Mateus 25

Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Yasuhanda ibunaga talima piaga biaruhondo bi laabo halu lalu, Horo uruni harangi Ngode Datagaliwabehanda Handame Ho Kagoria ogobi wulebira. Wandari pira berenego tigua lamu hale yalu agali wali dabu bule ibiyago lola hole pene.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Wandari duria miniwi biralu duria mende mini nawiore berene.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Wandari mini nawi biarume lamu hale yuwa delagane olibe lininaga weli huniane mbira nayiore pene.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 Miniwi biaru ti hale lamu iranehabi behabi weli ogoni berelowa to̱lo yalu pene.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Pu biruwa agali wali dabu biaga biago abale naibiyagola wandari biaru ti umu layagola palia hondo hai hene.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 Mbi hanuni hayagola mbiralime hongo howa ga̱ lalu, Ai agali wali dabu biaga biago ibiragonigo lola hole ibidaba, lene.
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 Ani layagola wandari pira palia hondo hayaru abale heyuwa tinaga lamu hale biago bayuwa hungu bilo mo tiga bini.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Ani bialu howa wandari duria mini nawi biarume duria miniwi biaruhondo lalu, Inanaga lamu hale hundirago tígua weli maru ina yobu ngidaba, lene.
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 Ani layagola duria miniwi biarume ladai bialu lalu, Tí ngialu inane halu bulene nakarulapedago tirugu anda puwa taya bu pudaba, lene.
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 Ani laya handala wandari mini nawi biarume tirugu andaha weli mo pene. Ti peaha agali wali dabu biaga biago ibini. Ibiyagola wandari duria manda manda bu birayaru ti agali biago heba tomo nole anda pialu panga paya tagi hene.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 Mahaore wandari duria mende biaru ibini. Tigua ibuwa lalu, Anduane-o ina anda eberamago panga dugua, lene.
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 Ani layagola agali wali dabu biaga biagome ladai bialu lalu, I̱ tí manda nabidogo panga naduguleore bero, laya, lene.
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Ani lowa Yasuhanda lamaro bialu, Tígua ogongiore ibulebiralo manda nabiore kamigo bayuwa mamage holene nga, lene.
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 Yasuhanda la dege bialu lalu, Horo uruni harangi Ngode Datagaliwabehanda Handame Ho Kagoria ogobi wulebira. Agali mbirame ibu dindi taraha ibaga bialu pole lowa ibunaga biabe bia haga biaru olalu, Ibidaba, lowa, I̱naga mbirale bibahende ngoru hondo ha halimu, lene.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Ibugua ti hangu hanguhondo biabe bulene mugube headagua mbiragohondo muni daosini duria (5,000) mialu mendegohondo muni daosini kira (2,000) mialu tebonegohondo muni daosini mbira (1,000) mialu bini. Ani bialu ibuni dindi mbiraha ibaga bialu pene.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Piyagola biabe bia haga muni daosini duria (5,000) yayagome abale mo yalu puwa muni biagome biabe bialu daosini duria (5,000) mende mo tago hene.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Ogonidagua dege biabe bia haga mende muni daosini kira (2,000) yalu piyagomebi daosini kira mende mo tago hene.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Biabe bia haga muni daosini mbira (1,000) mo yayagome ibu anduane biagonaga muni yayago mo yalu puwa dindiha uli wawa hora hene.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 Ani bu hemiria maniore tinaga anduane biago dai buwa ti haru biruwa lalu, Muni tíhondo ngirugonaga lo manda bimi̱ya, lene.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Ani layagola biabe bia haga muni daosini duria (5,000) yayago ibugua muni daosini duria (5,000) mende mo yalu ibuwa mialu howa lalu, Anduane-o í̠na muni daosini duria (5,000) ngirigo i̱na daosini duria (5,000) mende mo tago ho yidogoni handa, lene.
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 Ani lalu miyagola ibunaga anduane biagome ladai bialu lalu, Í̠ biabe bia haga bayale mini bilinahe kegoni. Ai í̠na emene biago yuwa baya hangu bialu haridago timbunibi hondo habelo helaro. I̱naga turu holene ngagoria iya haru mandagi turu ho habiya íbu, lene.
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 Ani layagola biabe bia haga muni daosini kira (2,000) mo yalu piyagome ibuwa lalu, Anduane-o í̠na muni daosini kira (2,000) ngirigo i̱na daosini kira (2,000) mende mo tago ho yidogoni handa, lene.
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 Ani layagola anduane biagome lalu, Í̠ biabe bia haga mini bilinahe bayale kegoni. Ai í̠na emene biago yuwa baya hangu bialu haridago timbunibi hondo habelo helaro. I̱naga turu holene ngagoria iya haru mandagi turu ho habiya íbu, lene.
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 Ani layagola biabe bia haga muni daosini mbira (1,000) mo yalu piyagomebi ibuwa lalu, Anduane-o í̠ agali tandagabi kegoni manda bido. Tomo í̠na hengene ndogo do nariligobi tomo egene í̠na polene ndogo mo mogo biriligobi kegoni.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Í̠ ogonibi kego i̱ gi howa í̠naga muni biago mo yalu puwa uli wawa dindiha hora haru. Í̠naga muni biago o yidogo de handa, lene.
