Mateus 23
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NVT
1 Ani lowa Yasuhanda wali agali dewaore bu hearuhondobi ibunaga talima piaga biaruhondobi mana lamialu lalu,
1 Então Jesus disse às multidões e a seus discípulos:
2 Mana lowinigo lawai haga karumebi Perisi agali karumebi ti Mosese heneyangi Mana lowinigo mandabi heneru tigua bi lo ngago ogo ale lo nga lalu laga ka.
2 “Os mestres da lei e os fariseus ocuparam o lugar de intérpretes oficiais da lei de Moisés.
3 Ani biagago tigua larago hale halu bidaba laradagua buleneore nga. Anigo tigua mana langiragonaga bu manda nabiagago ti biradagua tígua bulemini.
3 Portanto, pratiquem tudo que eles dizem e obedeçam-lhes, mas não sigam seu exemplo, pois eles não fazem o que ensinam.
4 Tigua wali agalime gendabi nayabehe ngaru yu helo mo ya ho helaga. Ani buwa tinime gi dogolowa gendabi ngaru yamogo nabiaga ka.
4 Oprimem as pessoas com exigências insuportáveis e não movem um dedo sequer para aliviar seus fardos.
5 Ani buwa tigua bibahende biraru wali agalime ti hendelo biaga ka. Ani buwa nogo dongone aleni Anduane Homogonaga mbugani bi polene ngaru gili buwa tinaga embonenibi tinaga ginibi bo bidago handalimu. Nogo dongone uruni timbuniore bo bidago handalimu. Tigua labolabo lu karulowa mbirale bayale ale ngaru labolabo ogoriani pingi pongo buwa girigerelo heledago handalimu.
5 “Tudo que fazem é para se exibir. Usam nos braços filactérios mais largos que de costume e vestem mantos com franjas mais longas.
6 Ani buwa tigua tomo nole ngoai haragoriabi ngoai hagane andaruhabi agali haguanenaga biraganeni hangu birule gere biraga kago handalimu.
6 Gostam de sentar-se à cabeceira da mesa nos banquetes e de ocupar os lugares de honra nas sinagogas.
7 Ani buwa tigua ibaga bialu magedi hamani wali agalime ti hondowa tinaga mini yaraga helobi tihondo, Lawai haga-o, lelobi hame laga ka.
7 Gostam de receber saudações respeitosas enquanto andam pelas praças e de ser chamados de ‘Rabi’.
8 Tí kamiruhondo, Lawai haga-o, lolene nawi irane tí mbiraore hamenema kamigo tínaga Lawai haga mbiraore hangu kagoni.
8 “Não deixem que pessoa alguma os chame de ‘Rabi’, pois vocês têm somente um mestre, e todos vocês são irmãos.
9 Ani buwa dindi ogoriani kago mbirahondo, Aba, lolene nawiore irane Aba mbiraore hangu ibu dahuliya andaga kagoni.
9 Não se dirijam a pessoa alguma aqui na terra como ‘Pai’, pois somente Deus no céu é seu Pai.
10 Tíhondo, Haru haga-o, lolene nawiore irane tínaga haru haga Mbirali Dabo Helenego ibulebira lowinigo ibuni hangu kagoni.
10 Não deixem que pessoa alguma os chame de ‘Mestre’, pois vocês têm somente um mestre, o Cristo.
11 Tí kamigoria mbirali timbuni bolangua howa dunini hoa kago ibu tínaga biabe bia haga holeneore nga.
11 O mais importante entre vocês deve ser servo dos outros,
12 Mbirali ibuni mo dunini ho kago ibu mo dindiha halu mbirali ibuni mo dindiha ho kago ibu mo dunini ho helolebira, lene.
12 pois os que se exaltam serão humilhados, e os que se humilham serão exaltados.
13 Yasuhanda lalu, Mana lowinigo lawai hagabi Perisi agalibi tí tombene hondo kihe kamigoni. Tígua Ngode Datagaliwabehanda Handame Ho Kagoria tíni anda pu nabi howa wali agali marume anda pole biraria tinaga wanakuini howa panga paya pai haramili. Anigo tínaga mo ko holene timbu gibiore wulebirago dara holene nga.
