Provérbios 21
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NTLH
1 Anduane Homogohanda iba ganaha pelagadagua ibugua kininaga mini mandaru ibu hame ledadagua bilo mo tiga bialu haru haga ka.
1 Para o Senhor Deus, controlar a mente de um rei é tão fácil como dirigir a correnteza de um rio.
2 Í̠nime manda bialu keria mbirale í̠na bialu keruni bayale dege bialu ko manda birili. Anigo Anduane Homogohanda í̠ miniha mitangi bu keruni manda biai howa irane ogonaga ani berego lalu manda biai ho ka.
2 Se você pensa que tudo o que faz é certo, lembre que o Senhor julga as suas intenções.
3 Iname mana tigabi ngaru bialu holene bayaleore nga. Anduane Homogohondo lomabu meremago nira lowa mana bayale tigabi uruni bialu holenego ibunaga deni duniniore nga.
3 Faça o que é direito e justo, pois isso agrada mais a Deus do que lhe oferecer sacrifícios .
4 Mana ko biaga karu tigua mine haragomebi balagala haragomebi ti haru haragola mana ko dewa tiha to̱lo tagihe holebira.
4 Os maus são dominados pelo orgulho e pela vaidade, e isso é pecado.
5 Biabe biaga kago ibu minime manda ala buwa ogo aleore bulebero lalu biyagua ibugua mbirale bayale dewa yu haga. Anigo mbirale miniha mitangi ala nabi howa abale bupebe biyagua biabe ibugua birago bayale ndo halu ibu mbirale tubagiho haabo haga.
5 Quem planeja com cuidado tem fartura, mas o apressado acaba passando necessidade.
6 Mbiralime mana ke̱ halu mandabi tingi howa mbiralinaga mbirale mbirale ngaru homogo holenaga dewa mo yaga heagua ogoni ibu homolenaga harigani pu ka. Ani wu kagola ibunaga muni dabudabu wiyaruni ereba hai hole emene tigi mbira hanguni harini ginu wiagagobi nga.
6 A riqueza que é ganha desonestamente acaba logo e é uma armadilha mortal.
7 Mana ko biaga karume mana bayale bule hame nalaga howa tigua maru karu bo wahagahaga biragome podene maru tiniha dai bialu tini mo ko hai holebira.
7 Os maus são destruídos pela sua própria violência porque se negam a fazer o que é direito.
8 Mbirali mana ko biaga heagua ibugua mana ko bima puabo holebira. Ai mbirali mana ko nabiaga bayale heagua ibugua mana tigabi ngaru bima puabo holebira.
8 O culpado segue caminhos errados, mas o inocente faz o que é direito.
9 Agali mbirali ibu oneme lai laabo hayagua anda mbiraoreha paluene emene bayale lowa agali ibu tagira pu holenego bayaleore nga.
9 É melhor morar no fundo do quintal do que dentro de casa com uma mulher briguenta.
10 Mana ko biaga karume mana ko damene ngaru bulene garibilo haabo haga. Ani bialu tigua maru karu dara nahaga ka.
10 Os maus têm fome do mal; eles não têm pena de ninguém.
11 Mbirali mine halu balagala haga kago pani mirago hondowa maru mini nawi karu ti deme handalu minime manda bialu irane handa walia haga ka. Anigo mbiralime mana lawai haragola mini gigabi kagome ibunaga manda bulene wia tago holebira.
11 Quando o zombador é castigado, as pessoas sem experiência aprendem uma lição. Quando se ensina o sábio, o seu conhecimento é aumentado.
12 Anduane Homogo ibu mana tigabi hangu biaga kago ibugua mana ko biaga karume tini andaga tamuha biruwa bia do halu karubi heba dehandai haga ka. Ani hondowa Anduane Homogo ibugua mana ko uruni ale biaga karu mo ko hai holebira.
12 Deus, que é justo, observa os maus e os faz cair na desgraça.
13 Yagibano karume ti biamogo bia lalu í̠ olaragola í̠na hale nahe tingi halu piriyagua mani marume í̠ni nde biamogo bia lalu olariyagua tigua hale nahe tingi halu í̠ biamogo nabi wahalu polebira.
13 Quem recusar ouvir o grito do pobre também gritará e não será ouvido.
14 Mbiralime í̠hondo keba hayagua wali agali marume nahende kaha libuni hangu howa ibu mo turu halu mbirale mbira bame ibu mibe. Ani meregola ibunaga keba ho hayago ereba holebira.
14 Dê um presente em segredo a quem estiver zangado com você, e a raiva dele acabará.
15 Wali agalime mana bayale bilonaga lo tiga biragola wali agali mini tigabiwi karume de hondowa ti turu haga. Anigo maru mana ko biaga karume de hondowa tinaga bu miniha genda timbuni ho haga.
15 Quando se faz justiça, os bons ficam felizes, porém os maus ficam apavorados.
16 Mbirali ibu mini gigabi wulene hariga ngago yu wahalu piyagua ogoni ibu homalu homene dininiru baba humbirini andaha hama polebira.