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 Ani layagola ibunaga anduane biagome lalu, Í̠ agali ko mangaheda. Í̠na manda birigola howa i̱na hengene ndogo do naruligobi i̱na egene polene ndogo mo mogo biruligobi henene manda biribe.
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 Ani manda biriyagua nde í̠na i̱naga muni biago muni wiaga mbeniha wu howa i̱ dai berogola mo tago howa ngule wirine agi biyane henebe.
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 Anigo muni daosini mbira (1,000) ogoni ibu yidagoni mo yu dai bialu agali muni daosini pira (10,000) yu kagohondo midaba.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Ogoninaga mbiralime mbirale mbira yu kayagua ibuhondo mia tago halu dewaore yu holebira. Mbiralime mbirale emene mbira yu howa nayi kolo kayagua emeneorebi yidago yamulebira.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Biabe bia haga ogonibigo ibu galone nabulene kago arumaha minu ba tagi halimu. Ogoniha howa ibu dugu bialu ibuni ne gingirulo hayaga bialu holebira, lalu lene.
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 Ani lowa Yasuhanda laabo halu lalu, Agali Hole Ibiyago ibu Handame Haga Kini howa dahuliyali bibahende karu heba mandagi ibirangi ibu handame haga biragane dagiani birulebira.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Ani bedaria wali agali dindi bibahendeoreha howa ibu wanakuihayagi mo mogo bu helolebira. Ani bu kagola nogo sibi haru haganeme nogo sibi memela daba ki hagadagua ibugua wali agali uruni mo daba ki ho helolebira.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Daba ki howa wali agali mini tigabi karu ibunaga gi tigahayagi helalu mini tigabi ndo karu ibunaga gi lehayagi helolebira.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 Ani helowa Handame Haga Kini biagome wali agali ibunaga gi tigahayagi karuhondo lalu, I̱ Abahanda mo turu howa helenedago ibidaba, lolebira. Dindi bibahende wabiyangi howa Ngode Datagaliwabehanda handame ho kagoha tí halimulo mo manda manda bu wini ngagoria hole ibidaba, lolebira.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 I̱ hina garibi lo hewagola tígua i̱ hina ngirimi. I̱ iba noa ho hewagola tígua i̱ iba hambu ngirimi. I̱ mbiraha howa íbu hewagola tí andaga palimi̱ya íbu larimi.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 I̱ aga nabi tibabe hewagola tígua i̱ aga mo bia harimi. I̱ warago bo wiwagola tígua i̱ ira to birimi. I̱ garabaya hewagola tígua i̱ nenege ibirimi, lalu lolebira.
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 Ani laragola wali agali mini tigabiwi karume ogodagua ladai bulebira, Anduane Homogo-o iname í̠ hina garibi lo heria hina ngialu iba noa ho heria angi hambu ngialu birimabe.
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Í̠ dindi mbiraha howa íbu heria hondowa ina andaga palimi̱ya ma lalu tibabe heria angi aga mo bia halu birimabe.
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Iname í̠ warago bo wiriabi garabaya heriabi nenege angi ibirimabe, lolebira.
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 Ani laragola Handame Haga Kini biagome ladai bialu lalu, I̱na tíhondo heneneore larogoni. Tígua birimiangi bialu howa i̱ hamene emene ko yagibanoruhondo birimigo i̱hondo birimigoni, lolebira.
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 Ani lowa ibugua ibunaga gi lehayagi karuhondo lalu, I̱ kogoria nahe pudaba. Tí Ngode Datagaliwabe mo yo handaga karunaga pani nolene ngagoria harimidago ira hundia nabiaga dalude daabo ho ngagoria hole pudaba. Ogoriani dama Heyolabebi ibunaga dahuliyalirubi helo Ngode Datagaliwabehanda manda manda bu wini ngagoria hole pudaba, lolebira.
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 I̱ hina garibilo hewagola tígua i̱ hina nangirimi. Iba noa ho hewagola i̱ iba nahambu ngirimi.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 I̱ dindi mbiraha howa íbu hewagola i̱ tí andaga palimi̱ya íbu nalarimi. I̱ tibabe hewaria tígua i̱ aga mo bia naharimi. I̱ warago bo wiwagolabi garabaya hewagolabi tígua i̱ nahondo ibirimi, lolebira.
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 Ani laragola tigua ladai bialu lalu, Anduane Homogo-o iname í̠ hina garibi lo heriabi iba noa ho heriabi dindi mbiraha howa íbu heriabi aga nabi tibabe heriabi warago bo wiriabi garabaya heriabi iname í̠ angi hondowa biamogo nabirimayabe, lolebira.
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 Ani ladai biragola Handame Haga Kini biagome ladai bialu lalu, I̱na tihondo heneneore larogoni. Tígua mbirali emene yagibanoru biamogo bulene hame naleore harimigo i̱hondo birimi, lolebira.
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 Anigo uruni pani naabo holene ngagoria helo pelolebira. Mini tigabiwi karu ti haabobo holene ngagoria polebira, lalu Yasuhanda hene.
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.