13 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! Fecham a porta do reino dos céus na cara das pessoas. Vocês mesmos não entram e não permitem que os outros entrem.
14 Ani buwa tígua wali dalo bedarunaga andaga mbirale ngaru mo page biaga howa wali agali mo hondo hole Ngode Datagaliwabehondo bime dege bi lu laho wiaabo haga kamigoni. Ani beramigonaga pani timbuniore ngia tago howa mulene nga. Anigo tínaga mo ko holene timbu gibiore wulebirago dara holene nga.]
14 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! Tomam posse dos bens das viúvas de maneira desonesta e, depois, para dar a impressão de piedade, fazem longas orações em público. Por causa disso, serão duramente castigados.
15 Mana lowinigo lawai hagabi Perisi agalibi tí tombene hondo kihe kamigoni. Tígua mana beramigore mbiralime yu tiga bilonaga dindi kaundiaha dindi dindi pialu iba taluni biralu poramili. Mbirali biagome tínaga mana yu tiga bu kagola tígua ibu mo ko timbuniore hai halu tí heli dindiha polene nira lowa ibu polene liraore wulebira. Anigo tínaga mo ko holene timbu gibiore wulebirago dara holene nga.
15 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! Atravessam terra e mar para converter alguém e depois o tornam um filho do inferno, duas vezes pior que vocês.
16 Tí dengalibi degeme dengalibi karu hariga i̱na hendedogo mbaibu lowa gililo yalu pialu kamiru tínaga mo ko holene timbu gibiore wulebirago dara holene nga. Tígua lawai haramigo ogo. Mbiralime Anduane Homogonaga anda mini lalu gi dolayagua i̱na larogoni heneneore laro lo wuwa ibuni bi laragonime ibuni dariba naholebira. Mbiralime i̱na larogoni heneneore laro lo wuwa Anduane Homogonaga andaha ngolo ngagonaga mini lalu lo wiyagua bi ogoni lo wiyagome ibuni dariba holebira, lalu lawai haramili.
16 “Que aflição os espera, guias cegos! Vocês dizem não haver importância se alguém jura ‘pelo templo de Deus’, mas se jurar ‘pelo ouro do templo’ será obrigado a cumprir o juramento.
17 Tí dengalibi mini nawi lulu yu ibaga bu kamigoni. Duniniore ngolo wiabe be Anduane Homogonaga anda ngolo Ngode Datagaliwabehondo loma bia ho ngelaganego duniniore wiabe.
17 Tolos cegos! O que é mais importante: o ouro ou o templo, que torna o ouro sagrado?
18 Tígua mana mende lawai haramiligo ogo. Mbiralime Ngode Datagaliwabehondo mbirale bo lomabu miaga dagia ngago mini lalu i̱na larogoni heneneore laro lo wiyagua ibuni bi ogoni lo wiyago bame nagalone lowini. Mbiralime mbirale Ngode Datagaliwabehondo bo lomabu mini dagiani ngagonaga mini lalu i̱na larogoni heneneore laro lo wiyagua ibuni bi ogoni lo wiyago habo nalolene bi lowini, lalu lawai haramili.
18 Dizem também não haver importância se alguém jura ‘pelo altar’, mas se jurar ‘pelas ofertas sobre o altar’ será obrigado a cumprir o juramento.
19 Tí dengalibiore kamigoni. Duniniore mbirale Ngode Datagaliwabehondo minigobe be bo lomabu miaga dagia mbirale Ngode Datagaliwabehondo minigo mo loma bia haga biago duninibe.
19 Cegos! O que é mais importante: a oferta sobre o altar ou o altar, que torna a oferta sagrada?
20 Anigo mbiralime bo lomabu miaga dagiago mini lalu heneneore laro lo wirangi ibugua mbirale bibahende Ngode Datagaliwabehondo bo mini lomabu miaga dagiani ngarubi heba mini lara.
