagua mana ko tigua biaga ngarume í̠bi dariba halu mani í̠ mo ko holebira.
25 você poderá pegar os seus maus costumes e depois não conseguirá livrar-se deles. — 3 —
26 Wali agali mbirame dano henego ibuni namibehedagola í̠na mia holiya lowa habo nalolene bi nalowibe.
26 Não aceite ser fiador de ninguém
27 Í̠na dano biago yadai nabibehe kegola tigua í̠naga mbirale bibahende ngeru mo yai halu paliaga dagia heba ungu yuligo dege manda bibe.
27 porque, se você não puder pagar a dívida, levarão embora até a sua cama. — 4 —
28 Í̠naga mamalirume dindi tu bamba winigo í̠na mo ya a̱i̱ na̱i̱ nabibe.
28 Não mude de lugar os marcos de divisa de terras que os seus antepassados colocaram. — 5 —
29 Agali mbira biabe bayale monehe biaga kago ogoni ibugua kininaga biabe bia holene karulapeore holebira. Agali ogonibigome agali mini nalene karunaga biabe biahabe nahe holebira.
29 Você conhece alguém que faz bem o seu trabalho? Saiba que ele é melhor do que a maioria e merece estar na companhia de reis.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.