16 Quem se afasta do bom senso está caminhando para a morte.
17 Mbirali ibu tomo bayale noleneru waini iba nagimbu buleneru mo tene halu turu howa awadaga holene hamelo heagua nde ibunaga muni biba halu mbirale bibahende tubagi hai holebira.
17 Quem ama os prazeres passará necessidade; quem ama o vinho e a boa comida nunca ficará rico.
18 Mini kowi karume mbirali bayale tigabi kagoha genda mo mule manda bialu karia genda biago lone mini kowi biaru tini karia íbu dai biaga.
18 As pessoas honestas ficam livres da angústia, e os maus sofrem em lugar dos bons.
19 Agali mbirali ibu oneme lai lalu go̱mo̱go̱mo̱ laabo hayagua anda mbiraoreha paluene emene bayale lowa agali ibu tagira pialu dindi ko wali agali nahaga ngagoha holene ogoni bayaleore nga.
19 É melhor morar no deserto do que com uma mulher que vive resmungando e se queixando.
20 Mbirali mini gigabiwi kago ibu andagaha mbirale bayale ngaru dewaore mo wiaga. Anigo mbirali mini nawi kago ibugua ibunaga mbirale anda ibiraru abale mo hole biai haga.
20 O homem sensato tem o suficiente para viver na riqueza e na fartura, mas o insensato não, porque gasta tudo o que ganha.
21 Mbirali ibugua mana bayale ngaru talialu bialu wali agali maru karu gubalini halu hayagua ibu holene bayale yu holebira. Ani biragola marume nde ibuhondo mana tigabigo hangu bialu tigua ibu mini lene ka lolebira.
21 Quem é bondoso e direito terá uma vida longa e será tratado com respeito e justiça.
22 Mbirali mini gigabiwi kago ibugua ami agalime wai bialu tano mbira karulelo wai hono miaga ka. Tano ogoniha haga karume manda bialu wai pabe hongohe kagodago waitigi karume wai anda ibalu bo poda nabulebira lo manda bu haga. Ani manda bu karia waitigirume wai pabe podama anda pialu tano karulaga.
22 Uma pessoa inteligente pode conquistar uma cidade defendida por homens fortes e destruir as muralhas em que eles confiavam.
23 Wali agalime tininaga ne hambu haru howa bi laga heagua uruni tiha genda naanda ibaga.
23 Se você não quer se meter em dificuldades, tome cuidado com o que diz.
24 Mine haga karume balagala howa maru karuhondo mege bialu haga. Ani bialu howa horo bibahendengi ibuninaga mini hangu mo yaraga halu haabo haga ka.
24 Chamamos de zombador o homem vaidoso que trata os outros com orgulho e desprezo.
25 Biabe bibe manga haga kago ibugua biabe nabi howa mbirale bame awadaga mo yu holene hamelo karia nayiore halu hame loleneme ibuni balu homelolebira.
25 O preguiçoso morre desejando muitas coisas porque se nega a trabalhar;
26 Mangahe o biagome mbirale dewaore bame yulene hangu mitangi bialu haga. Anigoyu mbirali tigabi biaga kago ibugua maru karuhondo mbirale turu halu bame tale bialu miaga ka.
26 ele passa o dia inteiro pensando no que gostaria de ter. Mas a pessoa de caráter tem o que dar e dá com prazer.
27 Anduane Homogo ibugua ko biaga karu tinaga lomabu mirago hondowa ibu turu nahaga ka. Mbiralime mo hondo howa mana lehe biagarume lomabu miyagua Anduane Homogo ibugua mana ogoni ko ngubioreda manda biaga ka.
27 Deus detesta os sacrifícios que os maus lhe oferecem, especialmente quando oferecem com más intenções.
28 Mbiralime ko birago mendealime i̱na handaru lowa ibu ke̱ haga kayagua ogoni ibu homolene wulebira. Anigo mbirali ibu bi baya hangu hale hagame bi layagua maru bu karume ibunaga bi larago baya hangu hale haga.
28 A testemunha falsa será condenada à morte, mas a palavra da pessoa que costuma ouvir bem as coisas será aceita.
29 Mbirali mana ko biaga kago ibu ke̱ halu ohowa ibu agali tigabi hetingi haga. Anigo mbirali tigabi bayale biaga kago ibugua mana birago bibahende bayale helonaga mamage howa biaga.
29 O homem direito tem confiança em si mesmo, porém o mau só finge que tem.
30 Í̠ Anduane Homogola waitigi hariyagua í̠ha mini gigabiwi kegobi manda bayale bu kegobi maru ale ngaru biaga mugube yu kegobi uruni bibahende nagalone hai holebira.
30 A sabedoria, a inteligência e o entendimento das pessoas não são nada na presença do Senhor .
31 Ami agali karume wai bu polenaga nogo hosiru mo manda manda biaga. Ani biagago Anduane Homogo ibuni degeme tigua wai bialu mo wayali helaga ka.
31 Os homens aprontam os cavalos para a batalha, mas quem dá a vitória é Deus, o Senhor .
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.