20 Quando juram ‘pelo altar’, juram por ele e por tudo que está sobre ele.
21 Ani buwa mbiralime Anduane Homogonaga anda mini lalu heneneore laro lo wirangi ibugua Anduane Homogonaga anda ogoniha haga kagobi mini lalu lo wira.
21 Quando juram ‘pelo templo’, juram por ele e por Deus, que nele habita.
22 Ani buwa mbiralime dahuliya andaga mini lalu heneneore laro lo wirangi ibugua Ngode Datagaliwabenaga haru howa biraganebi biragane ogoriani mbirali biragagobi mini lalu lo wira.
22 Quando juram ‘pelo céu’, juram pelo trono de Deus e por Deus, que se senta no trono.
23 Mana lowinigo lawai hagabi Perisi agalibi tí tombene hondo kihe kamigoni. Tígua tomo mo dende bia hagane palena ale tara tara hangarimigo pini pini Ngode Datagaliwabehondo loma bia halu muwa Mana lowinigo duniniore ngagonaga mo tiga bulenebi dara howa biamogo bulenebi tigabi holenebi yu tiga nabi kami. Tígua mana uruni bialu howa maru wa nahe mandagi bimaga howa bulene nga. Anigo tínaga mo ko holene timbu gibiore wulebirago dara holene nga.
23 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! Têm o cuidado de dar o dízimo da hortelã, do endro e do cominho, mas negligenciam os aspectos mais importantes da lei: justiça, misericórdia e fé. Sim, vocês deviam fazer essas coisas, mas sem descuidar das mais importantes.
24 Tí dengalibi degeme dengalibi karu hariga i̱na hendedogo mbaibu lowa gililo yalu pialu kamigoni. Tígua tínaga iba beha hinabibi ale emene koore bedago na nabi mo waharamili. Ani buwa nogo kamele ale mbedogo beramili.
24 Guias cegos! Coam a água para não engolir um mosquito, mas engolem um camelo!
25 Mana lowinigo lawai hagabi Perisi agalibi tí tombene hondo kihe kamiru tígua bo waholenebi habua bulenebi mbirale mbirale yu kamigo tínaga iba bebi beledibi habanehayagi mo to̱lai ho ngaru dodo ho ngelowa tagirahayagi hangu wayawaya biaga kamigoni. Anigo tínaga mo ko holene timbu gibiore wulebirago dara holene nga.
25 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! Têm o cuidado de limpar a parte exterior do copo e do prato, enquanto o interior está imundo, cheio de ganância e falta de domínio próprio.
26 Perisi agali de kohe kego í̠na iba be habaneha dodo agi kabe hondowa ala wayawaya biriyagua tagirahayagibi bayale dege holebira.
26 Fariseus cegos! Lavem primeiro o interior do copo e do prato, e o exterior também ficará limpo.
27 Mana lowinigo lawai hagabi Perisi agalibi tí tombene hondo kihe kamiru tí homali tagirahayagi hangu bayuwa kau wuwa tamuhayagi homa kuni togo buwa himi tabulo wiagago ale kamigonigo tínaga mo ko holene timbu gibiore wulebirago dara holene nga.
27 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! São como túmulos pintados de branco: bonitos por fora, mas cheios de ossos e de toda espécie de impureza por dentro.
28 Ogonidagua dege tí dongone tagirahayagi wali agalihondo bayale hetingi howa tínaga bu habanehayagi tombene hondo kihe holenebi ko tara tarabi to̱laihe kamigoni, lene.
28 Por fora parecem justos, mas por dentro seu coração está cheio de hipocrisia e maldade.
29 Mana lowinigo lawai hagabi Perisi agalibi tí tombene hondo kihe kamiru tígua Ngode Datagaliwabe mana latagi haga bamba heneru hora henegoria anda bayale bialubi agali mini bayale bamba heneru tí embeda naholenaga hora henegoria yári bayaleore bia halubi kamigonigo tínaga mo ko holene timbu gibiore wulebirago dara holene nga.
