Provérbios 19
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs VC
1 Mbirali ibu yagibano howa mini tigabi kayagua ibugua mbirali mini nawi howa ke̱ haga kago bolanguahe ka.
1 Mais vale um pobre que caminha na integridade que um insensato com lábios mentirosos.
2 Wali agali mbiralime mbirale mbira bialu howa ogo ale berolo manda nabi howa bialu hayagua ogoni nakarulape bira. Mbiralime biabe mbira ala bigi bule manda biyagua biabe ogoni biako holebira.
2 Sem a ciência, nem mesmo o zelo é bom: quem precipita seus passos, desvia-se.
3 Wali agali marume mini nawi howa biyagome tini mo ko howa mani Anduane Homogohanda ko ogoni ibilayada laga ka.
3 A loucura de um homem o leva a um mau caminho; é contra o Senhor que seu coração se irrita.
4 Homogo kago ibu nenege dewa haga ka. Anigo yagibano kago ibunaga nenege kagome ibu yu wahalu poragola nenege mbira naheore holebira.
4 A riqueza aumenta o número de amigos, o pobre é abandonado pelo seu {único} companheiro.
5 Í̠na godi lalu howa ke̱ halu lariyagua í̠ yo pialu polene nawi pani nolene wulebira.
5 O falso testemunho não fica sem castigo; o que profere mentira não escapará.
6 Wali agali dewalime mini lene karu ti mo dunini halu hamelo haga ka. Mbiralime mbirale mbira miaga kayagua wali agali dewalime ibu nenege hole hame lolebira.
6 O homem generoso possui muitos lisonjeiros: todos se tornam amigos de quem dá.
7 Agali mbira yagibano kayagua ibu hamenerume ibula holene hame nalaga ka. Ibugua ti kagoria ladebodebo bima haparapara bima piyaguabi ibunaga bime mbira yamia nabulebira.
7 Todos os irmãos do pobre o odeiam, quanto mais seus amigos não hão de se afastar dele? Está em busca de palavras, mas não terá nada.
8 Mbirali ibugua ibuni biamogo bule manda biyagua ibu mini bayale gigabi holebi manda bayalebi holebi hoa howa hai bulebira. Ani buwa ibugua manda bulene bayale ogoni ibunaga emboneha mo yu hayagua ibuni holene mani bayale dege holebira.
8 Quem adquire bom senso ama sua alma; o que observa a prudência encontra a felicidade.
9 Mbirali ibu godi lalu howa ke̱ haga kago pani nolene ngagoria howa yo pialu napolebira. Ke̱ haga ogonibigo tigua bo homelolebira.
9 O falso testemunho não fica impune; o que profere mentira perecerá.
10 Mini bayale nawi kagome munibi mbirale marubi dewawi hayagua ogoni nakarulape. Garabaya biabe ale bia hagarume wali agali mini lene karu haru hayagua ogonibi nde nakarulape dege.
10 Não convém ao insensato viver entre delícias, muito menos ainda a um escravo dominar os chefes.
11 Í̠ mini bayalewi keyagua í̠ keba abale holigo í̠naga mini haru holene nga. Mbiralime í̠hondo ko biragola í̠na mitangi bu wiaabo nahe hariyagua bayaleore beregoni.
11 Um homem sábio sabe conter a sua cólera, e tem por honra passar por cima de uma ofensa.
12 Kinime keba hagago budi gabua ale laionome ngororo hongo howa lalu keba hagagobi haga. Anigo ibu miniha dungulo howa wali agali biamogo biragola dalu ibiragome datani bayale mo anda hagagobi haga ka.
12 Cólera de rei, rugido de leão; favor de rei, orvalho sobre a erva.
13 Waneigini mini nawi karume ti ai̱ya abala mo genda timbuni holebira. Agali mbira one ibu wali keba abale hagabi lai laabo hagabi bedago ogoni ibu anda dangiha diri ngagola iba emene bondo laabo haradagua biaga beda.
13 Um filho insensato é a desgraça de seu pai; a mulher intrigante é uma goteira inesgotável.
14 Aba ai̱yame munibi andabi iname hondo holoma̱ya ngibehe kagoni. Anigoyu Anduane Homogo ibugua hangu ina agali kamaruhondo wandari mini bayalewi ina one berelo ngibehe kagoni.