29 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! Constroem túmulos para os profetas, enfeitam os monumentos dos justos
30 Ani buwa tígua agua lalu, Ina inanaga mamali henedangi henedale iname Ngode Datagaliwabe mana latagi heneru ti bo wahenedagua bo wa nahe kamale, laga kami.
30 e depois dizem: ‘Se tivéssemos vivido no tempo de nossos antepassados, não teríamos participado com eles do derramamento de sangue dos profetas’.
31 Ani lowa tígua ina Ngode Datagaliwabe mana latagi haga heneru bo wahenerunaga aguanene kamagoni lo manda buore kamigoni.
31 “Ao dizer isso, porém, testemunham contra si mesmos que são, de fato, descendentes dos que assassinaram os profetas.
32 Ani binigo áyu tígua nde tínaga mamali henerume biala ho wiyadagoria howa bu maro bidaba laro.
32 Vão e terminem o que seus antepassados começaram.
33 Tí nogombibi nogombi iginibi kamigoni. Tí heli dindiha pani nole pu laragola agua pu yola holeberamibe.
33 Serpentes! Raça de víboras! Como escaparão do julgamento do inferno?
34 I̱na tí langerogo tí kamigoria Ngode Datagaliwabe mana latagi hagabi agali mini gigabiwibi lawai hagabi pudaba larogola tígua uruni maru homelo balu maru ira bangani ba para halu maru ngoai hagane andaha karia minu balu ti dindi dindi ibida pugu pugu biragola minule talima poleberami.
34 “Por isso eu lhes envio profetas, homens sábios e mestres da lei. Vocês crucificarão alguns e açoitarão outros nas sinagogas, perseguindo-os de cidade em cidade.
35 Anigo wali agali bolene irane nawi howa bame homelo bayagonagabi Abele bolene irane nawi howa homelo bayagonagabi Beregaia igini Segaraia ibu Anduane Homogonaga andala Ngode Datagaliwabehondo mbirale bo lomabu miaga dagiala dombeneha hearia tigua homelo bayagonagabi uruni biyagonaga pani wali agali áyu kamirume na holeberami.
35 Como resultado, serão responsabilizados pelo assassinato de todos os justos de todos os tempos, desde o assassinato do justo Abel até o de Zacarias, filho de Baraquias, que vocês mataram no templo, entre o santuário e o altar.
36 I̱na tí heneneore langerogo uruni bima penedagoni bibahendeorenaga pani wali agali áyu karume na holebira.
36 Eu lhes digo a verdade: esse julgamento cairá sobre a presente geração.”
37 Yarusalemeni waliagali kamiru-o tígua Ngode Datagaliwabe mana latagi haga heneru homelo balubi Ngode Datagaliwabenaga mana lamule ibiniru to̱le̱me homelo balubi kami. Ega gogologo angibunime ibu igini ibuni tombeha mo mogo bu ngelai howa babaganeme dungu dambi hagadagua i̱na i̱naga gime wali agali bu kamiruni tí mo mogo buwa tali wu mabu bua haabo harugola tígua, Í̠na ani bia, nale harimi.
37 “Jerusalém, Jerusalém, cidade que mata profetas e apedreja os mensageiros de Deus! Quantas vezes eu quis juntar seus filhos como a galinha protege os pintinhos sob as asas, mas você não deixou.
38 Anigo Anduane Homogonaga anda tíninaga laramiligo tabuanda halu tamuha mbirali nahe helo wahalu polebira.
38 E, agora, sua casa foi abandonada e está deserta.
39 I̱na tí langerogo tu áyu howa be lirahayagiore mbira tígua i̱ nahende haabo howa, Mbirali Anduane Homogonaga minini howa ibirago Ngode Datagaliwabehanda ibu mo turu helo, laramingi i̱ lone de hondoleberami, lene.
39 Pois eu lhe digo: você nunca mais me verá, até que diga: ‘Bendito é o que vem em nome do Senhor!’”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.