14 Casas e bens são a herança dos pais, mas uma mulher sensata é um dom do Senhor.
15 Wali agali mangahe karume u hangu paliaabo haga ka. Wali agali bame gi pauloyu bira hangu biaga karu ti tomo nolene nawidagola garibilo haabo holebira.
15 A preguiça cai no torpor: a alma indolente terá fome.
16 Ngode Datagaliwabenaga bi mana lo ngaru talialu biaga kago ibu bayale haabo holebira. Ngode Datagaliwabe mana lo ngaru talia bia nabi erembira miaga kago ibu homolene wulebira.
16 O que observa o preceito guarda sua vida; quem descuida de seu proceder morrerá.
17 Í̠na yagibano karu dara howa mbirale miriyagua í̠ Anduane Homogola dano haradagua bidego mani ibugua í̠hondo yadai bulebira.
17 Quem se apieda do pobre empresta ao Senhor, que lhe restituirá o benefício.
18 Tínaga waneigini emeneni howa mini bayale wilo mo tiga bilimu. Ani nabi helarimiyagua mani tini hama pialu ha ko holebira.
18 Corrige teu filho enquanto há esperança, mas não te enfureças até fazê-lo perecer.
19 Mbirali keba abale haga kayagua ibuni ko biyagonaga genda yu helo wahabe. Í̠na ibu genda yu kago biamogo biriyagua nde manibi í̠na ibu lone biamogo dege biaabo holebere.
19 O homem iracundo sofrerá um castigo; se o libertares, aumentarás a sua pena.
20 Mbiralime í̠ lawai haragola í̠na bayuwa hale howa mitangi bayale bulene talebu ngirago mo yu hariyagua mani í̠ mini bayale gigabi wulenebi manda bayalebibi holebere.
20 Ouve os conselhos, aceita a instrução: tu serás sábio para o futuro.
21 Wali agalime mbirale tara tararu bule lowa mandabu wiaga. Ani manda bu wiagago Anduane Homogo ibugua bule manda manda bu wini ngago dege tigua bulebira.
21 Há muitos planos no coração do homem, mas é a vontade do Senhor que se realiza.
22 Mbiralime buleore lalu bi hongo howa lo wiyago biaga kago wali agalime ibu hameore laga. Yagibano holene nakarulape howa yagibano karu tigua ke̱ haga kago bolangua howa bayale kagoni.
22 O encanto de um homem é a sua caridade: mais vale o pobre que o mentiroso.
23 Í̠na Anduane Homogonaga andaneha hariyagua ibugua holene gahenge ngiaga ka. Ani ngiragola yu howa í̠ bayale haabo halu mo ko holene mbira í̠ kegoria nawulebira.
23 O temor do Senhor conduz à vida; {o que o possui} é saciado: passará a noite sem a visita da desgraça.
24 Wali agali maru mangahe kagome tomo ngago gime mialu ne harigaha nolenebi manga dege haga kagoni.
24 O preguiçoso põe sua mão no prato e nem sequer a leva à boca.
25 Mine haga kago mana lalu minu bariyagua mini nawi kagome barego de hondowa ibu manda bialu mini bayale wulebira. Í̠na mbirali mini bayalewi kago mo tiga biriyagua ogoni ibu manda bayale bialu mini bayale gigabiwi holebira.
25 Castiga o zombador e o simples tornar-se-á sábio; repreende o homem sensato e ele compreenderá por quê.
26 Waneiginime ti ai̱ya bo batagi halu ti abahondobi ko dege bialu hayagua ogonime ti damene mo tagaore haragoni.
26 Quem maltrata seu pai, quem expulsa sua mãe é um filho infame do qual todos se envergonham.
27 I̱ waneigini-o tí mini bayale gigabiwi holenaga mana bayale lo manda bulene manga harimiyagua mana áyu yu kamigo wahalu tí mini nawi holeberemi.
27 Cessa, meu filho, de ouvir as advertências e isto servirá para te afastares da sabedoria!
28 Ko biaga kagome godi deni wiyanaya hayagua ibugua mo hondo haragome godi tigabi nadabolebira. Ko biaga kago ibu mana ko ogonibi hamelalu dende haga.
28 O testemunho falso zomba da justiça, a boca dos ímpios devora a iniqüidade.
29 Bi ko laga karubi mendeali lahiraga karubi ti minu bolene wulebira. Mini nawi howa ko biaga karu tibi nde ani dege bulene wulebira.
29 As varas estão preparadas para os mofadores e os golpes para o dorso dos insensatos.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.